DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1995 str. 11 <-- 11 --> PDF |
A. Tomaševic: VIŠEGODIŠNJI REZULTATI ISTRAŽIVANJA USPJEHA POŠUMLJAVANJA NA KRŠU ALEPSKIM BOROM Šumarski lisl br. 7—8, CX1X (1995), 227—236 Slika 1. Buldožer TG 220 s kojim je podrivano tlo na području šumarije »Zadar«, šumarski predjel »VOLOVSKI GAJ— KOZINO« (Slikao: A. Tomaševic, 1984.) Figure 1. Buldožer TG 220 used in undermining the soil on the grounds of the »Zadar« forest management, in the area of »Volovski Gaj - Kozino« (photo A. Tomaševic, 1984) vrlo je visok. U prvoj vegetacijskoj periodi preživljavanje iznosi 82,00%. Tek u desetoj vegetacijipreživljavanje je za svega 2,00% manje u odnosu na prvu vegetacijsku periodu. Možemo kazati daje uspjeh preživljavanja više nego dobar. U grafikonu 2. prikazana je krivulja rasta srednje visine. Krivulja rasta srednje visine za prvih pet vegetacija kretala se do visine 1,00 m, da bi naglo porasla u šestoj, sedmoj, osmoj i devetoj vegetaciji, kad je dosegla gotovo 4 m. Najveće visina izmjerene biljke iznosi 6,00 m, a najmanje 2,00 m. 4.2. Na području Šumarije Šibenik zasadili smo 739 jednogodišnjih sadnica alepskog bora, uzgojenih u kontejnerima »Bosnaplast« dubine 12 cm. Pošumljavanje je obavljeno u proljeće 1985. godine, a ujesen iste godine preživjelo je 82,32% biljki. Preživljavanje zasađenih biljki donosimo u grafikonu 3. U grafikonu 4. prikazana je krivulja rasta srednje visine. Uspijeh preživljavanja nakon prve vegetacijske periode iznosio je 82,32% da bi u desetoj vegetaciji iznosio 63,97%, što možemo smatrati dobrim uspjehom. Krivulja rasta srednje visine alepskog bora u prvih pet vegetacijskih perioda kretala se do visine 1 m, da bi u desetoj vegetaciji dosegla visinu od 2,25 m. Najveća visina iznosila je 4,40 m, a najmanja 0,80 m. Razlog lošijeg uspjeha u preživljavanju i rasta u visinu za prvih deset vegetacijskih perioda u odnosu na postignute uspjehe na području Šumarije Zadar, trebamo tražiti u težim uvjetima tla. Naime, na području Šumarije Šibenik dubina podriva kretala seje do 50 cm, a na području Šumarije Zadar i do dubine 80 cm. 4. 3. Na području Šumarije Split u njenom submediteranskom dijelu na oko 600 m nad morem, pošumlja- Slika 2. Podrivanje tla na području šumarije Šibenik, šumski predjel »LOZOVAC—GULINI« godina 1985. (Slikao: A. Tomaševic). Figure 2. Undermining of the soil on the grounds of the Šibenik forest management »Lozovac — Gulini«, 1985. (photo: A. Tomaševic). vanje je obavljeno na sve tri pokusne plohe s jednogodišnjim sadnicama crnog bora i primorskog bora, uzgojenim u »Bosnaplast« kontejneru dubine 12 cm. Pošumljavanje pod kramp (Afforestation by and pickaxe, cat in planting) zasađeno je 515 biljaka crnog bora i 527 biljaka primorskoga bora. U grafikonu 5. donosimo preživljavanje crnoga bora, gdje vidimo daje nakon prve vegetacije preživjelo 86,72% zasađenih biljaka, a nakon sedme vegetacije 65,97% zasađenih biljaka (grafikon 7.). Krivulja rasta srednje visine za crni bor prikazana je u grafikonu 6, a za primorski bor u grafikonu 8. Primorski bor u visinskom prirastu u prvih sedam vegetacija pokazao je veći visinski prirast, stoje u skladu s biološkim osobitostima ove vrste. Kod crnog bora u sedmoj vegetaciji najveća visina iznosila je 2,70 m, srednja visina 1,10 m i najniža 0,30 m. Pošumljavanje u izbušene jamice bušilicom STIHL 08 (afforestation by planting into holes drilled by STIHL 08) također je obavljeno sa crnim i primorskim borom. Zasadili smo 515 sadnica crnoga bora i 527 sadnica primorskoga bora. Uspijeh preživljavanja za crni bor prikazan je u grafikonu 9. Nakon prve vegetacije preživjelo je 82,14% biljaka, da bi preživljavanje opadalo i u sedmoj vegetaciji iznosilo svega 33,20%. Krivulja rasta srednje visine za crni bor prikazana je u grafikonu 10, a za primorski bor u grafikonu 12. U sedmogodišnjem periodu crni bor dosegao je najveću visinu od 1,60 m, srednju visinu do 0,90 m i najnižu visinu od 0,30 m. Primorski bor u sedmogodišnjem periodu dosegao je najveću visinu od 2,60 m, srednju visinu od 0,90 m i najnižu od 0,30 m. |