DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1995 str. 10 <-- 10 --> PDF |
A. Tomašević: VIŠEGODIŠNJI REZULTATI ISTRAŽIVANJA USPJEHA POŠUMLJAVANJA NA KRŠU ALEPSKIM BOROM . Šumarski list br. 7—8, CXIX (1995), 227—236 su male površine krša na kojima rastu kulture borova, kao pionirskih vrsta, ali smo zato dobrano savladali tehniku i tehnologiju pošumljavanja krša i time stvorili sve potrebne preduvjete da u svojoj samostalnoj državi Hrvatskoj i u tom segmentu življenja napravimo više u korist svih nas. Nije na odmet da još jednom naglasimo važnost šume u životu čovjeka. Nezamisliv je život na Zemlji bez šuma. Suma je ta koja nam daje nove količine kisika, koje današnja industrijalizacija troši u enormnim količinama. Šuma nam pročišćava zrak, vrši regulaciju pitke vode, štiti nas od akvatičke i eolske erozije, stvara uvjete za veće prinose u poljodjelstvu, služi odmoru i rekreaciji pučanstva, razvoju turizma, šuma nam daje drvo koje čovjeka prati od koljevke pa do groba. Na području našega krasa velike su površine goleti koje ništa ne proizvode, a znamo da postoje potencijalne mogućnosti za novu proizvodnju u obliku drvne mase jer jedino zelena biljka može iskoristiti potencijalnu snagu tla i sunčeve energije, što se na kršu beskorisno rasiplje. Dakle, vidimo da je pošumljavanje krških goleti od ogromne važnosti za žitelje naše domovine. Koliko je šuma važna za čovjeka najbolje je izrazio bezimeni pjesnik u svojoj pjesmi »MOLITVA ŠUME«. MOLITVA ŠUME: ČOVJEČE! JA SAM TOPLOTA TVOG OGNJIŠTA SLJEME TVOJE KUĆE I DRVO TVPOJE POSTELJE - JA SAM DRŽALICA TVOJE MOTIKE DRVO TVOJE KOLJEVKE I MRTVAČKOG SANDUKA - MOLIM TE NE UNIŠTAVAJ ME! Stihovi ove pjesme nalaze se na »šumarevom grobu « na Medvednici, šumarija Sljeme. 2. POKUSNE PLOHE — EXPERIMENTAL PLOTS Za ova istraživanja pristupili smo osnivanju pokusnih ploha na području krša Dalmacije. Tako smo 1984. god. na području Šumarije Zadar, šumski predjel »VOLOVSKI GAJ — KOZINO«, obavili prvo pošumljavanje alepskim borom, na podrivanom tlu, riperom. Na području Šumarije Šibenik, šumski predjel »LOZOVAC « na podrivanom tlu riperom pošumljavali smo alepskim borom 1985. godine. Na području Šumarije Split, šumski predjel »VRBA«, obavili smo pošumljavanje crnim i primorskim borom na podrivanom tlu, riperom, sadnjom u izvrtane jame bušilicom STIHL 08, te sadnjom pod kramp, zasjek, 1987. godine. 3. METODA RADA— WORK METHODS Na području Šumarije Zadar, šumski predjel »VOLOVSKI GAJ — KOZINO« podrivanje tla obavljeno je buldožerom TG 300, 257 kW, a na području Šumarije Šibenik buldožerom TG 200, 155 kW. Na području šumarije Split podrivanje tla obavljeno je buldožerom D9H od 306 kW. Dubina podriva na svim lokalitetima kretala se između 50 cm i 80 cm dubine. Na području Šumarije Zadar i Šibenik pošumljavanje su izveli studenti osmog semestra Šumarskog fakulteta u sklopu terenske nastave iz kolegija »Šumske melioracije krša«, zbog kojih je i izvršena demonstracija podrivanja kraškog tla riperom. Na području Šumarije Split, u šumskom predjelu »VRBE« u sklopu redovitih pošumljavanja postavili smo tri pokusne plohe s različitim metodama pripreme tla za pošumljavanje. Primijenili smo ove metode: — sadnja pod kramp, zasjek, — sadnja u izbušene jamice bušilicom STIHL 08, — sadnja na podrivanom tlu riperom Na svim pokusnim plohama izmjerili smo startne visine svih zasađenih biljaka i utvrdili broj zasađenih biljaka. Za cijelo vrijeme našeg istraživanja na kraju svake vegetacijske periode utvrđivali smo broj preživjelih biljaka i mjerili smo visine svake biljke u centimetrima. 4. REZULTATI ISTRAŽIVANJA — RESEARCH RESULTS 4.1. Na području Šumarije Zadar zasađeno je 185 skoj periopdi preživjelo je 82% biljki. U grafikonu 1. jednogodišnjih sadnica alepskog bora, uzgojenih u po-donosimo uspjeh preživljavanja alepskog bora od 1984. lietilinskim cijevima, dubine 28 cm. U prvoj vegetacij-godine do 1994. godine. Uspijeh preživljavanja biljaka |