DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1995 str. 28 <-- 28 --> PDF |
IZ ŠUMARSTVA SVIJETA BRITANSKA KOLUMBIJA — ZEMLJA ŠUMA ČETINJAČA Britanska Kolumbija sastavni je dio države Kanada. Nalazi se na krajnjem zapadu Američkog kontinenta između 110° i 130° zapadne zemljopisne dužine a između 49° i 60° zemljopisne širine (najsjevernija točka Hrvatske je na cea 46°20´). Zapadni dio s cea 800 km zračne linije nalazi se na obali Tihog oceana a na daljnjih cea 800 km od oceana dijeli je uski pojas koji je sastavni dio savezna država SAD Aljaska. Površina, po Atlasu svijeta (1), iznosi 929 730 km2 a po Carrabinu 948 000 km2, po Carrabinu stanovnika je 3 126 000 (2). Površina šuma iznosi 60,3 milijuna ha koje su s 95% u vlasništvu Provincije, 1 % federalne (državne) a 4% privatnika. Britanska Kolumbija je planinska zemlja, jer se tek na zapadu nalazi manje više ravničarski pojas širine oko 150 km pa se npr. u južnom dijelu, sjevernije od grada Vancouver, nalazi planinski vrh Bella Coola visine 3 533 m; prema istoku nastavlja se visoravan ispresjecana rijekama do planinskoh masiva Rocky Mountains (Stjenjak) kao granicom s Provincijom Alberta. Prosječna godišnja temperatura ovog dijela Kanade iznosi do 15°C s prosječnom temperaturom u siječnju između 1 i 4°C. U Vancouveru je temperatura u siječnju 2,7°C a u srpnju 17,4°C i godišnjim prosjekom oborina 1068 mm. Mrazeva i snijega u primorskom dijelu malo je (3). Sume Natmessning ubraja šume u kišne s oko 25 vrsta drveća te 300 do 350 vrsta ptica i sisavaca. Drveća su sjenovite ili polusjenovite vrste te je i ispod potpunog sklopa omogućeno pomlađivanje. Kao glavne vrste oba autora (2,3) navode: Tsuga heterophylla Sarg. (zapadnoamerička cuga), Thuya plicata i Chamaecyparis nootkatensis Spach. (nutkanski pačempres) i Pseudotsuga menziesii (Mirb.) Franco (zelena ili obalna duglazija). Carrabin (2) u glavne vrste ubraja se i Pinus contorta Loud, (sukani bor, visok do 10 m!) a Natmessning (3) i Abies amabilis Forb., Picea sitehensis Carr. \Alnus rubra Bong. U tom popisu vrsta samo je jedan listača tj. crvenolisna joha. Sume se nalaze u primorskom pojasu i u dolinama, koje zalaze pod prvi planinski vijenac nazvan Mountaints (planine). Takvih dolina većih od 20 000 haje 124 od kojih je do sada od iskorišćivanja ostalo pošteđeno 17. Od tih 17 dvije su, ukupne površine 185 600 ha, prašume izdvojene kao nacionalni park. Na matičnoj granitnoj podlozi ili aluvijalnim naslagama prevladavaju podzoli i regosoli. Tla su kisela, hladna svježa ili mokra, obrasla mahovinama i paprati i s mnoštvom prirodnih izvala ili lomova drveća (što je otežavajuća okolnost za iskorišćivanje. U ovom dijelu kolumbijskih šuma dio su prašume a dio sastojine nakon sječe prašume ili sastojine druge generacije. Sastojina druge generacije ima već i do 100 godina starih te se i one nalaze na pragu iskorišćivanja. Naime u užem primorskom pojasu ophodnja se kreće od 60 do 90 godina a u unutrašnjosti od 90 do 120 godina s drvnom masom od 600 do 1200 mVha. Međutim drvo sastojina ove druge generacije, prema nalazu Nacionalnog istraživačkog instituta Forintek, po fizičkim i mehaničkim svojstvima razlikuje od drva stabala iz prašumskih sastojina ali za sada od kupaca nema većih prigovora. Iskorišćivanje se na osnovu dugoročnih ugovora tipa Treefarm — Licences ili Forest — Licenses. Iskorišćivanje se vrši čistom sječom. Do nedavna sječine su bile 100, pa i više ha ali sada su ograničene na 10 do 50 ha. Osim toga, pod pritiskom ekologista