DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1992 str. 81 <-- 81 --> PDF |
slabije uspijeva. Tako se površina pod tim vrstama postupno povećava na račun plutnjaka, pa je predviđeno da ove, 1992. godine plutnjak bude sačuvan na svega 45°/o ukupne površine. Pluto je i nadalje veliko bogatstvo Maroka. Ono će to ostati i tada kad njegove šume budu u stanju same podmirivati domaće potrebe, a to bi trebalo biti oko 2000. godine, ako se realizira »Nacionalni plan pošumljivanja«, donesen 1970. godine. NACIONALNI PLAN POŠUMLJIVANJA Od 1970. godine sve su akcije pošumljivanja u Maroku integrirane u jedinstveni i opsežni gospodarski i socijalni program pod nazivom »Nacionalni plan pošumljivanja«. Prema glavnoj namjeni budućih šuma, one su svrstane u tri kategorije: — Proizvodn e šume , namijenjene proizvodnji drva. Umjesto eukaliptusa, kojim se uglavnom pošumljivalo do 1960. godine, planom se predviđa veći udio četinjača. Tako bi do 2000. godine četinjačama bilo pošumljeno 470.000 ha, a listačama 70.000 ha. — Zaštitn e šume , namijenjene zaštiti tla ili samih tih šuma, od zloupotreba lokalnog stanovništva, uzimajući ipak u obzir njegove opravdane potrebe, kao što su npr. ogrjevno drvo, materijal za motke, stočna hrana i dr. U tu svrhu bit će do 2000. godine pošumljena površina od 200.000 ha. — Rekreacijsk e šume , namijenjene stvaranju zelenih površina blizu gradova, turističkih naselja i plaža. Do 2000. godine te će se površine povećati za 10.000 ha. U 30-godišnjem razdoblje bilo bi dakle, prema »Nacionalnom planu pošumljivanja «, pošumljeno 750.000 ha zemljišta. Najvažnije vrste kojima se pošumljuje su slijedeće: Pinus halepensis Acacia syanophylla P. canariensis Eucalyptus camaldulensis P. pinaster var. maghrebiana E. gomphocephala P. pinaster var. atlantica Eucalyptus spp. (razne kserofilne Cedrus atlantica vrste) Cupressus sempervirens var. Opunlia ficus indica atlantica Atriplex halimus Iz popisa se vidi da se među crnogoričnim vrstama nalaze i domaći varijeteti primorskog bora, pinije i čempresa (var. atlantica, odn. maghrebiana). Pronalaze se i nove mogućnosti pošumljivanja. U tu svrhu Šumarski institut u Rabatu izradio je dugoročni program istraživanja oko 300 introduciranih vrsta drveća. Da bi potekla i svoje građane na pošumljivanje, država im nudi materijalnu i novčanu pomoć, a izvor financiranja je Nacionalni šumski fond, u koji se uplaćuje 10% od prodaje glavnih šumskih proizvoda. |