DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1988 str. 94 <-- 94 --> PDF |
ŠUMARI POSJETILI DI »TUROPOLJE« Dne 18. 3. 1388. grupa od 15 članova DIT-a šumarstva i drvne industrije Zagreb, posjetila je jednu od najstarijih drvnih industrija Dl »Turopolje«. Ta drv. ind. utemeljena je 1911. godine na bazi drvnih masa iz turopoljskih šuma po industrijalcu F. Deutscha-u kao poklon njegovim sinovima. Kapacitet pilane bio je 40.000 m3 sa pet gatera i jednim venecijanerom sa vlastitom električnom centralom za pogon pilane i rasvjetu mjesta. Pilana je radila i za vrijeme II svjetskog rata, pod upravom okupatora iako je u dva navrata pokušana zapaliti od partizana, no nije htjela gorjeti. Poslije rata pilana je modernizirana, izmjenjeni su strojevi, izgrađena nova tvornica lamel i klasičnog parketa u novim halama. Danas Dl »Turopolje« imade tri radne jedinice: 1) primarna prerada — pilana kapaciteta 35.000 m;: oblovine, od toga 75% hrast a ostalo bukva i OTL. Alimentira se sa područja SG Zagreb i Sisak te nešto iz Slovenije i nakupa. 2) parketarija kapaciteta 300.000 m2 lamel i 40.000 m2 klasičnog parketa. 3) drvna galanterija u Čićkoj poljani, koja je osnovana integracijom pilane tamošnje poljoprivredne zadruge, koja je ranije proizvodila metle. Sada se izrađuju tokareni dijelovi za stolice, lamperija, te iz egzota (cebrela i samba) daščice za olovke za TOZ Zagreb. Dl »Turopolje« zapošljava 500 radnika, od čega je 35% ženska i 65% muška radna snaga, što je za ovu industriju veliki problem. Imade zaposleno 10 inženjera drvne industrije. Radi se u dvije smjene osim u pogonu Čička poljana, jer tamo nema dovoljno radnika. Prosječni OD u 1987. godini je bio 165.000.— dinara, a za ovu godinu je povečan za 45—65%. Brutto produkt je u 1987. bio 3.060 milijuna dinara, a izvezeno je robe za 4.500.000 dolara, a od toga 60% na konvertibilno tržište. Osnovni problemi su: cijena sirovine koja je u stalnom porastu i padu kvalitite, veliko učešće sušaca, te velika davanja po raznim doprinosima: elektroprivredi, vodoprivredi, školstvu i drugim (oko 80% brutto prihoda), a sa druge strane pad vrijednosti dinara, pa se i u izvozu drvnih proizvoda ne ostvaruju mogući rezultati. Zbog svega toga sve su veće teškoće u ostvarivanju pozitivnih rezultata u poslovanju i razvoju proizvodnje. Nakon obavljenog pregleda pogona u Turopolju i Cićkoj poljani vratili smo se vlakom u Zagreb. Najtoplije se zahvaljujemo drugu direktoru mr. Popijač Slavku, zamjeniku direktora drugu Josipu Otopalu, tehničkom rukovodiocu Joso Tomislavu na prihvatu i danim objašnjenjima. Emanuel Vilček, clipl. inž. |