DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1990 str. 86 <-- 86 --> PDF |
KNJIGE I ČASOPISI Giordano, G. i suradnici: TECHNOLOGIA DEL LEGNO (Tehnologija drva), II. izdanje, Edit. Unione Tipografico-Editrice Torinese. Torino 1981—1988. Nedavno je izašao zadnji svezak (tom) naslovnog krupnog djela u II, popunjenom i proširenom, izdanju na preko 5000 stranica u pet knjiga i stvarno je najveće djelo te vrste na svijetu. U čitavom djelu, kako je i u Uvodu napomenuto, u obzir uzima se posebno osebujnost talijanske drvne privrede, koja se sastoji u prevladavanju brzorastućih vrsta u domaćoj proizvodnji (topole, eukalipti) i uvoza tropskih vrsta kao sirovina za mehaničku preradu. Djelo je namijenjeno kao udžbenik univerzitetskim studentima te kao priručnik visokoškolovanih stručnjaka. Vol. 1. — La Materia prima obrađuje drvo kao materiju i sirovinu te sadrži tekstove o drvnom staničju, stablima i njihovim dijelovima, obliku i normalnoj strukturi debla, makroskopskim i mikroskopskim svojstvima drva, greškama i kvarenju drvne tvari, fizikalnim i mehaničkim svojstvima, toplinskom raskrajanju i gorenju. Iscrpno i sistematski obrađena je makro-i mikro-morfologija, struktura, sastav staničnih stijenki i drva te estetska svojstva. Autor i tekstova u ovom svesku, u kojem je tekst popraćen sa 751 slikom, 98 tabela i 4 lista sa slikama u boji, su: E. Orlandini-Bandini, M. L. Edlmann-Abbate, A., Messeri, A. Gambetta-Moriondo, R. Nardi-Berti, A. Rambelli i L. Uzielli. Svojstvenost knjige je naročito u ključu za raspoznavanje i anatomskoj sistematici glavnih domaćih vrsta drva i nekojih egzotei s originalnim mikrofotografijama. Velika pažnja i opseg (432 stranice) posvećena je greškama i biodegra daciji drva, s obiljem originalnih fotografija, koje je autor snimio prilikom svojih mnogobrojnih putovanja kroz šume širom svijeta. Među greškama naći ćemo i one svojstvene za tropske vrste drva, kao: upredenost žice, meko srce, inbark, jaka užlijebljenbst, šupljine ispunjene konkrecijama, odebljanja itd. Opširno su zahvaćene unutrašnje napetosti s rezultatima istraživanja autora i njegovih suradnika. Vrlo opširan paragraf o biodegradaciji opisuje također i načine i sredstva za borbu protiv napadaja. Radi sve šire upotrebe tropskih vrsti drva donosi se sistematika štetnosti nekih vrsta po ljudsko zdravlje a sa slikama u bojama opširno je obrađen problem promjena boje i starenja drva. Odnos drvo— voda, sa varijacijama u raspodjeli vode i higroskopnosti po vrstama, povezan je sa prirodnim sušenjem. Za određivanje utezanja prikazana je i originalna metoda mjerenjem kutnog utezanja a naročita pažnja posvećuje se silama bubrenja i njegovim praktičnim posljedicama te smanjivanju nestabilnosti drveta. Interesantni su opisi računanja nominalne gustoće bez određivanja volumena te odnosa masa/volumen u praksi nedestruktivnim metodama. Proces izgaranja, sa podacima o ogrjevnoj snazi i karbonifikaciji, odvaja se od paragrafa o odnosima drvo—toplina. Odnos drvo—elektricitet upotpunjen je sa piezoelektričkim svojstvima i opisom električkog mjerenja vlažnosti drva. U odnosu drvo—zvuk daje se naročiti naglasak na zvučnu izolaciju i na pojam rezonancije. O habanju, trenju, permeabilnosti i difuziji dani su glavni pojmovi. Poglavlje o elasticitetu i mehaničkim svojstvima obrađeno je sintetski no dovoljno iscrpno sa svim njihovim varijacijama uslijed unutrašnjih i vanjskih faktora. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1990 str. 87 <-- 87 --> PDF |
