DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1987 str. 7 <-- 7 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK (630-88:674:330.14) 001 Šum. list CXI (1987) 105 DA LI SE ZAISTA DIO AKUMULACIJE PRELIJEVA IZ ŠUMARSTVA U DRVNU INDUSTRIJU ILI OBRNUTO(1> Uroš GOLUBOVIĆ* SAŽETAK. Autor je pod gornjim naslovom postavio nedvosmislen i aktualan zadatak i cilj istraživanja, te eksperimentalno prišao njegovom rješenju. Istraživanjima je obuhvatio sve relevantne stvarne činioce, a isključio je subjektivne momente koji bi eventualno mogli utjecati na rezultate istraživanja. Zbog obimnosti istraživačkog materijala, autor je rad podijelio u dva dijela, pa u ovom dijelu donosi rezultate istraživanja na jeli, odnosno jelovini, a u drugom dijelu koji slijedi prikazat će rezultate istraživanja na hrastu, odnosno hrastovini. U ovom dijelu rada autor zaključuje da se znatan dio akumulacije prelijeva iz šumarstva u drvnu industriju, pa predlaže da se to dogovorno uredi između jedne i druge grane, odnosno šumarstva i drvne industrije, koja inače, prema autoru, racionalno koristi drvnu sirovinu. UVOD Nijesu rijetki stručni sastanci, znanstveni simpoziji, pa i kongresi, na kojima se šumarski i drvarski stručnjaci međusobno spore, pa i optužuju, za prelijevanje dijela akumulacije iz jedne grane u drugu. Budući da smo se više godina bavili sličnim istraživanjima (1 do 10) — to su nam se često upućivala i izravna pitanja iz odnosne problematike, ali su redovito izostajali direktni i decidirani odgovori. To stoga što nikada nijesmo taj problem postavljali kao cilj naših istraživanja, nego smo ga — tu i tamo — samo uzgredno doticali. Međutim, to nije ni izdaleka dovoljno za ozbiljan odgovor na isto tako ozbiljno i, rekli bismo »vruće« pitanje. Tek 1986. godine, a zahvaljući OOUR-u Iskorišćivanja šuma u Ogulinu i njegovom direktoru drugu Ljubomiru Grb i, dipl. oec, te SOUR-u »Slavonija« iz Slavonskog Broda i njegovom (ondašnjem) predsjedniku Poslovodnog odbora, drugu Josipu Mikiću uspjeli smo da, na temelju direktnih ugovora, navedeni problem postavimo jednim od svojih ciljeva istraživanja. I ovom prilikom im se, kao i svim radnim kolektivima i njihovim rukovodiocima, te brojnim stručnim suradnicima u kojima smo i sa kojima smo * Dr. Uroš Golubović. dipl. inž. šum. znanstveni savjetnik Šumarski fakultet. Zagreb, Simunska cesta 25. 105 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1987 str. 8 <-- 8 --> PDF |
istraživali, zahvaljujemo na svesrdnoj pomoći i izuzetnoj ozbiljnosti pri obavljanju ovoga zadatka. Zadatak nam nije bio lagan, jer je eksperimentalnog karaktera, pa je zato bio kompliciran i skup. Osim toga istraživanjima smo obuhvatili dvije regionalno najvrednije vrste drveća (jelu i hrast lužnjak) kod kojih su i biologije i drvno-prerađivačke tehnologije potpunoma različite. No, ipak smo ga uspješno priveli kraju. Rezultati istraživanja što ih donosimo u ovome radu se odnose samo na naš pokus i na naša područja i mjesta istraživanja, te na 1986. godinu u kojoj smo istraživali. Smatramo da bi ih sa naše strane bilo rizično uopćavati. pa tu mogućnost prepuštamo čitaocu i narednim istražiteljima. Zbog obilja snimljenih, obrađenih i analiziranih podataka, a i zbog štednje na vremenu i prostoru — rezultate ovih istraživanja nužno ćemo podijeliti u dva dijela. Zato ćemo u ovom radu prikazati rezultate istraživanja na jeli, a u narednom rezultate istraživanja na hrastu lužnjaku. CILJ ISTRAŽIVANJA Već smo u naslovu i uvodu naveli da nam je osnovni cilj istraživanja bio da na određenom uzorku pokušamo utvrditi d a li se zaist a di o aku mulacij e prelijev a iz šumarstv a u drvn u industrij u ili obrnuto . Taj zadatak nijesmo mogli riješiti bez eksperimenta u šumarstvu i drvnoj industriji. Za eksperiment smo uzeli dvije naše regionalno najvrednije vrste drveća — jelu i hrast lužnjak. Jelu smo uzeli iz redovitih sječa sa područja Šumarije Plaški, odnosno iz gospodarskih jedinica »Makovnik« i »Titra-Javornik «, a hrast lužnjak iz redovitih sječa s područja šumarija Lipovljani. Dubica i Spačva, odnosno iz gospodarskih jedinica »J. Kozarac«. »Posavske šume« i »Radiševo«. Drvnu masu jelovine smo dopremili u pilanu »Josipdol« u Josipdolu, a drvnu masu hrastovne u Dl »Slavonija« u SI. Brod, odnosno njezine po-´ gone (pilanski, furnirski). Prilikom verificiranja rezultata istraživanja na jelovini ustanovili smo da kod nekih od njih postoje određene manjkavosti, pa smo zato naknadno dopremili manju količinu drvne mase u pilanu »Podsused« u Podsusedu i time te manjkavosti otklonili. METODA RADA Prije početka istraživanja — prostudirali smo gospodarske osnove za navedene gospodarske jedinice u šumarijama Plaški, Lipovljani, Dubica i Spačva. Nakon toga smo proučili plan sječa za 1986. godinu u navedenim gospodarskim jedinicama, odnosno odgovarajućim odjelima. Opredjelili smo se za one odjele u kojima je izvršena redovita doznaka stabala za sječu, dakle pri ophodnjici u prebornim šumama, odnosno pri ophodnji u visokim regularnim šumama (Lipovljani i Dubica), dok je u Šumariji Spačva u jednom od odjela bio pripravni, a u drugom odjelu naplodni sijek. I u jednim i u drugim šumama izbjegavali smo eventualne sanitarne sječe. To stoga što smo. pri ovom odgovornom zadatku, željeli da snimimo stvarno stanje kako u sječinama, tako i u daljnjoj primarnoj mehaničkoj preradi drva. Dakle onako kako se to u praksi zaista i 106 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1987 str. 9 <-- 9 --> PDF |
