DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1992 str. 112 <-- 112 --> PDF |
Društva inžinjera i tehničara šumarstva i drvne industrije u Zagrebu upisao je i osobnu dramu. Vrijeme drugog svjetskog rata, dakle kada je bio u Ogulinu: »Dne 25. III. 1945. u zgradi Šumarije teže sam ranjen od tepih bombi, kada je poginula supruga sa sinčićem; istoga dana stradao je i taksator ing. I. Šverko i nadstojnik računovodstva Ravnateljstva šuma Franjo Serdar koji je stanovao u državnoj šumariji«. FERDO HRŽENJAK dipl. inž. šumarstva Dipl. inž. Ferdo Hrženjak rođen je dne 24. svibnja 1913. godine u Zagrebu, a u Zagrebu je i umro 10. srpnja 1992. godine. Na posljednjem ispraćaju dne 15. srpnja od pokojnika oprostio se dipl. inž. Pavle Jurić sljedećim govorom: Zapala me je tužna dužnost da se u ime Projektnog biroa »Palmotičeva 45« oprostim od našeg zasluženog člana i da mu zahvalim na nemali doprinos prosperitetu našeg poduzeća i cijele društvene zajednice. Na posljednji počinak na zagrebačkom Mirogoju uz njegove najbliže otpratili su ga i brojni kolege ne samo iz Zagreba nego i iz Koprivnice uz vijenac Šumarskog društva Zagreb i oproštajni govor 0. Piškorića u ime Hrvatskog šumarskog društva u kojem je izraženo uvjerenje da ne će biti zaboravljen uz želju mirnog počinka u dragoj mu hrvatskoj zemlji! Oskar Piškorić Ing. F. Hrženjak rođeni je Zagrepčanin. Poslije završene srednje škole upisao se na Šumarski fakultetu Zagrebu gdje je i diplomirao 1937. g. Prvo mjesto službovanja bila mu je Direkcija šuma u Novoj Gradiški odakle je poslije nepune godine dana premješten u Direkciju šuma Zagreb. Nakon rata službovao je u raznim šumarskim institucijama u Glini, Sisku, Petrinji i Zagrebu sve do 1960 g. kada je prešao na rad u Projektni biro. Sav svoj radni staž do dolaska u biro proveo je na projektiranju i izgradnji šumskih komunikacija. Jedan od osnovnih uvjeta suvremenog gospodarenja šumama je mreža šumskih putova. Ta mreža, kao nosioc funkcije prometa, treba da trajno omogući siguran izvoz šumskih produkata. Neposredno poslije II. svjetskog rata pred šumarske stručnjake, koji su se posvetili šumskom građevinarstvu, stavljeni su golemi zadaci u obnovi ratom razrušenih komunikacija a istovremeno i izgradnji novih, jer je šumarstvo tada bilo gotovo jedini izvor sredstava za obnovu zemlje. U tom teškom poslu i inženjer Hrženjak dao je svoj puni doprinos. Zbog oskudice u teškim motornim vozilima u razdoblju neposredno poslije rata građene su šumske željeznice jer za njihovu gradnju nisu bila potrebna devizna sredstva. Jedan od većih objekata, u čijoj je realizaciji dao zapažen doprinos ing. Hrženjak kao projektant i izvođač, bila je šumska željeznica Maja— |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1992 str. 113 <-- 113 --> PDF |
— Popov gaj u dužini od 14 km čijom je izgradnjom otvoren za eksploataciju veliki šumski kompleks. Razvojem automobilske industrije postepeno je napuštena gradnja željeznica a zamijenila ju je mreža šumskih četa. U grupi šumarskih inženjera koji su se specijalizirali za projektiranje šumskih cesta istaknuto mjesto zauzima i ing. Hrženjak. Bilo je to teško vrijeme, vrijeme opće oskudice. Od projektanata se tražila ne samo stručnost nego i veliki fizički napori u uvjetima veoma loše prehrane i smještaja. Radi poboljšanja uvjeta rada i racionalnog izvršenja velikog broja zadataka osnovan je pedesetih godina, u sklopu Instituta za šumarstvo, Projektni biro za šumarstvo i drvnu industriju, koji je okupio najveći broj šumara- građevinara koji su do tada bili rasuti po Šumskim gospodarstvima i šumarijama. Ovaj biro se kasnije osamostalio i pretvorio u sadašnji Projektni biro »Palmotićeva 45«. Novom registracijom proširena je njegova djelatnost na izradu svih vrsta projekata iz područja niskogradnje a u skladu sa zakonom njima rukovode šumarski inžinjeri koji su, uz rad, završili i studij građevinarstva. Inž. Hrženjak je u ovom Birou proveo skoro polovicu svog radnog vijeka na dužnosti samostalnog projektanta, radeći gotovo isključivo na projektiranju javnih prometnica svih kategorija. Najznačajniji objekti, čijim