od sječe su izuzeti pojasevi na riječnim obalama kako bi se spriječila erozija i zatrpavanjem vodotoka materijalom te da se ribama ne pogoršaju životni uslovi. Stabla se obaraju ručno, jer mnoštvo leževine onemogućava kretanje većih strojeva. Izvlačenje se do manipulativnog prostora i izvoznog puta obavlja pokretnom žičarom a odvoz kamionima. Kako su kamioni nosivosti od 35 do 70 m3 to se moraju sagraditi i solidni putevi (grade ih iskorišćivaći) širine planuma od 6 do 10 m. Za nadzor nad sječom postoji šumarska organizacija, koja vodi brigu i o pošumljavanju te u tu svrhu izrađuje planove koje odobrava Ministarstvo šuma. Kako su sječe velike tako su velika i pošumljivanja sječina. Tako je, primjerice, u 1990. godine pošumljeno 280 milijuna stopa (9 240 ha). Tlo za sadnju izuzetno se priprema mehanizacijom ili paljenjem. Paljenje se obavlja pomoću helikoptera na kojeg se postavi goruća baklja. Gustoća sadnja za brzorastuće vrste (zapadnoameričke tuje ili duglazije) je 1000 biljaka po ha, a za one sporijeg rasta 1400 biljaka po ha. Šezdesetih godina sadila se gotovo isključivo duglazija ali kada se pokazalo, da joj nije svugdje mjesto prešlo se na više vrsta, dvadeset što četinjača što listača, ovisno o staništu, klimatskim uvjetima te podizanju stabilnih ekosistema. Njega kultura obavlja se ručno, kemijskim sredstvima ili »biološki« (navodnici G. Carrabina). Ručna njega zbog visokih troškova primjenjuje se samo za najosjetljivije nasade, kemijsko suzbijanje korova obavlja se ručno ili iz helikoptera, ali takvom načinu protive se ekologisti. »Biološka« metodaje paša krava i ovaca i to u najmlađim nasadima! Prve prorede, od kojih se drvo ne može unovčiti, provode u starosti sastojine od 15 godina (promjer stabala je ispod 15 cm), druge u starosti između 25 i 30 godina kada se ostavlja oko 500 stabala po ha kao konačni broj do kraja ophodnje. Čišćenje debla od grane, do visine 5,50 m, još je u fazi ispitivanja obzirom na visinu troška takvog zahvata. |
ŠUMARSKI LIST 4/1995 str. 29 <-- 29 --> PDF |
Pomlađivanje sječina prepušta se i prirodi. Prirodno se pomlađuje oko 40% površine sječina i to sa sastojinama zapadnoameričke tuje i goleme jele. Opožarenu površinu redovno se prirodno pomlađuje. Sastojine nisu pošteđene ni od insekata, povijuša i bolesti (gljiva). Suzbijanje se vrši sječom stabala u žarištu zaraze, kemijskim ili biološkim sredstvima. Ne manjkaju ni požari. Godišnje ih je oko 2800 koji zahvate površinu do 250 000 ha. Suzbijanje je najprije u prevenciji, zatim u osmatranju te paljenjem protupožara. Kako oko 60% požara pro uzrokuju ljudi to se u doba od pojačane opasnosti od požara, u sušno doba, može zabraniti svaki boravak u šumi tj. ne samo posjetitelja (turista) nego i radnika. Dakle dok kod nas snijeg može onemogućiti rad u šumi u Kolumbiji je suša. U 1989. godini bilo je 3 801 poduzeće za iskorišćivanje (eksploataciju) šuma, 687 drvnoindustrijskih i 69 za proizvodnju papira. Godišnji etat u Britanskoj Kolumbiji kreće se oko 83 milijuna m3 ili 54% u odnosu na cijelu Kanadu (153 mil m3). Na tehničko drvo otpada 34 milijuna m3 što je 61 % u odnosu na cijelu Kanadu. IZVORI (1) ATLAS SVIJETA VI. izdanje. Leks. zavod »Miroslav Krleža«, Zagreb, 1988. (2) L i h t o n e n , F.: Pogled na šumarstvo Finske. Šumarski list LXVIII (1944) br. 5—8, str. 111—112. (3) M a r t i n e t, J.—D.: Le President de T Agriculture et de la Foret finlandaises a la Federation. Forets de France et Action forestiere no 378, November 1994. Oskar Piškorić |