radi. Nakon što su stabla posječena i iskrojena u Sortimente — zaduženi stručnjaci na terenu su razvrstali sve trupce u odgovarajuće kvalitetne klase i na njih upisali pripadajuće im oznake. Potom su trupci prevezeni u već navedene pilane i furnirski pogon na primarnu preradu. Ondje su trupci još jedanput klasirani, a neki i preklasirani u niže klase od strane drugih (pilanskih) stručnjaka za JUS. Tako pripremljeni trupci su postavljeni na stovarišne lege po kvalitetnim klasama i debljinskim (pilanskim) podrazredima za primarnu mehaničku (furnirsku i pilansku) preradu. Budući da se radi o dvije posve različite vrste drveća i o dva različita tehnološka procesa u primarnoj mehaničkoj preradi drva te posve različitim proizvodima, to ćemo ih u ovim razmatranjima i posebno tretirati i to prvo jelu, a onda hrast lužnjak. To i stoga što nastojimo da i čitaocu olakšamo praćenje i lakše snalaženje u obimu podataka koje donosimo u ovom radu. a) METODA RADA I REZULTATI ISTRAŽIVANJA PRI PRERADI JELOVINE Kako smo već istakli — jelovu oblovinu smo dopremili u pilanu Josipdol (i Podsused) s područja Šumarije Plaški, odnosno iz gospodarskih jedinica »Makovnik« i »Titra-Javornik«. Opis gospodarskih jedinica ne donosimo u ovome radu zato što su one podrobnije opisane u spomenutim gospodarskim osnovama, a i zato što nam taj opis za ove potrebe nije relevantan. A i zato jer istražujemo po kvalitetnim klasama jelovih trupaca, a one su iste ma iz koje šumarije ili gospodarske jedinice potjecale. Jedino što možemo istaći je da i u jednoj i u drugoj gospodarskoj jedinici prevladava II bonitetni razred staništa za jelu. da se površine odjela, u kojima je posječena jelovina, kreću do 50 ha i da je ukupna doznačena drvna masa u svakom odjelu iznosila više od 1.000 m3. Prema tome radilo se o redovitim sječama na kraju ophodnjice sa svim izvršenim pripremnim radovima za te sječe. U prosjeku udaljenost privlačenja drvne mase do pomoćnog stovarišta iznosila je oko 300 m, a prevoz do pilane oko 40 km. Razumljivo je da mi nijesmo mogli uzeti za potrebe ovih istraživanja cjelokupnu posječenu drvnu masu. nego samo jedan njezin dio u iznosu 334 m3 ili oko 320 komada jelovih trupaca, što, kao uzorak, zadovoljava. Trupce također nijesmo birali po sječini nego su uzeti sa jednoga kraja sječine, osim »F«-trupaca kod kojih smo od toga pravila morali odustati, jer je njihov »napad » sporadičan. Željeli smo da jelove trupce preradimo po kvalitetnim klasama, što smo i uspjeli, a i debljinskim podrazredima što nam, iz tehničkih razloga, nije pošlo za rukom. U tabeli 1. donosimo kvantitativne podatke i kvalitativne odnose dopremlje nih trupaca za preradu. Preradu trupaca na pilani smo prilagodili uobičajenim potrebama, odnosno poznatim kupcima piljene građe, a one su — u smislu kvalitete i dimenzija — potpuno u duhu JUS-a i Cjenika za piljenu građu. To nam je bio i uvjet kako bismo time isključili kakve eventualne specijalne izvanstandardne narudžbe koje su, u pravilu, sporadične. Trupci su prerađeni na tračnoj pili i tračnoj pili paralici, te na drugim odgovarajućim sekundarnim strojevima razmještenim u pilanskom trijemu. 107 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1987 str. 10 <-- 10 --> PDF |
Ovakvim tehnološkim procesom uveliko nam je olakšana prerada trupaca po kvalitetnim klasama, jer je jedna radna smjena pilila jednu, a druga drugu klasu trupaca; tako nije bilo teoretske, a niti praktične mogućnosti da se piljena građa pomiješa. Cak smo posebno evidentirali i pilanske otpatke po klasama trupaca iz kojih su nastali, a koji se dalje otpremaju u tvornice celuloze; u pilani se njihova protuvrijednost knjiži kao negativan trošak. Dakle, sve smo uspjeli evidentirati po klasama trupaca, osim piljevine i najsitnijih otpadaka što se otpremaju u vlastitu kotlovnicu za proizvodnju pare. Na sortirnom polju ili sortirnici piljenu građu su, po JUS-u, klasirali specijalno obučeni radnici za taj odgovorni posao, a onda su je otpremili na vitlanje ili izravno kupcima. U tabeli 1. također donosimo i najgrublje rezultate što smo ih dobili ovim pokusom. U tabeli 2. pak donosimo finu strukturu piljene građe po kvalitetnim klasama pilanskih trupaca iz kojih je ona proizvedena. U tabeli 3. donosimo izvadak iz službenog Cjenika za piljenu građu, ali samo za one dimenzije i kvalitetu piljene građe što smo je imali u našem pokusu. Na temelju tih dvaju neizbježnih podataka izradili smo vrijednosnu tabelu 4. za piljenu građu, opet po kvalitetnim klasama jelovih trupaca i ukupno, te u procentualnim odnosima. U tabeli 5. donosimo izvadak iz službenog Cjenika za jelove trupce dopremljene sa 38 km u pilanu. Taj iznos nam predstavlja početni i najveći trošak pri kalkulaciji cijene koštanja jelove piljene građe što je