DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1996 str. 65 <-- 65 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK 630* 379.001 Šumarski list br. 3—4, CXX (1996), 151—156 PROBLEM PRIVLAČENJA DRVA U NIZINSKIM ŠUMAMA HRVATSKE PROBLEM OF SKIDDING TIMBER IN CROATIAN LOWLAND FORESTS Ante P. B. KRPAN* SAŽETAK: Teški tereni za eksploataciju šuma u Republici Hrvatskoj ne nalaze se samo u planinskom području Dinarida ili središnjem i rubnom Panonskom gorju, gdje su otežavajući čimbenici nagib terena i značajne površinske prepreke. Često puta problemi se javljaju pri eksploataciji nizinskih šuma u kojima je dominantna vrsta plemeniti hrast lužnjak. Sume hrasta lužnjaka razvijaju se u nizinskim poplavnim područjima na dubokim koherentnim tlima, koja su većinom godine, a posebno za vrijeme sječe i privlačenja u zimskom razdoblju, izvrgnuta vlaženju poplavnim, oborinskim i podzemnim vodama. Izostankom jakih zima, što je posljednjih godina pravilo, nosivost tako vlaženih tala postaje ograničavajući čimbenik primjeni standardne mehanizacije pri privlačenju tehničke oblovine po tlu. U oplodnim i dovršnim sječama nizinskih šuma Hrvatske, za privlačenje tehničke oblovine koriste se najčešće zglobni traktori, zatim forvarderi te u zadnje vrijeme pokretne žičare. Radi zaštite tla i pomlatka pri dovršnim sječama hrasta lužnjaka, zglobni traktori i forvarderi upotrebljavaju se u uvjetima dovoljne nosivosti tla, a pokretne žičare u slučaju kad je nosivost nedovoljna za kretanje vozila po tlu. U ovom radu prezentirani su rezultati istraživanja zglobnog traktora LKT 81, forvardera VKS 9041 i pokretne žičare sa stupom STEYR KSK16 pri radu na privlačenju tehničke oblovine hrasta lužnjaka. S obzirom na dimenzije stabala pri dovršnim sječama, pretežito se koristi sortimentna metoda izrade. Ključne riječi: privlačenje drva, nizina, zglobni traktor, forvarder, žičara, studij rada, proizvodnost UVOD — Introduction Znatna reljefna raznolikost čini Hrvatsku zanimljiga tržišta, a neke, kao hrast lužnjak npr., su na tržištu vom s aspekta eksploatacije šuma. Krpa n (1990) šumtradicionalno vrlo cijenjene. sku površinu temeljem izrazitih makroreljefnih i drugih To potvrđuje i činjenica da se krajem proteklog i u eksploatacijskih karakteristika dijeli na tri zone: ovome stoljeću, drvo hrasta lužnjaka na svjetskom trži zona nizinskih šuma štu pojavljivalo pod nazivom "Slavonska hrastovina", zona šuma na brežuljcima i brdima središnjeg i rubstoje kupce upućivalo na poseban znak kvalitete. Stoga nog panonskog gorja su nizinske šume najvrijedniji dio kontinentalnih šuma, zona brdskih i planinskih šuma Dinarida koje inače zauzimaju 46 % ukupne šumske površine Nizinske šume zauzimaju oko 25 % ukupne površiHrvatske. ne šuma i šumskog zemljišta Hrvatske (2,45 mil. ha). Radi ilustracije proizvodnih mogućnosti staništa u Vrste drveća koje tvore nizinske šumske zajednice ekošumama hrasta lužnjaka, donosi se tablica 1, Boja nomski su vrlo interesantne za hrvatsko i dio europsko-ni n & Krpa n (1994). Iz tablice je vidljivo da tije kom ophodnje sastojina hrasta lužnjaka proizvede 1 071 Izv. prof. dr. se. Ante P. B. Krpan, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. m3 bruto drvne mase, od kojih se tijekom prorednog ra |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1996 str. 66 <-- 66 --> PDF |