je projektiranjem rukovodio ili je u nima surađivao, su neke dionice Jadranske magistrale, cesta Pag-Kolan-Novalja, rekonstrukcija ceste Ogulin-Jasenak-Drežnica, rekonstrukcija ceste Josipdol-Generalski stol i druge. Za ing. Hrženjaka oboružanog teorijskim znanjem i praktičnim radnim iskustvom nije bilo nerješivih problema. Uvijek tih, nenametljiv, staložen i miran u radu točan i temeljit, kao suradnik siguran i odgovoran, kao prijatelj odan i iskren ing. Hrženjak je bio cijenjen i poštovan od svih kolega i suradnika. Takvog će ga zadržati u sjećanju svi koji su ga poznavali. Neka je slava inženjeru Hrženjaku! Ing. Pavao Jurić |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1992 str. 114 <-- 114 --> PDF |
UPUTE SURADNICIMA ŠUMARSKOG LISTA Šumarski list objavljuje izvorne, stručne i znanstvene članke iz područja šumarstva, drvne industrije, zaštite prirode i lovstva, prikaze stručnih predavanja i društvenih zbivanja (savjetovanja, kongresa, proslava i dr.) te prikaze domaće i strane stručne literature i časopisa. Objavljuje nadalje, sve ono što se odnosi na stručna zbivanja u nas i u svijetu, podatke i crtice iz prošlosti šumarstva i drvne industrije te napise o radu Saveza i društava. Radovi i članci koje pišu stručnjaci iz privrede imaju prednost. Doktorske i magistarske radnje objavljujemo samo ako su pisane u sažetom obliku, te zajedno s prilozima, mogu zauzeti najviše 10 stranica Šumarskog lista. Posebno pozivam o stručnjake iz prakse da pišu i iznose svoja iskustva, kako uspješnih tako i neuspješnih stručnih zahvata, jer to predstavlja neprocjenjivu vrijednost za našu struku. Veličina rukopisa ne bi trebala prelaziti 10 stranica Šumarskog lista, odnosno oko 15 stranica pisanih strojem s proredom. Ako rad ima priloge (fotografije, crteže, grafikone, tušem ili strojem pisane tablice) tada je potrebno za svaku stranicu priloga smanjiti rukopis za 1,5 stranicu. Radove pišite jasno i sažeto. Izbjegavajte opširne uvode, izlaganja i napomene. Rukopis treba biti napisan pisaćim strojem s proredom i to tako, da redovi budu s lijeve strane uvučeni za 3,5 cm od ruba papira. Uz svaki članak treba priložiti i sažetak i to za hrvatski tekst 1/2 stranice, a za strani jezik može biti i do 1 stranice. Ukoliko se za sažetak koristi zaključak članka treba ga posebno napisati. Sažeci se u pravilu prevode na engleski jezik. Ukoliko prijevod ne dostavi autor, prevodi ga Uredništvo. U sažetku na početku članka autor treba iznijeti problematiku i rezultate istraživanja te njihovu primjenu u praksi. Popis korišćene literature treba sastaviti abecednim redom na kraju članka i to: prezime i početno slovo imena autora, u zagradi godina objavljene knjige ili časopisa, naslov knjige ili časopisa (kod ovoga i br. stranice). Fotografije, crteži, grafikoni i si. moraju biti jasni i uredni, jer se samo takvi mogu kliširati. Fotografije neka budu većeg formata (najmanje 10 x 15 cm), kontrastne i na papiru visokog sjaja. Kod tablica, grafikona, crteža treba voditi računa, da je najpovoljniji omjer stranica 1:1,5. Legendu treba po mogućnosti ucrtati u sam crtež. Original može biti i većeg formata od tiskanog, a to je i bolje, jer sa smanjenjem se postiže bolja reprodukcija. Crteži i si. moraju biti rađeni tušem, a tablice mogu i pisaćim strojem, ali s crnom i neistrošenom vrpcom. Papir: paus, pisaći i gusti pisaći. Rukopise dostavljati u dva primjerka od kojih jedan treba biti original. Tablice, crteže, grafikone i si. ne stavljati u tekst nego priložiti samostalno. Drugi primjerak može biti i fotokopija. Autori koji žele posebne otiske — separate svojih članaka trebaju ih naručiti istodobno sa slanjem rukopisa. Separati se POSEBN O NAPLAĆUJ U po stvarnoj tiskarskoj cijeni, a trošak se ne može odbiti od autorskog honorara. Najmanje se može naručiti 30 separata. Objavljeni radovi se plaćaju, stoga autor uz rukopis treba dostaviti broj i naziv svojeg žiro računa kao i broj bankovnog računa Općine u kojoj autor stalno boravi na koji se uplaćuje porez od autorskih honorara. UREDNIŠTVO »ŠUMARSKOG LISTA« Zagreb, Trg Mažuranića 11 Telefon: 444-206 |