donosimo u tabeli 6. Pri kalkulaciji troškova sirovine za proizvodnju 1 m3 piljene građe — neizbježno smo vodili računa i o postotku iskorištenja drvne mase, što se vidi u tabeli 6. Tu cijenu smo umanjili za vrijednost realiziranih korisnih pilanskih otpadaka koji su već plaćeni u cijeni sirovine. U tabeli 7. smo prikazali kvantitativne i kvalitativne relativne odnose piljene građe po masi i vrijednosti kao funkcije kvalitete pilanskih trupaca iz kojih je ta piljena građa proizvedena. I na kraju u sintetskoj tabeli 8. donosimo sve relevantne podatke što smo ih dobili ovim istraživanjima i koji su nam bili ciljem istraživanja. Osim toga u toj tabeli donosimo i komparativne podatke za »industrij u i r u- Jdarstvo«, te »rezanu građu« u SRH i SFRJ za 1984. i 1985. godinu što smo ih prikupili u SDK SRH, a zatim prigodno obradili za ove potrebe. Nakon što provedemo analizu svih rezultata istraživanja prikazanih u tabelama 1. do 8. — u mogućnosti smo da na temelju te analize donesemo i odgovarajuće zaključke koji će se odnositi samo na ovaj pokus i na slične uvjete onima pod kojima smo istraživali. ANALIZA REZULTATA ISTRAŽIVANJA U tabeli 1. smo prikazali jelove pilanske trupce po kvalitetnim klasama. Kako se iz tabele vidi, za ovaj pokus smo uzeli 321 jelov trupac s ukupnom drvnom masom od 333.9 m-1 Od toga broja trupaca 27 ih je bilo furnirskih (F) s drvnom masom od 31.9 m3, odnosno prosječnom drvnom masom po trupcu od 1,18 nv1 i srednjim promjerom trupca od 51,2 cm. te prosječnom dužinom trupca od 5,6 m. 108 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1987 str. 11 <-- 11 --> PDF |
Kako se radi o najkvalitetnijoj jelovoj (furnirskoj) oblovini snažnih di-J menzija, posebno dužina, to su ti trupci na pilani izrezani u piljenu građu i sa velikim postotkom iskorištenja od 80.2" o. Ako se tome dodaju i realizirani korisni otpaci koji služe kao sirovina u tvornicama celuloze, a knjiže se u pilani kao negativni troškovi, onda taj postotak iskorištenja iznosi čak 92.2´l/o od nabavljene sirovine za preradu. Dakle, samo nekih 8% od tih trupaca je »otišlo« u pilovinu i sitni otpad koji se opet koristi u vlastitoj kotlovnici za proizvodnju pare. Jelovih trupaca I klase u pokusu smo imali 141 komad ili 162.1 m! drvne mase. Prosječna drvna masa trupaca je iznosila 1.15 m:!, sa srednjim promjerom trupca od 58,9 cm i prosječnom dužinom trupca 4.1 m. Kako se vidi ovi su trupci bili nešto deblji od prethodnih, jer su krojeni u manjim dužinama. Na pilani su iskorišteni u piljenu građu sa 75.7%. a ukupni im je postotak iskorištenja isto kao i kod »F« trupaca, odnosno 92,3"/<>. Ovo moramo istaći zato što nabava i doprema sirovine za pilanu predstavlja najveći trošak, a realizacijom korisnih otpadaka za daljnju preradu taj se utrošak umanjuje. Ako se radi o velikim mjesečnim ili godišnjim prorezima, onda je on znatan. Osim toga taj podatak i namjerno ističemo kako bismo uklonili paušalne prigovore onih koji često govore o neracionalnom korištenju u pilanskim trijemima »teško proizvedenu« drvnu supstancu u šumi. Jelovih pilanskih trupaca II klase, kako se iz tabele 1. vidi, u pokusu smo prilikom preklasiranja trupaca na pilani iz broja i količine dopremljenih nih, pa im je prosječna drvna masa iznosila 0,99 m:!. Na pilani smo ih iskoristili sa 62,0% ili ukupno sa korisnim i realiziranim otpatcima sa 86,8*/». S obzirom na kvalitetu sirovine i ovaj je postotak iskorištenja visok to više što smo prilikom preklasiranja trupaca na pilani iz broja i količine dopremljenih trupaca II klase izdvojili 29 komada ili 17,4 m:! trupaca III kvalitetne klase kojih inače u našem pokusu nije bilo. Smatramo da smo ispravno postupili, jer svi relevantni podaci u tabeli 1. što se odnose na te trupce, opravdavaju taj naš postupak. U prosjeku, a kako u pravilu i daju kapelske preborne šume, prosječna drvna masa pilanskih trupaca se kreće oko 1 m:i. Srednji promjer tih trupaca je oko 50 cm, a dužine oko 5 m. Na pilani ih je moguće iskoristiti u piljenu građu sa 70"/» i to je dovoljno, odnosno takav se postotak obično i u praksi postiže. Realizacijom korisnih otpadaka za daljnju preradu taj se postotak iskorištenja sirovine još povisuje. što govori o njezinom vrlo racionalnom korištenju. Na temelju ovih samo nekoliko ovlaš navedenih podataka opet se nameće notorni zaključak da je postotak iskorištenja jelovih trupaca na pilani funkcija kvalitetnih klasa i dimenzija tih trupaca. To znači, ukoliko su trupci deblji, duži i kvalitetniji, odnosno bolje kvalitetne klase, utoliko će na pilani i cijeloj primarnoj preradi biti bolje iskorišteni. Budući da oni prodajom drvnoj industriji predstavljaju glavni prihod šumskom gospodarstvu, to se säm po sebi nameće i zaključak da će taj prihod biti veći ukoliko se šume budu bolje uzgajale i ukoliko se sa njima bude bolje gospodarilo. U tabeli 2. prikazali smo strukturu drvne mase piljene građe po kvalitetnim klasama pilanskih trupaca iz kojih su te piljenice proizvedene. Osim toga u toj tabeli smo prikazali trgovačke dimenzije, odnosno dužine i debljine 109 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1987 str. 12 <-- 12 --> PDF |
