DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1992 str. 85 <-- 85 --> PDF |
drugim pravcem. Tako se dogodilo da je i naš kolega Ivo, s jedne strane visoko cijenjen kao dobar stručnjak i rukovodilac na području šumarstva, uz to nadaren govornik, po svome temperamentu i bliskosti s ljudima njegove Slavonije može se reći da je bio tipičan narodski čovjek, tako je naš kolega uvučen u politički život Općine. Ubrzo se i na tome području istakao, te je i960, god. izabran za predsjednika Općine Slavonski Brod. Na tome položaju proveo je 7 godina. Izišao je, doduše, iz šumarstva, ali je u duši ostao šumar. Za vrijeme njegovog predsjednikovanja grad i područje općine intenzivno su izgrađivani, te dobili suvremen izgled. A posebno želim istaći, da je to razdoblje bilo i vrijeme intenzivnog ozelenjavanja, koliko grada (gradski parkovi i nasadi), toliko većih sela. Na njegov potica´j uključili su se u taj rad i svi šumari iz šumskog gospodarstva i područnih šumarija, pa je u nekoliko godina podignuto više kilometara drvoreda po selima, zelenila oko javnih zgrada, seoskih groblja i t. d. VELIMIR IGRČIC, dipl. ing. šumarstva (1921—1992.) Poslije dva mandata na položaju predsjednika općine izabran je za direktora uglednog i velikog hotelskog poduzeća u Brodu »Brodsko vinogorje«, koje je uspješno vodio do odlaska u mirovinu. Hrvatsko šumarsko društvo i njegovi kolege šumarske i drvno-ind. struke, na rastanku sa svojim dugogodišnjim članom i suradnikom Ivom Borevkovićem — kojega ´je aktivnost snažno vezala uz šumarstvo, drvnu industriju i javni politički život jedne velike općine — Slavonski Brod, odaje mu puno priznanje, koliko za uspješan rad u struci, isto tako uspješan na visokom političkom položaju, pa i na zadnjem položaju, uspješnog rukovodioca velikog privrednog poduzeća s kojim je i završio svoj plodan radni vijek. Poštovanoj obitelji pokojnika, svoj rodbini i prijateljima, i u svoje ime kao bliskog prijatelja i suradnika izražavamo naše iskreno saučešće. Zagreb, 11. svibnja 1992. Vladimir Špoljarić, dipl. inž. Podmukla bolest skratila je jedan plodan život posvećen šumarstvu Hrvatske, a posebno unapređivanju šumskog gospodarenja. No, iako i nešto kraći, taj život je bio veoma uspješan u odabranom zvanju i profesionalnom radu. Postigao je položaj upravitelja šumarije i direktora jednog velikog i značajnog šumskog gospodarstva, po tom i savjetnika za unapređivanje šumske proizvodnje u Udruženju šumskih gospodar stava Hrvatske. Životni put kolege Velje Veliinira Igrčića počeo je u Sisku gdje je rođen 1921. god., u tom gradu završio osnovno i srednje obrazovanje, a zatim odabrao za svoj životni poziv — šumarstvo. Studije završio 1947. U šumarstvu započeo je s radom u Hrvatskoj Baranji, ondje radio od 1947. |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1992 str. 86 <-- 86 --> PDF |
do 1952. Po tom dobiva radno mjesto i položaj upravitelja Šumarije u ubavom mjestu požeške kotline, u Velikoj. 1960. god. izbran je za direktora Šumskog gospodarstva Požege, i od tada upravlja radom Gospodarstva sa šest šumarija požeškog područja. Od 1972. do prelaska u mirovinu 1987. proveo je na radu u centralnoj ustanovi šumarstva Hrvatske — Općem udruženju šumarstva i prerade drva u Zagrebu, u svojstvu savjetnika za unapređivanje proizvodnje. Glavninu svog radnog vijeka, pa i vrhunac svojih stručnih i radnih sposobnosti, proživljava u šumarstvu Požeške kotline... za koju se može reći da je jedan od bisera naše domovine, pa stoga i nosi od starine naziv — ´valis aurea´ (zlatna dolina), radi ljepote prirode i obilja prirodnih bogatstava. ´Zlatna dolina´ okružena šumovitim padinama i obroncima slavonskih gora: Papuka, Psunja, Krndije, Požeške i Dilj-gore spada u šumom najbogatije, jer sama šumska površina iznosi 540 km2 (54.000 ha), što predstavlja ogromnu gospodarstvenu a isto tako i opću (rekreacija, utjecaj na klimu i dr.) vrijednost. Doduše, poslije rata kada je kolega Igrčić preuzeo upravu nad šumama požeške općine, te šume su bile u velikoj mjeri posječene pa i opustošene radi prejakih sječa, ne toliko za vrijeme koliko poslije 2. Svjetskog rata, radi potrebe za obnovu od rata opustošene zem- Ije. Zahvaljujući radnom zalaganju stručnjaka i radnika na čelu s direktorom Igrčićem, opće stanje šuma na cijelom tom području je popravljeno... opustošene površine ponovno pošumjene, mlade šumske sastojine valjano njegovane, vode se pravilne sječe na osnovi propisa gospodarskih osnova. A uz to izgrađivane su šumske ceste, sagrađene potrebne gospodarske i upravne zgrade, nabavljena mehanizacija i alati, te je uopće od cijelog šumskog područja stvoren uzoran gospodarski objekt. Za čovjeka koji je posvetio svoje tjelesne i umne snage toliko značajnoj djelatnosti, kao što je održavanje i unapređivanje šuma i šumskog gospodarstva, može se reći da je doživio ispunjenje zadataka kojem je posvetio svoj život. I u kasnijem radu kao savjetnik za unapređivanje šumske proizvodnje — u Udruženju šumskih i drvno-ind. organizacija Hrvatske — kolega Igrčić, uz ostale poslove svog djelokruga rada, glavni je i odgovorni urednik stručnog časopisa »Mehanizacija šumarstva«, a također surađuje s operativom oko izbora i nabave nove mehanizacije u šumskoj proizvodnji. Hrvatsko šumarsko društvo na rastanku sa svojim dugogodišnjim članom dipl. inženjerom šumarstva Velimirom Igrčićem odaje mu priznanje, koliko za uspješan rad u gospodarenju šumama Hrvatske, toliko i za njegov doprinos u korist naše šumarske organizacije. Vladimir Špoljarić, dipl. iiiž. |