Vol. 2, Prvi dio, Le Lavorazioni Industrial! (Industrijska obrada) sadrži poglavlja: Giordano G.: Piljenje i druge osnovne obrade sa odvajanjem ivera, Cividin i R.: Proizvodnja piljenog drva, Cividin i R.: Umjetno sušenje i higrotermička obrada drva, Giordan o G.: Industrijski postupci za zaštitu drva, C i a n e 11 i E.: Ljepljenje i površinska obrada. Tekstovi su popraćeni sa 327 ilustracija, 58 tabela i 4 lista sa slikama u bojama. U prvom poglavlju ove knjige (VI) Giordano se posvetio detaljnoj analizi kinematike rada jarmače, tračne i kružne pile, teoriji procesa otkidan ja ivera te formama zubi u listova pila. Osobito detaljno bavi se kinematikom novih sistema usklađivanja gibanja jarma i pomaka trupca oscilacijom jarma u svrhu odstranjivanja struganja zubi o drvo kod uzlaznog hoda i što jednoličnije debljine ivera u čitavoj visini propiljka. Kod kružnih pila naročitu pažnju posvećuje kvalitetnom rezu i listovima sa nanosom tvrdih kovina na zube. Kinematika blanjanja i glodanja dana je u sažetom obliku sa naročitim naglaskom na kuteve oštrica. U drugom dijelu prvog poglavlja, poslije kratkog Giordanovog uvodnog historijskog prikaza razvoja pilanske industrije, Cividini razvija potpuni opis pilanske proizvodnje, posvetivši, u tehnici proizvodnje, naročitu pažnju teoriji i praktičkoj maksimizaciji kvantitativnog i kvalitativnog iskorištenja sirovine, uspoređujući klasične sisteme raspiljivanja sa novima, naročito u području piljenja sitne oblovine. U paragrafu o pogonskoj tehnici i opremi pilana bavi se prostornim uređenjem pilanskog trijema, uređenjem pojedinih radnih mjesta i proizvodnih linija. Paragraf o organizaciji proizvodnje i rasporedu strojeva prikazuje glavna rješenja uređenja i mehanizacije u domaćem i svjetskom mjerilu, uvođenje višestrukih tračnih pila u Skandinaviji sa bočnim raziverašima, a prikazani su i su vremeni sistemi automatizacije cjelokupnog proizvodnog procesa. Poglavlju umjetnog sušenja i higrotermičke obrade drva (VII) rezerviran je obilan opseg te u njemu Cividini razrađuje čitavu tehnologiju tehničkog sušenja piljenog drveta, tog najvažnijeg i najskupljeg tehnološkog procesa u preradi drveta. U paragrafu o fizikalnim principima higrotermičke obrade razrađuje probleme higroskopiciteta i vlažnosti drva u upotrebi, karakteristike sredstava sušenja (napose zraka), teorije tehnoloških procesa grijanja i sušenja, promjene u materijalu i kvarove pod uplivom tih procesa i konačno kontrolu tih pojava i instrumentaciju. Najopširniji je paragraf o konvekcijskom sušenju piljenog drva zrakom, u kome se uglavnom govori o »klasičnom « ili »konvencionalnom« sušenju temperaturama do 100°C. Opisane su komore i njihova strojna te komandna oprema (uključivši automatizaciju), dajući prednost periodičkom sušenju pred neprekinutim i transverzalnoj prinudnoj recirkulaciji zraka sa elisnim ventilatorima ugrađenima u komom. Naglašena je važnost pripremanja složaja drva za sušenje. U paragrafu o provođenju sušenja opisan je tok sušenja po fazama i njihovo rezimiranje osnovano na Keylwerthovom poimanju režima Madisonskog instituta a za usporedbu prikazani su također engleski (Institut Princes Risborough) i ruski (CNIIMOD) režimi. Posebno se iznose uputstva za vrste drva koje se teško suše. Za računanje trajanja sušenja obrađena je jedna originalna komparativna metoda, koja sa 12 faktora upotpunjuje Kollmannovu. Dovoljno pažnje posvećeno je metodama sušenja u vakuumu i sa hladioničkim strojem (toplinskom pumpom), koje su se pokazale vrlo uspješnima u izvjesnim slučajevima. Ukratko su prikazane i druge, manje primijenjene metode sušenja, kao: ubrzana predsušenja, sušenje pregrijanom parom, dielektričko i kratkovalovno, sunčanom energijom, tekućinama i organskim parama, vrućim prešanjem te solnim rastopinama. Na kra 421 |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1990 str. 88 <-- 88 --> PDF |