piljene građe — i to posebno okrajčenu građu, neokrajčene samice, zatim letve i piljene grede, a sve to kao funkciju kvalitetnih klasa pilanskih trupaca iz kojih je ta građa proizvedena. Sasvim je sigurno da kvaliteta i dimenzije pilanskih trupaca presudno utječu na kvalitetu i asortiman piljene građe, pa su i u ovome pokusu tako prorezi podešeni. Budući da smo u tabeli 2. prikazali apsolutne iznose drvne mase po kvalitetnim klasama pilanskih trupaca, to nam oni još ne pokazuju nikakve prednosti, a niti zakonitosti jednih podataka u odnosu na drugu. Oni zapravo predstavljaju samo nužnu fazu u daljnjoj razradi podataka koji slijede. I izvadak iz Cjenika piljene građe, što ga donosimo u tabeli 3. je također nužan, jer smo na temelju njega i podataka iz tabele 2. sastavili vrijednosnu tabelu 4. Tu tabelu isto nema rezona analizirati, budući da su i u njoj doneseni apsolutni iznosi koji čitaocu još ništa ne kazuju. Tek su zanimljivi podaci u tabeli 5. iako su i oni izvadak iz Cjenika za jelove trupce, ali predstavljaju prvi i značajan trošak za pilanu, a osnovni prihod za šumsko gospodarstvo, odnosno OOUR iskorištavanja šuma, OOUR uzgajanja šuma i OOUR šumskog transporta. Zato ćemo podatke te tabele malo više analizirati kako bismo čitaocu otklonili eventualne nejasnoće. Kako se iz tabele vidi, cijene jelovim pilanskim trupcima su utvrđene u odgovarajućem Cjeniku po klasama tih trupaca. Međutim, zbog lakšeg obračuna između konkretnih radnih organizacija, cijene su ugovorene za prvih 6 mjeseci 1986. godine s prosjekom od 12.000 din/m3 fco utovareno na pomoćnom stovarištu. Osim toga ugovorene su i cijene prijevoza po 1 m3 do pilane sa raznih udaljenosti sječina od pilane, kao i cijene istovara trupaca na pilanskom stovarištu. Zbroj svih tih cijena predstavlja ukupnu cijenu sirovine po jedinici mjere (m3). na pilani. Ali sve to pod uvjetom da kvalitetna struktura dopremljene drvne mase jelovine na pilani bude u ugovorenom odnosu kao što je prikazano u tabeli 5. Naime, da bi se postigla ugovorena cijena od 12.000 din/m3 u prvih 6 mjeseci 1986. godine — kvalitetna struktura dopremljene drvne mase jelovine mora biti slijedeća: F trupaca 9%, trupaca I kvalitetne klase 35°/o, II kvalitetne klase 34% i III kvalitetne klase 22%>. Budući da smo u istraživanjima imali točne apsolutne iznose drvnih masa po kvalitetnim klasama pilanskih trupaca za čitavu drvnu masu naših istraživanja koji, prema tabeli 1. ne stoje u gore navedenim ugovorenim, nego u nešto drugačijim odnosima (F — 9,6%; I kl. — 48,5%>; II kl. — 36,7!% i III kl. — 5,2%) — to smo u tabeli 5. uzeli stvarne cijene iz Cjenika pilanske oblovine po kvalitetnim klasama, kao i stvarnu udaljenost sa koje su oni dopremljeni na pilanu (sa 38 km). Na taj način smo dobili da je cijena F-trupaca veća od prosječne ugovorene cijene za 129"/», a cijena pilanskih trupaca I klase samo za 30/o, dok je cijena pilanskih trupaca II klase manja od prosječne ugovorene cijene za 19%>, a cijena III klase trupaca čak za 28%. Kako se iz tabele 5. vidi, 44% drvne mase u praksi se nalazi iznad prosječne ugovorene cijene po jedinici proizvoda, a 56% drvne mase je ispod toga prosjeka. Međutim u našem konkretnom pokusu koji upravo komentiramo bilo je 58% drvne mase kod koje su jedinične cijene bile veće od prosječne ugovorene cijene, a kod 42*/o drvne mase te su cijene bile manje. Iz toga se izvodi zaključak da smo u tom pokusu imali nešto bolju kvalitetnu strukturu drvne mase od one uobičajene, iako smo je uzeli po principu slučajnosti kako je to naprijed opisano. 110 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1987 str. 13 <-- 13 --> PDF |
Dakle, sa tim početnim, osnovnim i najvećim troškovima »cijena sirovine na pilani« uz odgovarajući postotak iskorištenja — otpočeli smo kalkulaciju cijene koštanja ili troškovnu cijenu 1 m:! jelove piljene grade na pilani što je donosimo u tabeli 6. Ostale kalkulativne elemente u toj tabeli smo prikupili u DIP-u Ogulin, a odnose se na pilanu Josipdol za prvi 6 mjeseci 1986. godine (kada smo i obavili odnosni pokus). Ti ostali troškovi su razvrstani po kriterijima i principima Službe društvenog knjigovodstva SRH, tako da mi na njih niti smo htjeli, a niti smo mogli utjecati. Oni su stvarni i potpuno su primjenjivi i na naš pokus i na redovnu proizvodnju u navedenom razdoblju. Zbrajanjem svih troškovnih elemenata u toj tabeli — formirali smo cijenu koštanja po jedinici piljene građe kao funkciju kvalitete pilanskih trupaca iz kojih je ta građa proizvedena. Na kraju smo. kao što se to i inače radi. od cijene koštanja odbili negativne troškove nastale realizacijom korisnih pilanskih otpadaka i tako formirali stvarnu cijenu koštanja po jedinici proizvoda piljene građe, također kao funkciju kvalitete pilanskih trupaca iz kojih je ista proizvedena. Iz posljednje kolone tabele 6 vidi se da je stvarna cijena koštanja 1 ms piljene građe proizvedene iz jelovih furnirskih trupaca veća od prosječne samo za 62"/», dok je cijena te sirovine na pilani bila veća od prosječno ugovorene čak za 1290/o. Nadalje se vidi da je stvarna cijena koštanja 1 m3 piljene građe