DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1993 str. 39 <-- 39 --> PDF |
sjekača. Ručne pile zamijenjene su motornim a radnici dobro obučeni za rad. Stabla jele s rakom na deblu tj. s nabreklinama uzrokovanim hipertrofijom kambijalnog staničja zbog napada gljiva, do 1972. god. većinom su ostavljena na panju, jer nabrekline nisu pokazivale znakove ugibanja staničja kambija. Poslije ledoloma, staničje nabreklina je počelo ugibati, pa su stabla sa izrazitim nabreklinama — u cilju zaustavljanja gubitka kvalitete — uklonjena iz sastojina. Od 1975—1979. god. posječena je u odjelima 8, 11, 12, 13 i 15 većina stabala čije su krošnje bile prekomjerno zaražene imelom (s po nekoliko grmova imele na svakoj grani požutjelih iglica). Imela se vrlo brzo jako proširila po prorijeđenim krošnjama stabala prethodno fiziološki oslabljenim zbog napada moljca jelovih iglica, naročito na prisojnim, toplim i osunčanim ekspozicijama, gdje najčešće boravi i drozd imelaš, njezin prcnosnik. Pojava imele pokazuje u sastojinama tendenciju širenja. Godišnje evidencije sječa po uzrocima doznake a naročito njihove grafičke predodžbe na si. 1 a i 1 b neposredno će pozitivno utjecati na povećanje točnosti prognoze budućeg razvitka šume. Ovu tvrdnju temeljimo na dvije nove spoznaje. Iz grafikona vidimo, da je pojava negativnih utjecaja evidentiranih uzroka sječe moguća — izuzev imele — svake godine. No vidimo i to, kakva je učestalost, tendencija kretanja, veličina oscilacija i mogućnost pojave eksremnog negativnog utjecaja pojedinog uzroka i njegovog ujecaja na normalni razvitak. Ove su evidencije koristan pokazatelj nepredvidivih ali za praćenje razvitka šume značajnih promjena. Međutim, za buduće gospodarenje — ako se hoće pravilno gospodariti — to nije dovoljno. Uz prikazanu analizu kretanja promjena negativnih pojava i njihovog utjecaja na razvitak tijekom vremena, neophodna je i analiza njihove distribucije po debljinskim stupnjevima radi ocjene utjecaja na neizbježne i nepovoljne promjene strukturnih odnosa. DEBLJINSKA STRUKTURA ETATA PO UZROCIMA DOZNAKE Debljinskc distribucije broja stabala i drvnih masa crnogorice (jele i smreke) doznačenih, posječenih i evidentiranih po uzrocima sječe u g. j . Belevine, dobivene su razvrstavanjem iz manuala doznake u debljinske stupnjeve od 5 cm prema pripadnim prsnim promjerima (tablica 2). Drvna masa određena je po istim tarifama kao i u inventurama. Grafikoni na si. 2 a, b i c predočuju strukture etata po uzrocima sječe za tri promatrane ophodnjice (1959—69) (1970—79) i (1980—89) a na si. 2 d strukturu istog etata ukupno izvršenih sječa u promatranom 31-god. razdoblju. Brojčane podatke donijeli smo samo za ukupni 31-god. etat (vidi tab. 2) zbog štednje na prostoru, jer iz grafikona na si. 2 a, b i c nije teško dokučiti brojčane vrijednosti po ophodnjicama. Analizom grafikona si. 2 a-d utvrdili smo slijedeće karakteristike promatranih uzroka pojave. 391 |