ju još o uskladištenju piljenog drva i o ekonomsko organizacijskim pitanjima. Kratke napomene dane su za sušenje furnira, ambalaže, parketa, šibica. U paragrafu o higrotermičkoj obradi sa ciljevima različitim od sušenja obrađena su područja parenja u svrhu mijenjanja boje i za krivljenje (uključivši i tehniku krivljenja). Poglavlje »Industrijski postupci za konzerviranje drva« (VIII) započinje Giordano sa povijesnim razvojem i sistematikom tih tehnologija. Slijedi opis inertne i aktivne površinske zaštite, postupaka sa potapljanjem, difuzijom i premještanjem sokova pod tlakom te postupaka impregnacije u autoklavu. Posljednjoj grupi postupaka posvećuje najšire opise, uključivši ovamo postupke Bethell, Lovry i Ruping. Uz prikaz talijanskih propisa (željeznice) daje se detaljni opis procesa u najvažnijim talijanskim impregnacijskim pogonima. I na tome mjestu bavi se napadajima gljiva i kukaca te postupcima za zaštitu uvezenog prekomorskog drveta. U poglavlju Ljepljenje i površinska obrada drva (IX) Cianetti E. u prvom dijelu opisuje ljepila, pripremu drva za ljepljenje, pogotovo onih vrsta koje se teško lijepe, naprave i postupak te tehničke normative. U drugom dijelu opisuje sredstva za površinsku obradu (lakovi, pigmenti i dodaci), sastavljanje i proizvodnju sredstava i proizvoda te povijesni razvoj površinske obrade. Slijedi opis proizvoda za zapunjavanje pora, za pripremu i konačnu obradu, opreme za fotopolimerizaciju, proizvoda otpornih protiv požara, pripreme površina i bijeljenja drva. Završava se sa opisom industrijskih operacija za površinsku obradu i sušenja, greškama, ispitivanjima, zaštitom i higijenom. Vol. 2, Drugi dio nastavak je industrijske obrade sa 513 slika, 29 tabela i 8 listova sa slikama u bojama. U prvom (X) poglavlju Giordan o obrađuje drvne konstrukcije, furnire, šperovano drvo i ploče vlaknatice, S 1 o d y k T. srednje 422 guste ploče, Berman i M. ploče iverice a Giordano opet ploče iz drvne vune, oplemenjivanje ploča i pretinjene (obložene) strukturne elemente. U drugom (XI) poglavlju Giordan o obrađuje pilanske strojeve, strojne i transportne uređaje te blanjalice, G r i n e r A. glodalice, bušilice, tokarske strojeve (stružnice), Giordan o glodalice, šivalice i obrtničke strojeve, Hippolit i G. Ijuštilice za koru, Giordan o strojeve za raziveranje i mlinove, uzdržavanje strojeva, profesionalne bolesti i zdravstvo, nezgode, obrada drva sa nekonvencionalnim tehnikama, B a s s i 1 i A. praktički problemi kod izbora strojeva za obradu drva i kod njihove instalacije, Giordano : priprema i uzdržavanje (brušenje) listova pila, Parett i M.: poboljšavanje rada listova pila, Melloni G.: Priprema i uzdržavanje radnih instrumenata strojeva za obradu drva različitih od pila, Gior dano : Dekoracije drvetom. U paragrafu o drvnim konstrukcijama daje se opis izrade strukturnih elemenata iz dasaka i/ili četvrtača i greda povezanih utorima, čepovima, metalnim komadima, skobama, dijagonalnim daskama, čavlima, vijcima. Slijede mrežaste strukture, armirane i ojačane grede te odnosni statički računi. Naročito se mjesto daje strukturnim elementima iz ljepljenih dasaka i lamela (lamelirane, mikrolamelne i lupinaste strukture) sa opisom kompozicije, tehnike ljepljenja, normi i računanja. U paragrafu o šperovanom d r v e t u opisuju se postupci sa trupcima, naročito postupci za mekšanje drva. Slijedi opis Ijuštenja i ljuštilica te obrada i uskladištenje trake furnira. Proizvodni proces se nastavlja sušenjem, pripremom slojeva, pripremom i nanosom ljepila i prešanjem te opisom odgovarajućih strojeva. Zaključuje se opisom dorade i tipologijom ploča. Slijede kratki opisi proizvodnje stolarskih ploča, pretinjenih ploča (furniranih, savijenih, za plovila itd.) te raznih konstrukcija iz vezanog drveta |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1990 str. 89 <-- 89 --> PDF |