proizvedene iz jelovih pilanskih trupaca I klase manja od prosječne, dok je cijena sirovine na pilani bila veća za 3%, odnosno da su ti odnosi približni. Naprijed smo naveli da je cijena sirovine na pilani II klase pilanskih trupaca bila manja od prosječne ugovorene za 19%, a III klase za 28°/», dok je stvarna cijena koštanja jelove piljene građe proizvedene iz tih trupaca manja od prosječne za 7%, odnosno za 10*/«. Iz toga se može izvući određeni zaključak koji govori da je stvarna cijena koštanja po jedinici proizvoda piljene građe podjednaka, bez osvrta na kvalitetu pilanskih trupaca iz kojih je ta građa proizvedena, ali pod uvjetom da se iz te stvarne cijene koštanja isključi cijena sirovine na pilani. U analizi koja slijedi vidjet ćemo da li kvaliteta piljene građe što je proizvedena iz pojedinih kvalitetnih klasa jelovih trupaca opravdava vidljivo različite cijene između tih trupaca. U tabeli 7. smo donijeli relativne odnose po masi i vrijednosti piljene građe proizvedene iz pojedinih klasa jelovih trupaca. Iz te tabele se odmah vidi da su relativni iznosi (zaokruženi) po vrijednosti piljenica kvalitete CPC i I klase veći od onih po masi i to kod svih kvalitetnih klasa trupaca i u prosjeku, dok su kod drugih klasa piljenica (II, III. IV i V) manji po vrijednosti nego po masi. Tek kod piljenih greda su oni opet veći po vrijednosti nego po masi. dok su kod letava ti odnosi podjednaki. Iz tabele 7. se nadalje vidi, što je bilo i za pretpostaviti, da je kvaliteta piljene građe funkcija kvalitete pilanskih trupaca iz kojih je proizvedena, iako to nije posve signifikantno kod trupaca F-kvalitete. To zbog toga što ti trupci nijesu u potpunosti odgovarali kvalitetnoj klasi u koju su bili razvrstani, jer su na presjecima imali znatno izmijenjenu boju, odnosno presjeci su im bili žuto-zatvorene boje na putu prema okružljivosti. To upućuje na prestarjelost jelovih stabala iz kojih su ti trupci proizvedeni, tim prije što su to u pravilu prvi trupci od panja. To se vidi iz posljednje tabele 8. u kojoj se stvarna cijena koštanja proizvedene piljene građe iz tih trupaca veća od njezine prosječne realizirane |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1987 str. 14 <-- 14 --> PDF |
vrijednosti čak za 26,8% i za toliko je pilana preradom tih trupaca u gubitku. Ipak se ne bi moglo sa sigurnošću reći da ti trupci nijesu odgovarali kvaliteti pod kojom su realizirani, nego je njima cijena u navedenom Cjeniku za pilanu previsoka. Već smo naveli da je za 129% veća od prosječne ugovorene cijene pilanskoj oblovini. To je ipak nedopustivo, jer njihova kvaliteta nije za toliko bolja od kvalitete jelovih pilanskih trupaca koji iza njih slijede. a niti su ti F-trupci namijenjeni za pilansku, nego za furnirsku preradu. Uostalom, to se najbolje vidi iz prosječnih vrijednosti piljene građe proizvedene iz tih i »pilanskih« trupaca. Ona je kod svih pilanskih trupaca, kako se iz tabele 8 vidi, redovito veća od stvarne cijene koštanja što je povoljno. Povoljan je i prosjek dobiti ili akumulacije preradom svih jelovih trupaca u iznosu od 6,1% na stvarnu cijenu koštanja. Upravo ćemo se na ovom podatku više zadržati, jer nam je to bio i cilj istraživanja. Još zapravo ne znamo da li je taj iznos od 6,1% dijela akumulacije veliki, mali, povoljan, ili nepovoljan, jer još nemamo usporednih podataka za njegovu ocjenu. Sigurni smo da bi taj iznos bio još i veći da su F-trupci otpremljeni na furnirski nož (gdje im je i namjena), umjesto u pilanu, na kojima je ostvaren znatan gubitak, što nije neobično u našoj svakidašnjoj praksi, pa čak i kod tvrdih lišćara. Istina, prerada jelovih furnirskih trupaca u furnire zahtijeva potpuno drugu tehnologiju, sasvim je drugi (manji) postotak iskorištenja, osjetno veći troškovi prerade, ali se zato u toj preradni proizvode kvalitetniji, odnosno vredniji proizvodi. No, budući da o tome nemamo istraživanja, nego da nam ona tek predstoje, to ovaj problem nećemo dalje komentirati. Međutim zadržat ćemo se na podatku o prosječnoj dobiti ili dijelu akumulacije od 6,1%. Iz cijele dosadašnje analize, a posebno iz analize tabele 6. vidljivo je da su svi troškovi u proizvodnji jelove piljene građe podmireni. Plaćena je naime sirovina na pilani u koju je cijenu uračunat, osim sirovine s nadmjerom za postotak iskorištenja na pilani i utovar na pomoćnom stovarištu, zatim prijevoz do pilane i istovar trupaca na pilanskom stovarištu. Nadalje su plaćeni i ostali materijalni troškovi prerade jelovine na pilani, kao što su: ostali materijal i usluge, troškovi održavanja sredstava rada (strane usluge), troškovi amortizacije i napokon ostali troškovi poslovanja koji. po nomenklaturi, spadaju u materijalne troškove. Potom su izdvojeni porezi i doprinosi iz dohotka što terete jedinicu proizvoda, zatim ugovorne i zakonske obaveze, te bruto osobni dohoci zaposlenih. Na taj način je formirana cijena koštanja ili troškovna cijena proizvođača koja se sastoji iz materijalnih troškova i dijela dohotka ili novostvorene vijednosti, a i dijela akumulacije što je unutra inkorporirana kao trošak. Nakon što su od te cijene koštanja odbijeni negativni troškovi i nakon što je formirana stvarna cijena koštanja i odbijena od prosječne realizirane vrijednosti piljene građe — ostvaren je dio dobiti ili akumulacije koji stoji na slobodnom raspolaganju proizvođača. Da bismo utvrdili da li je taj dio akumulacije povoljan, nepovoljan, velik ili mali — obratili smo se Službi društvenog knjigovodstva SRH za potrebne podatke. Ondje smo, naime, pronašli da se drvna industrija vodi pod »industrijom i rudarstvom« SRH i SFRJ. Osim toga smo pronašli i druge potrebne podatke koji su nas zanimali. Kada smo ih identificirali i usporedili sa poda |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1987 str. 15 <-- 15 --> PDF |