A. P. B. Krpan: PROBLEM PRIVLAČENJA DRVA U NIZINSKIM ŠUMAMA HRVATSKF. zdoblja dobije 475 m3, a tijekom oplodnih sječa i dovršnog sjeka596m3. Mat i č (1989) je mišljenja da normalne poplavne šume hrasta lužnjaka mogu tijekom ophodnje od 140 godina proizvesti ukupno nešto iznad 1 200 m3 drva, od kojih se proredama posiječe oko 50 %, a isto toliki je glavni prihod. Razvoj prihoda tijekom ophodnje sastojina hrasta lužnjaka Yield development of pedunculate oak stands through circulation period Tab. Starost Srednje stablo Prihod po ha sastojina Mean tree Yield per ha Stand age Godina Prsni promjer Obujam Posječeno drvo Broj stabala Year D. b. h., cm Volume, m´ Wood volume, m3 Stem number 30 11,5 0,06 27,1 452 40 16,5 0,20 36,0 180 50 21,5 0,37 43,5 118 60 26,5 0,67 51,0 76 70 31,5 1,06 58,5 55 36,0 1,50 65,0 43 90 40,5 2,05 70,5 34 100 45,0 2,65 64,0 24 110 49,0 3,25 59,5 18 120 54,5 4,15 148,0 36 130 57,0 4,70 220,6 47 140 58,0 4,85 227,3 47 Ukupno tijekom ophodnje Total through circulation period 1071,0 1130 so Nizinske šume protežu se duž vodotoka rijeka Save i Drave te drugih vodotoka panonske ravnice, razvijajući se na aluvijalnim, dubokim, koherentnim tlima. Kako se vlaže poplavnim, oborinskim i podzemnim vodama tla ovih šuma dovoljno su nosiva za kotačna (ili gusjenična) vozila primjenjivana u eksploataciji šuma samo u dva krajnja slučaja: Šumarski list br. 3 suho tlo duboko smrznuto tlo Sva ostala stanja tla, koja su tijekom sezone oplodnih i dovršnih sječa najčešća, zbog male nosivosti su nepovoljna za kretanje vozila, pri čemu nastaju manje ili veće pa i nedopustive štete na tlu, dubećim stablima ili podmlatku. Štete će se povećavati utjecajem velikih dimenzija trupaca, posebno pri deblovnoj metodi izrade, što je posebno naglašeno pri oplodnim i dovršnim sječama. U nizinskim šumama Hrvatske u oplodnim i dovršnim sječama kod kojih se, kako je već naznačeno, izrađuju trupci velikih dimenzija, za privlačenje trupaca standardno se koriste: zglobni traktori - uz sortimentnu, poludeblovnu i deblovnu metodu izrade, forvarderi - uz sortimentnu metodu izrade. Od 1993. godine se u dovršnim sječama eksperimentalno primjenjuju pokretne žičare uz pretežito sortimentnu metodu izrade. Žičare nisu potpuna nepoznanica u hrvatskom šumarstvu. Razni tipovi žičara korišteni su iza 1945. godine u planinskim područjima (Gorski kotar) ali isto tako i u nizini (Karlovac). Interes za žičare nestaje uvođenjem poljoprivrednih traktora (iza 1960. godine), zglobnih traktora (1969. godine) i forvardera (1971. godine) - Krpa n (1994). Iznimno su se u Upravi šuma Našice za privlačenje drva iz prorednih sastojina kao i za privlačenje drva s dravskih otoka na kopno uspješno koristile i danas koriste pokretne žičare dužine užeta do 300 m, koje prema Stampfer u (1994) i drugim autorima spadaju u kratke žičare. KOMPARATIVNA ANALIZA REZULTATA ISTRAŽIVANJA Comparative analyse of investigation results Rezultati istraživanja privlačenja drva iz dovršne sječe zglobnim traktorom LKT 81, forvarderom VKS 9041 i pokretnom žičarom sa stupom Steyr KSK 16 prikazani su komparativno u tablicama 2, 3 i 4. Zglobni traktor LKT 81 snage 60 kW, opremljen dvobubanjskim vitlom kao i forvarder VKS 9041, snage motora 75 kW, istraživani su na području Uprave šuma Zagreb, šumarija Velika Gorica, u gospodarskoj jedinici Siljakovačka dubrava, odjel 78. U sastojini hrasta lužnjaka starosti 134 godine sortimentnom metodom izrađeno je 1 800 m3 trupaca. Tlo je bilo suho do vlažno. Zglobni traktor, kao i forvarder posluživao je jedan radnik. Unatoč tome što su traktor i forvarder privlačili drvo iz istog odjela pojavila se stanovita razlika vrijednosti srednjeg trupca (tbl. 4). Kod traktora je prosječni obujam trupca 0,58 m3, a kod forvardera za 0,14 m3 manji. Istodobno su duljine prosječnog trupca tovara traktora za 0,3 m i promjer za 4,0 cm veće nego kod forvardera. Pokretnom žičarom sa stupom Steyr KSK 16 privlačili su se trupci hrasta lužnjaka iz dovršne sječe u odjelu 25b gospodarske jedinice Uovski lug - šumarije Garešnica, Uprava šuma Bjelovar. Starost sastojine je 135 godina. Stabla su izuzetnih dimenzija: prosječni prsni promjer iznosio je 73 cm, a srednje kubno stablo je imalo volumen od 7,20 m3. Prosječni trupac ima obujam od 1,17 m3, uz promjer od 54,9 cm i duljinu od 4,9 m (tbl. 4). Žičaru je posluživalo 3 - 5 radnika specijaliziranih za određene aktivnosti. Međusobnu koordinaciju ostvarivali su radio vezom. Tlo je bilo raskvašeno (u fazi tečenja) i nepodesno za rad traktora ili forvardera. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1996 str. 67 <-- 67 --> PDF |