(plovila, zrakoplovi, u građevinarstvu, ambalaža). Posebna pažnja posvećena je greškama u pločama. Dodan je poseban opis proizvodnje rezanih furnira i furniranja. Paragraf o pločama vlaknatic a m a bavi se opisom suvremenih postupaka proizvodnje. Opis proizvodnog procesa je zajednički do formiranja čilima s različitim postupcima razvlaknjivanja. Od ove točke dalje dijeli postupke na mokre, suhe i polusuhe. Prednost se daje suhim postupcima. Dalje se govori o doradi ploča, o iskorištenju sirovine, o tipologiji i tehničkim svojstvima ploča, o njihovoj upotrebi te o talijanskim okolnostima produkcije i tržišta. Napose se opisuje proizvodni proces ploča srednje gustoće (MDF) te njihovih tehničkih karakteristika. Također o pločama ivericama dani su opisi samo suvremenih proizvodnih procesa sa malim povijesnim osvrtom. Opisuje se proizvodni proces od pripreme materijala, preko sušenja, ljepljenja, formiranja čilima, prešanja i dorade. Naročito se bavi tipologijom, svojstvima, obradom kod upotrebe te stanjem tržišta. Ukratko je opisana i proizvodnja ploča vezanih mineralnim sredstvima. Konačno su prikazani glavni postupci za oplemenjivanje ploča površinskom obradom i oblaganjem. Paragraf o »sandvich« konstrukcijama opisuje izradu strukturnih elemenata za građevinske radove (stijene, podovi, krovovi, stropovi, oplate), za ambalažu, vozila, plovila i za hidrauličke radova. Poglavlje o strojevima i napravama (XI) opširno obrađuje postrojenje i strojnu opremu jarmača, pilanskih tračnih pila, pilanskih kružnih pila, lančanih pila, industrijskih blanjalica, glodalica, bušilica, tokarskih strojeva te obrtničkih strojeva. Daju se također kraći opisi ljuštilica za koru, drobilica i mlinova. U pripremu i uzdržavanje radnih instrumenata za strojeve, s opisom strojeva i pribora za pripremu i brušenje, umetnut je opis profesionalnih bolesti s mjerama protiv istih te o nezgodama, požaru i eksploziji. Među nekonvencionalnim obradama opisane su: vibracijska metoda, obrada koncentriranom hidrauličkom energijom, laserom, mehaničkim trošenjem površine i vatrom. Praktički problemi izbora strojeva i njihove instalacije samo su ukratko nabačeni. Naročito detaljno i praktički su opisani radovi za uzdržavanje i brušenje tračnih listova sa stelitiranjem te kružnih listova i glodalica sa nanašanjem tvrdih kovina. U poglavlju o dekoracijama drvom opisan je povijesni razvoj, iskorištavanje naravnih i alteriranih boja te bojanje drva, iskorištavanje crteža, sjaja te pravilnih i nepravilnih tekstura (iskričavost, dževeravost, ustalasanost žice, cvijet itd.), sa lijepim fotografijama u bojama. Vol. 3, Prvi dio — »I Miglioramenti, le Prove, il Consumo Italiano, l´Utilizzazione dei Cascami, i Prodoti Forestali Diversi dal Legno« heterogenog je sastava a uz tekst sadrži 424 slike, 57 tabela i 6 listova sa slikama izvan teksta od kojih 4 u bojama. Giordan o u prvom poglavlju (XIII) »Oplemenjivanje drva od šumske proizvodnje do konačne upotrebe « opisuje negativna svojstva drva, kao: nehomogenost debla i drva, higroskopicitet, anizotropija, greške strukture, sastava i unutrašnjeg ravnotežja, razgradnja organizmima i vatrom, promjene u drvu pod uplivom svjetla i ižarivanja te mjere za poboljšanje tih svojstava, dalje opisuje postupke za densifikaciju drva te reološko ponašanje (deformacije) drva. U z i e 11 i L. u drugom poglavlju (XIV) bavi se metodologijama istraživanja svojstava drva, ploča i gotovih proizvoda s opisom strojeva i naprava, napose električkih ekstensiometara, te metodologijama pokusa obradivosti drva. Giordano i suradnici obrađuju metodologije određivanja trajnosti i gorivosti drva, zaštitna sredstva, metodologije za određivanje učinka zaštitnih sredstava te 423 |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1990 str. 90 <-- 90 --> PDF |