cima naših istraživanja, tada smo ustanovili da su rezultati što smo ih dobili ovim istraživanjima povoljniji u odnosu na one što ih je ostvarila »industrija i rudarstvo« u SRH i SFRJ u 1984. i 1985. godini. Za 1986. godinu podaci nijesu još bili sređeni, ali se na temelju podataka što ih donosimo u tabeli 8. za 1984. i 1985. godinu vidi da bi oni u 1986. godini mogli biti podjednaki ili da imaju tendenciju maloga pada. Prema tome ako bismo se zadovoljili sa dobiti ili akumulacijom u pilanarstvu da bude u prosjeku grupacije sa iznosom od 4.2% za SRH ili 4,1% za SFRJ u 1985. godini, onda razlika do 6,1°/«, ili samo za pilanske trupce od 6,5"/o, predstavlja iznos koji bi trebalo komentirati. Posve je sigurno da primarna mehanička prerada u drvnoj industriji predstavlja prvu i najgrublju fazu obrade drva, odnosno proizvodnju repromaterijala za daljnju preradu. Osim toga ona predstavlja i granično područje sa šumarstvom. Podaci što smo ih donijeli za »industriju i rudarstvo« su prosjeci od prvog do posljednjeg stupnja oplemenjivanja sirovine, a mi smo se u ovim istraživanjima zaustavili na prvom stupnju. Budući da upravo taj stupanj predstavlja granično područje, odnosno »kamen međaš« između jedne i druge grane privrede i »jabuku razdora« i između jednih i drugih stručnjaka, o čemu smo u uvodu pisali, onda je na ovome mjestu nužno istražiti genezu te razlike između dijela akumulacije grupacije i našeg pokusa. No prije toga treba istaći da prosječni dio akumulacije u našem pokusu, koji se odnosi samo na pilanske trupce iznosi 6,5% na cijenu koštanja po jedinici proizvoda, dok je taj isti dio za rezanu građu, prema tabeli 8. u SRH bio 1985. godine 7,3%, a za SFRJ 5,1°A>. Prema tome podatak u našem pokusu je veći od prosjeka »industrije i rudarstva« SRH za 54.8%, odnosno od prosjeka SFRJ za 24,4%. 1) Uzorak za pokus je uzet po principu slučajnosti iz redovitih sječina koje su. neovisno o istraživanjima, došle na red za sječu. 2) Ako zanemarimo F-trupce koji su u ovoj pokus slučajno »zalutali«, pilanski strupci su bili kvalitete u prosjeku uobičajene godišnje prerade jelove pilanske oblovine. 3) Prerada drva je izvršena prema uobičajenom tehnološkom procesu prerade i proizvedena je ona piljena građa koja odgovora JUS-u, Cjeniku i unaprijed poznatom kupcu standardnih proizvoda. 4) Troškovi prerade jelove pilanske oblovine su kvartalno-obračunskog karaktera i oni su faktični, stvarni. 5) Realizacija piljene građe je također stvarna kategorija koja je knjigovodstveno registrirana. 6) Utvrđena dobit ili dio akumulacije je također knjigovodstveno evidentiran, ali nije istovremeno evidentiran uzrok njegovog nastajanja (racionalizacijom rada, poboljšanjem tehnološkog procesa proizvodnje, smanjenjem troškova poslovanja i si.). Na kraju nam preostaje da Zaključimo : a) Od ukupne realizirane jelove pilanske oblovine oko 90% predstavljaju pilanski trupci I, II i III kvalitetne klase. Ostatak od oko 10%» su jelovi fur 113 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1987 str. 16 <-- 16 --> PDF |
nirski trupci, koji u pravilu idu u druge tehnološke procese, inače se na njima u pilani ostvaruje gubitak zbog, za pilanu, visoke cijene sirovine. b) Na pokusnim jelovim pilanskim trupcima I, II i III kvalitetne klase na pilani se ostvaruje dobit ili akumulacije od 6,5%, dok je prosječna dobit na rezanoj građi 1985. godine u SRH iznosila 7.3"/». a u SFRJ 5,lB/o. c) Te su razlike znatne i ako se one stave u odnos sa prosječnom dobiti ili dijelom akumulacije »industrije i rudarstva« SRH i SFRJ u 1985. godini, onda su one u pokusu veće za 54,8*/», odnosno 58,5´Vn. Iz tog a proizlaz i d a se zaist a di o akumulacij e prelijev a iz šumarstv a u mehaničk u prerad u drva . d) Taj isti zaključak se odnosi i na prosjek dobiti u rezanoj građi SRH, koji je veći od našeg pokusa, a i u rezanoj građi SFRJ, koji je manji od našeg pokusa. e) Smatramo da bi, prema ovim podacima, bila opravdana revizija cijena jelovoj pilanskoj oblovini na pomoćnom stovarištu. To bi se učinilo na taj način što bi se dio utvrđene akumulacije u drvnoj industriji dogovorno podijelio između te dvije grane privrede. Time bi se otklonili i permanentni prigovori koji između njih postoje. f) Budući da se ovdje radi samo o prvom dijelu naših istraživanja, to definitivne zaključke namjeravamo donijeti u drugom napisu, odnosno na kraju kompletne studije. g) Također smatramo da bi konačno i cijene jelovoj pilanskoj oblovini trebale biti funkcija srednjih promjera jelovih pilanskih trupaca, jer su prednosti debljih trupaca i mnogobrojne i višeznačne. |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1987 str. 17 <-- 17 --> PDF |
