DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1988 str. 57 <-- 57 --> PDF |
od holandske brijestove bolesti. Ta brojka bi bila i veća kad bi se uzelo u obzir i prirast na ovim stablima koja su do napada bolesti blia zdrava i prirašćivala. Od 1950. godine kad se vrši registriranje svih sušaca na području današnjeg OOUR-a »-Hrast« Vinkovci do danas posušilo se cea 380.000 m3 brijesta. Na temelju toga slijedi da se od inventarizacije šuma 1937. godine do 1950. godine posjeklo preko 2 miliona m3 brijesta. Danas brijesta više gotovo uopće nema u masi. Brijest se još uvijek javlja u velikom broju na svim pomladnim površinama, ali do starosti od 10- ak godina potpuno propada od bolesti. Period od 1940. godine do 1950. nema podataka o sušenjima, jedino je sigurno da je to period najintenzivnijeg sušenja brijesta. Početkom pedesetih godina već se bitno promijenila struktura po vrstama drveća. 1956. godine stanje dobnih razreda i količina prema vrstama dr veća je slijedeća: 1—20 god. 21—40 god. 41—60 god. 61—80 god. 81—100 god. 101—120 god120 / . 7.992 ha 4.990 ha 9.253 ha 24.068 ha 10.283 ha 4.070 ha 133 ha 13,10/0 8,2% 15,2°/o 39,7% 16,9% 6,7% 0,2% hrast jasen OTL ML četinj. 8.686.000 m3 2.657.000 m3 2.278.000 m3 650.000 m3 3.000 m3 60,8% 18,6% 16,0% 4,6% Ukupno 60.719 ha 100 % 14.274.000 m3 100 % Prosječna drvna zaliha je 235 m3 po ha, godišnji prirast iznosi 424.800 m3 ili 6 m3/ha. Etat iznosi 316.548 m3 godišnje ili 5 m3/ha, odnosno 83% od prirasta. U odnosu na 1937. godinu, dakle za 20 godina učešće hrasta poraslo je za 20 posto, jasen je ostao uglavnom u istom omjeru u smjesi a brijest je pao na ispod 5%. Umjesto brijesta sve više je zastupljen grab, klen, lipa i neke druge vrste. Iz osjetnog porasta hrasta u smjesi može se zaključiti da je u proredama od glavnih vrsta vađen gotovo pretežno brijest, a osjetno manje hrast i druge vrste. Od 1950. godine redovito se registriraju šušci po vrstama drveća, međutim u prvom periodu do 1955. godine šušci su iskazivani i zajedno sa sanitarnim proredama, pod kojim se podrazumjeva sva stabla bolesna, rakasta ili drugačije oštećena, kao i vjetrolomi i izvale. Otuda veliki broj sušaca kod hrasta i jasena. Međutim iz oskudnih izvještaja iz toga doba vidi se da je u svim šumama zabilježen povećan broj sušaca hrasta, kao posljedica povećanih šteta od brštenja gusjenica u periodu 1948. — 1951. godina. Jedino se sigurno može reći da su brijestovi u to doba vađeni kao šušci, odnosno oboljeli od holandske bolesti. Znatan dio brijesta u tim godinama iskazivan je kao OTL (ostale tvrde listače), pa se i taj dio sušaca može u cjelosti uzeti kao brijestovi šušci. 55 |