DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1993 str. 83 <-- 83 --> PDF |
Svaka Cptointerpretacija, pa i ona na osnovi satelitskih snimki, ne iscrpljuje se samim promatranjem snimki. Uspješna primjena metoda daljinskih istraživanja temelji se na stručnom znanju šumara fotointerpretatora, na iskustvu u radu sa snimkama, te na intenzivnom znanstvenom i stručnom radu. To osobito vrijedi za primjenu satelitske tehnologije, gdje je uz razvoj tehnike snimanja i obrada snimki, potrebno uložiti znatne napore za iznalaženje odgovarajućih metoda pridobivanja željnih informacija. Primjena u svakom gospodarskom području, pa tako i u šumarstvu, ima svojih specifičnosti. Te specifičnosti su ovisne i o svojstvima objekata koji se proučavaju. Kod šumskih sastojina radi se o karakteristikama vezanim za njihov položaj na površini Zemlje, kao što su vrste drveća, stojbinske i sastojinske prilike. Iskustva stečena u drugim dijelovima svijeta ne mogu se doslovno prenijeti na prilike u Hrvatskoj. Gledajući s te strane, naše zaostajanje na području primjene svemirskih tehnologija zahtijevat će znatan napor šumarske struke i cijelog društva u Hrvatskoj da se taj zaostatak za svijetom nadoknadi. SATELITSKE SNIMKE I GIS Rezultati vizualne i digitalne interpretacije satelitskih snimki odnose se na podatke o kakvoći i količini pojava i objekata na zemljinoj površini što je već opisano u prethodnom poglavlju. Ti se rezultati najčešće prikazuju u obliku tematskih karata u kojima je prikazana prostorna rasprostranjenost pojava i objekata na površini Zemlje te njihov međusobni odnos. Količine podataka koje se mogu dobiti digitalnom interpretacijom snimki iz satelita su vrlo velike. Klasičnim postupcima postalo je nemoguće obuhvatiti, održavati, interpretirati i analizirati tako velike količine podataka u nekom realnom vremenu, što je stvorilo potrebu primjene kompjutera pri rješavanju takvih zadataka. To je omogućio brzi razvoj kompjutorske tehnologije u prošlom desetljeću, naročito na području radnih stanica i osobnih računala koja su postala dostupna svakome. Razvoj kompjutorske tehnologije i digitalne obrade snimaka iz satelita piatila su i istraživanja na polju informacijskih sustava. Cilj je bio pronaći sveobuhvatni informacijski sustav za prihvat, usklađištenja, obradu i analizu velike količine prostorno određenih podataka. Takav sustav je geografski informacijski sustav — GIS. Pod GIS-om podrazumijevamo skup opreme programa i prostorno određenih podataka koji omogućava brzo i kvalitetno rukovanje, upravljanje, obradu i stvaranje novih informacija potrebnih za donašenje odluka u svim čovjekovim djelatnostima (Kuša n i dr 1992). Svaki GIS sastoji se od (1) elektronske opreme za ulaz, obradu i izlaz podataka, (2) programske podrške za unos, pohranu, pretraživanje, analizu i ispis podataka, te (3) podataka koji mogu biti znakovni ili brojčani, a moraju biti prostorno određeni. Ako promatramo samo podatke, može se reći da se GIS sastoji od niza slojeva različitog sadržaja u kojima su pojave i objekti na površini Zemlje prostorno određeni. Iz toga se može zaključiti da rezultati interpretacije snimki iz satelita mogu biti, a vrlo često i jesu sastavni dio GlS-a (SI. 3). |