TAB. 1 JELOVI TRUPC! ZA PILJENJE Kvantitativni podaci KvalitetnaF I klasaII trupaca III ukupno Broj trupaca 27 141 124 29 321 Drvna masa ( m3) 31,9 162,1 122.5 17,4 333,9 Prosječna drvna masa trupca ( nv) Srednji promjer trupca ( cm ) Prosječna dužina trupca ( m ) Drvna masa piljene građe (m3 ) Postotak iskorištenja na pilani ( % ) Drvna masa korisnih otpadaka (cei drvo) (m3) Ukupno iskorištena drvna masa ( m3) Ukupni postotak (%) iskorištenja trupaca 1,18 51,2 5,6 25,6 80,2 3,8 29,4 92,2 1,15 58,9 4,1 122,7 75,7 27,0 149,7 92,3 0,99 48,6 5,4 76,0 62,0 30,4 106,4 86,8 0,60 33,9 5,8 10.3 59,2 3,4 13,7 78,7 1,04 52,0 4.9 234,6 70,3 64,6 299,2 89,6 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1987 str. 18 <-- 18 --> PDF |
116 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1987 str. 19 <-- 19 --> PDF |
TAB. 3 IZVADAK IZ CJENIKA PILJENE GRAĐE (din/m3) Dužine i debljine Kvalitetne klase piljenica piljene građe (cm/mm) ČPČ I II III VI V 24 16.000 13.700 12.000 SO-90 48 16.000 13.700 12.000´ ro 76 16.000 13.700 12.000 rc cn 24 23.700 21.700 17.500 m 100-275 48 24.500 22.400 17.500 OJ 76 24.500 22400 17.500 ro L-24 54200 47.600 40.200 32500 25.500 21.900 o 300-600 48 60.900 51.200 40.900 33.000 29.600 24.300 76 60.900 51.200 40.900 33.000 29.600 24.300 28 55.800 48.000 38.700* >B OJ jj-.a 300-600 48 60.900 51.200 40.900 v- tz ö ro (U l/> C 76 60.900 51.200 40900 L > OJ 200-275 45.000 748 300 < 55.000 OJ 200-375 36.800 C OJ ioo/l20 Ol TD 400-575 44.100 5. cn 12°/140 600-800 46.200 * cijena za III i VI klasu samica |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1987 str. 20 <-- 20 --> PDF |
118 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1987 str. 21 <-- 21 --> PDF |
IZVADAK IZ CJENIKA ZA JELOVEKvalitetna Troškov (din/ m ) F 1 Cijena sirovine sa utovarom na pom. stov 31.200 12.500 Prijevoz trupaca do pilane 2 631 2.631 sa 38 km Istovar trupaca 287 287 na pilani Ukupno cijena 34.118 15.418 sirovine na pilani Struktura drvne mase ugovorenog prosjeka(%) 9 35 TRUPCE klasa trupaca II III 9.100 7.830 2.631 2.631 287 287 12.018 10.748 34 22 TAB 5 ugovoreni prosiek 12.000 2.631 287 14.918 100 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1987 str. 22 <-- 22 --> PDF |
TAB G. STVARNA CIJENA KOŠTANJA (CK) JELOVE PILJENE GRAĐE ZA RAZDOBLJE I-V I 1986 GOD. Vrsta troškova Kvalitetne klase pilanskih trupaca (din./m 3 ) F I II III prosjek Sirovina na pilani 34.118 15.418 12.018 10.748 14.918 % iskorištenja 0.802 0.757 0.620 0.592 0.703 Ukupno sirovina na pilani 42.541 20.367 19.384 18.155 21.220 Ostali materijal i usluge 2.72G 2.726 2.726 2.726 2.726 Održavanje sredstava rada 717 717 717 717 717 Amortizacija 496 496 496 496 496 Ostali troškovi poslovanja 1.669 1.669 1.669 1.669 1.669 Ukupno 48.149 25.975 24.992 23.763 26.828 Porezi i doprinosi iz dohotka 1.043 1.043 1.043 1.043 1.043 Ugovorne obaveze 970 970 970 970 970 Bruto osobni dohoci 7.275 7.275 7.275 7.275 7.275 Ukupno 9.288 9.288 9.288 9.288 9.288 Sveukupnokoštanja cijena 57.437 35.263 34.280 33.051 36.116 Negativni troškovi 598 L86 1.613 1.331 1.110 Stvarna cijena koštanja 56.839 34.377 32.667 31.720 35.006 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1987 str. 23 <-- 23 --> PDF |
TAB. 7 KVANTITATIVNI 1 KVALITATIVNI ODNOSI PILJENE GRAĐE ( u %) Kvalitetne klase piljeKvalitetne klase pilanskih trupaca ne građe i postotni F I II III prosjek odnosi po masi i vrijednosti % po masi 0.3 4,6 1,6 — 3,0 ČPČ © © © © po vrijednosti — po masi 6.1 17,7 8,1 — 12,6 I po vrijednosti (22J7) 0 @) — ©* po masi 32.7 26,1 13,6 8,6 2L0 II po vrijednosti (319) po masi 26.6 30,9 59,5 44,8 40,3 III © © © po vrijednosti (237) (5Z4) po masi 4.4 5,4 10,2 23,8 7,6 IV @ ® © © ® po vrijednosti po masi — 4,7 2,2 1,6 V po vrijednosti -— (3,0) @ © po masi 13,7 — 18,7 Piljene 29.9 11,2 grede po vrijednosti (329) — (255) (§) © po masi — 1,6 2,3 1,9 1,7 1 etve po vrijednosti — ( $ © (2,1) © po masi 100 100 100 100 100 Ukupno po vrijednosti (100) ® ® © © |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1987 str. 24 <-- 24 --> PDF |
TAB. 8. SINTEZA REZULTATA ISTRAŽIVANJA Vrijednosni iznosi Kvalitetna klasa trupaca (din./m3) F I II III prosjek Prosječna vrijednost 41.620 38.731 33.718 32.705 37.158 piljene građe ( V) Stvarna cijena koštanja piljene građe (CK) 56.839 34.337 32.567 31.720 35.006 Ostvarena dobit -15.219 4.354 1.051 985 2.152 ili gubitak (V-CK) (u 7. ) Ostvarena dobit ili gubitak u % -26,8 12,7 3,2 3,1 6,1 Ostvarena dobit v ´CK mn CK 10° ili gubitak u% bez F-trupaca 12,7 3,2 3,1 @) Prosječna ostvarena dobit ili gubitak (u 7.) SRH* rezana građa industrija i rudarstvo godine godine 1984 1985. 1984 1985. 8,8 © 4,6 © Prosječna ostvarena dobit ili gubitak (u 7.) Razlika prosječno ostvarene dobiti u 1985 godini SFRJ* rezana građa industrija i rudarsfvo industrije i rudarstva SRH (u 7.) industrije i godine godine 1984 1985. 1984. 1985. i pokusa i rezane građe i pokusa 6,8 © 5,0 (U) §4 (73,8) (58,5) rudarstv a orrcj i rezane građe (^4,4) * Podaci iz završnog računa OUR-a privrede u Usporednom pregledu SFRJ, SR 1 SAP za 1985 godinu SDK SR Hrvatske, Zagreb, 1986. |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1987 str. 25 <-- 25 --> PDF |