metodologije za određivanje kemijskog sastava drva. Giordano u XV. poglavlju obrađuje klasifikaciju drvnih proizvoda s odgovarajućim normama od trupaca do ploča na osnovi vizualnih elemenata kao i na osnovi nedestruktivnih ispitivanja za konstrukcijsko drvo. U XVI. poglavlju statistički obrađuje potrošnju drva (tehničkog drva i goriva) u razdoblju 1947 ... 1983 (37 godina). XVII. poglavlje bavi se upotrebom otpadaka i sporednih šumskih proizvoda. Giordano G. opisuje i klasificira otpatke i mogućnosti njihove upotrebe, a napose energctsko-toplinskim iskorištavanjem; ukratko opisuje i njihovo kemijsko iskorištavanje. Palm a G. obrađuje pluto, njegov sastav i svojstva, pridobivanje, obradu i izradu raznih proizvoda te proizvodni kapacitet i potrošnju u Italiji. Giordano opisuje iskorištavanje proizvoda sekrecije (smole, mana, šećeri, gume, bojadisala, eterička ulja), materijala za treslovine (štavila), jestivih plodova (napose kestena, pinjola, lješnjaka itd.), panjevine velikog vrijesa te materijala za pletenje. Vol. 3, Drugi dio — To je najopširnija knjiga ovog djela, s 1020 stranica, 16 slika i prilogom od 648 mikrofotografija crnobijelih te 336 fotografija u bojama eksotičkih vrsta drva izvan teksta. Najopširnije poglavlje XVIII, nakon kraćih uvodnih napomena o uvozu tropskih vrsta drva u Evropu i o metodama raspoznavanja vrste drva, sastavljeno je iz opisa (monografija) raznih vrsta drva koje se javljaju u talijanskoj potrošnji, razvrstanih po područjima, sa podjelom na četinjače i listače a tamo gdje postoje i kotiledone na talijanske, evropske i u Italiji plantažirane eksotičke vrste, afričke vrste, sjeverno-američke vrste, centralno- i južno-američke (latinsko-američke) vrste, azijske vrste i oceanijske vrste. Od eksotičkih vrsta unijete su samo one koje su u Italiji već u trajnoj upo trebi i one, za koje postoji potencijalna mogućnost upotrebe u budućnosti sa stanovišta svojstava, zalihe i mogućnosti dobave. Svaka vrsta unijeta je pod imenom iz normirane nomenklature talijanske standardizacije (Norme UNI) ili pod »pilotskim « imenom, najčešće iz nomenklature ATIBT, u otsutnosti u talijanskoj. Dalje, za svaku vrstu slijede lokalna imena, naučno (botaničko) ime, zona proizvodnje (a za ekzote i mogućnost nabave), karakteristike stabla i debla, makroskopske i mikroskopske karakteristike drva sa mikro fotograf i jama u prilogu (za ekzote je histološku strukturu i mikrofotografije razradila Edlmann-Abbate M. L., dok su za domaće vrste i neke ekzote ti podaci u Vol. 1), fizikalna i mehanička svojstva, trajnost, obradivost (za umjetno sušenje navedena je oznaka odgovarajućeg režima po engleskom institutu u Princes Risborough po Vol. 2, Prvi dio) i područja upotrebe. Za domaće vrste prikazani su i histogrami iskorišćavanja po pokrajinama za 39 posljednjih godina. Napose je iznijet popis svih naziva opisanih vrsta drva na kraju knjige. Sveukupni broj opisanih vrsta je 396. U drugom dijelu tog poglavlja opisuju se svjetske šumarske zalihe s naročitim osvrtom na mogućnost dobave drva u Italiju te popis vrsta koje po izgledu ili po drugim svojstvima mogu zamijeniti cijenjene domaće vrste drva u upotrebi. Opisanih pet knjiga može se smatrati krunom životnog djela ovog velikog, svjetski priznatog šumarskog i drvarskog stručnjaka i naučenjaka, a njihova je vrijednost upotpunjena mnogobrojnim originalnim podacima i rezultatima istraživačkog rada instituta kojeg je on osnovao i vodio do svoje visoke starosti. Prof. Giordan o je danas emeritus fiorentinske univerze i direktor talijanskog instituta za drvo. R. Cividini |