DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1992 str. 26 <-- 26 --> PDF |
Ploha je smještena na padinama desne obale rijeke Cetine u općini Sinj, a najviša točka joj je 395 m. Okružena je visokim i strmim lancima Dinare i Svilaje, te nizom manjih ili većih brežuljaka Cetinske udoline. Ploha je tipična za submediteransko krško područje Dalmacije. Osnovana 1956. godine, a pošumljivanja su izvršena u proljeće 1958. godine. Geološki ploha je dosta homogena, a izgrađena je od krednih vapnenaca s lećama dolomita na kojima se nalaze smeđa tla. Prema Köppenu ovo područje spada u toplu i umjereno toplu klimatsku zonu, a prema kišnom faktoru u humidnu klimu. U toku vegetacijskog razdoblja padne 500 mm ili 40,5% od ukupne godišnje količine oborina. Područje u kojem leži dana ploha pripada mediteransko-montanskom pojasu listopadne vegetacije sveze bijelog i crnog graba (Ostryo-Carpinionorientalis). METODA RADA Radi određivanja količine šumske prostirke i njezina kemizma (N, P, .K, Ca, Mg), elemenata o kojima ovise brojni procesi u tlu, a u znatnoj mjeri i njegova plodnost, uzeti su ispod šumskih kultura, na mjestu gdje su ranije otvoreni pedološki profili, uzorci prostirke (L + F sloj zajedno) na površini 30 X 30 cm. U svakoj pruzi (kulturi) uzeto je po 5 uzoraka prostirke, a uzorci su sabrani 17. lipnja 1986. godine. Odmah nakon sabiranja uzorci su vagani, zatim sušeni na zraku u laboratoriju, potom u sušioniku sa 105 °C i ponovno vagani. Pošto su izračunate količine šumske prostirke za svaku vrstu, određen je i sadržaj bioelemenata u njoj i to sljedećim metodama: — Sadržaj dušika određen je metodom Kjeldahla. — Sadržaj Ca i Mg određen je AAS metodom (Atomska apsorpciona spektrof otometrij a). — Sadržaj fosfora i kalija određen je spaljivanjem biljnog materijala suhim postupkom. Iz ovog je ekstrakta određen fosfor spektrometrijski, a kalij plamen-fotometrijksi. Obrađeni su podaci prikazani tabelarno i grafički. REZULTATI ISTRAŽIVANJA I DISKUSIJA U momentu osnivanja plohe Klačine nije bilo uopće šumske prostirke, a danas su njene količine znatne. Količine šumske prostirke sabrane 1986. godine prikazane su u tablici 1. U tablici 2 i grafikonu 1 prikazan je prosječni sadržaj dušika, fosfora, kalija, kalcija i magnezija (u % suhe tvari) u šumskoj prostirci za svaku istraživanu kulturu. Apsolutne vrijednosti količine bioelemenata (kg/ha) u šumskoj prostirci dane su u tablici 3 i grafikonu 2. Iz podataka tablice 1 vidljivo je da su količine šumske prostirke (L + + F sloj) pod navedenim šumskim kulturama dosta različite. Te su razlike naročito izražene između listača i četinjača. Od četinjača najveća se koli |