LITERATURA 1. Golubović , U.: Istraživanje najrentabilnijeg šumsko-uređajnog debljinskog stepena jele (Abies alba Mill.) za pilansku preradu. Zagreb, 1964. 2. Golubović , U.: Istraživanje praga rentabilnosti pri preradi jelovih pilanskih trupaca na jarmačama. »Drvna industrija«, br. 9—12/1965. 3. Golubović , U.: Istraživanje praga i granice rentabilnosti pri pilanskoj preradi hrastovine (Q pedunculata Ehrh) Zagreb, 1967. 4. Golubović , U.: Istraživanje relativne diferencijalne rente u ekonomskim šumama Gorskog Kotara. »Šumarski list« 11—12/1971. 5. Plavšić , M., Golubović , U.: Istraživanje postotnog odnosa sortimenata kod jele (A. alba Mill.) »Šumarski list« 9—10/1963. 6. Plavšić , M., Golubović , U.: Istraživanje postotnog odnosa pilanskih sortimenata kod jele. »Šumarski list« 1—2/1964. 7. Plavšić, M., Golubović. U.: Istraživanje postotnog odnosa jelovih pilanskih trupaca po kvaliteti i klasa jelovih okraičenih dasaka (piljenica) komercijalnih dužina na bazi pilanskih debljinskih razreda — podrazreda. »Drvna industrija« 1—2/1964. 8. Plavšić , M., Golubović , U.: Istraživanje ekonomičnosti u proizvodnji furnira iz furnirskih trupaca poljskog jasena. »Drvna industrija« 5—6/1965. 9. Plavšić , M.: Istraživanje rentabilnosti u proizvodnji furnira iz furnirskih trupaca hrasta lužnjaka. »Drvna industrija« 10—12/1967. 10. Plavšić , M., Golubović . U.: Istraživanje vrijednosti bruto produkta u eksploataciji šuma, primarnoj i finalnoj proizvodnji drvne industrije koju omogućuje hektar (zrele) nizinske slavonske šume. Zagreb. 1970. 11. Podaci iz završno računa OUR-a privrede u Usporednom pregledu SFRJ. SR i SAP za 1985. godinu. SDK SR Hrvatske, Zagreb, 1986. Is Part of Acumulation Really Funneled off From Forestry into the Woodworking Industry, or Conversely? Summary Under the above title, which is perhaps suggestive, but also bold, we set out the objectives of our investigation project in forestry and the woodworking industry. To this end we selected two regionally most valuable tree species — fir and penducultate oak, using the random sample method. The stock was taken from regular shipments from forest stands which in 1986 came due for felling. The felled stock was transported to woodworking plants for processing, The processing was caried out in accordance with the Yugoslav Standards (JUS), the sawn-timber Price List, and the specifications of regular buyers of standard goods. Since the investigations conducted yielded a great deal of data which cannot be presented in a single paper, we decided to publish them in two parts. In this first part we give the results of our investigations conducted on fir trees, while the results of our investigation on pedunculate oak will be subsequently presented in the secon part. For our investigations regarding fir wood we to«k 320 fir veneer- and saw-logs. Class I, II and III. altogether 334 cu. m. In processing these logs in sawmills |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1987 str. 26 <-- 26 --> PDF |
we had an average arte of stock exploitation of about 70 per cent, which is satisfactory. With the veneerlogs the rate of exploitation in saw-mills (although they were not intended for it) was 80 per cent and with saw-logs Class I— 76 per cent, Class I — 62 per and Class III — 59 per cent. The sawn timber obtained from all these logs was of high quality, and consequently of high value, and reflected the quality of the logs it was made from. We fond that in processing fir veneer-logs saw-mills had a 26. 8-per-cent loss per unit of sawn timber. This shows that such logs should not be processed in saw-mills, but rather in venner plants, for which the are anyhow intended. This is all the more so since the price of raw material in forest is so high that it cannot be covered by timber sawn in saw-mills. As regards fir saw-logs Class I, II and III, we found that they are highly profitable in saw-mills-exceeding by as much as 6,5 per cent the real cost price, which is for the saw-milling industry exceptionally favourable. Since saw-milling and forestry are a bordering sector, there are frequent conf troversies between respective experts regarding the funneing off of part of accumulation from one branch into the other, and conversely. According to the Yugoslav nomenclature, the woodworking industry falls into the category »industry and mining«. The average rate of accumulation of the woodworking industry by far execeeds the avegare figure the grouping as a whole to which it belongs. Consequently, in our investigations we found that a large part of accumulation generated in the processing of fir saw-logs was funnelled off from forestry into the woodworking industry. It would be, therefore, necessary by mutual agreement to increase the price of raw materials, i. e. of fir saw-longs Class I, II and III. |