A. P. B. Krpan: PROBLEM PRIVLAČENJA DRVA U NIZINSKIM ŠUMAMA HRVATSKE Šumarski list br. 3—4. CXX (1996), 151—156 STRUKTURA VREMENA TURNUSA — Structure of cycle time Struktura vremena ciklusa Structure of cycle time Operacija LKT Operation 81 in % Prazna vožnja Travel empty 3,02 15,5 Puna vožnja Travel loaded 3,35 17,2 utovar Felling site work 8,71 44,7 Istovar Loading 4,41 22,6 Efektivno vrijeme Effective time 19,49 100,0 Dodatno vrijeme Allowance 4,68 Ukupno vrijme Total time 24,17 Tab. 2 VKS Steyr 9041 KSK 16 mm % min % 2,9 8 9, 9 1,51 20, 4 4,7 0 15, 6 1,91 25, 8 14,7 2 48, 9 2,7 3 36, 9 7,7 0 25, 6 1,25 16, 9 30, 10 100, 0 7,4 0 100, 0 7,8 3 1,77 37,9 3 9,17 U tablici 2 prikazani su utrošci efektivnog i ukupnog vremena turnusa za udaljenost privlačenja od 0,2 km, zatim prosječni tovar, norma vremena i prosječni dnevni učinak. Efektivno vrijeme turnusa očekivano je najveće kod forvardera. Efektivno vrijeme turnusa žičare je čak 4,1 puta manje od vremena forvardera i 2,6 puta manje od efektivnog vremena traktora. Između vremena forvardera i traktora odnos je 1,5:1. Varijabilna vremena (vremena vožnji), S t e i n 1 i n (1953), su manjeg relativnog udjela nego fiksna vremena (vrijeme utovara i istovara) te se kreću od 25,5% kod forvardera do 46,2% kod žičare. Suprotno tome udio fiksnih vremena je najmanji kod žičare (53,8%), kod traktora je 67,3% a kod forvardera čak 74,5% efektivnog vremena. Pri tome forvarder za utovar utroši 1,9, traktor 2,0 a žičara 2,2 puta više vremena nego za istovar. Iz navedenog proizlazi da se za utovar utroši 2 puta više vremena nego za istovar bez obzira na vrstu stroja. Dodatno vrijeme za traktor i žičani utvrđeno je s 24%, a za forvarder s 26% efektivnog vremena. Ukupno vrijeme turnusa forvardera je 1,6 puta veće nego kod traktora, odnosno 4,1 puta veće nego kod žičare. BRZINE KRETANJA I NJIHOVI ODNOSI — Travel speed and its ratios Utrošak varijabilnih vremena zavisit će o udaljeno1,17. Mala razlika u brzinama kretanja posljedica je posti privlačenja i brzini kretanja vozila. Brzine kretanja voljnih uvjeta za rad traktora (stanje tla suho do vlažno) značajan su element učinka, posebno pri većim udaljes jedne strane i činjenica da tovar (3,22 m3) nije bio za nostima privlačenja. Stoga je provedena analiza brzina kretanja punih i praznih strojeva za raspon udaljenosti privlačenja od 75 m do 300 m, odnosno 500 m (tbl. 3). Osnovna zakonitost da su brzine punih vozila manje od brzina praznih, te da obje rastu s povećanjem udaljenosti privlačenja, prisutna je kod sva tri stroja. Odnos brzina praznog i punog traktora je u rasponu od 1,01 do Brzine kretanja i njihovi odnosi Travelling speed and its ratio dane uvjete terena graničan. Veći prosječan tovar nije bilo moguće postići zbog prostornog rasporeda trupaca po površini sječine i zbog opravdane bojazni da bi forsiranje povećanja tovara dovelo do povećanja udjela fiksnih vremena s posljedicama na učinak. Odnos brzina praznog i punog forvardera je u rasponu od 1,12 do 2,22, što se nalazi u okviru dosadašnjih Tab. 3 Udaljenost - Distance, m 75 100 125 150 175 200 225 250 275 300 400 500 Brzina Speed, km/h LKT 81 1. Empty 2,95 3,18 3,42 3,62 3,80 3,98 4,11 4,20 4,28 4,34 4,54 4,68 2. Loaded 2,92 3,14 3,31 3,44 3,55 3,63 3,69 3,74 3,79 3,83 3,94 4,01 Odnos-Ratio 1 : 2 1,01 1,01 1,03 1,05 1,07 1,10 1,11 1,12 1,13 1,13 1,15 1,17 VKS 9041 3. Empty 2,05 2,32 2,61 2,98 3,42 4,02 4,65 5,15 5,55 6,15 4. Loaded 1,83 2,06 2,23 2,36 2,47 2,55 2,62 2,66 2,73 2,77 Odnos-Ratio 3 : 4 1,12 1,13 1,17 1,26 1,38 1,58 1,77 1,93 2,03 2,22 Steyr 5. Empty 4,72 5,65 6,41 6,98 7,49 7,96 8,32 8,60 8,93 9,18 9,97 10,48 KSK 16 6. Loaded 3,92 4,61 5,18 5,58 5,98 6,26 6,52 6,77 6,95 7,13 7,63 7,99 Odnos-Ratio 5 : 6 1,20 1,23 1,24 1,25 1,25 1,27 1,28 1,27 1,28 1,29 1,31 1,31 5 : 1 1,60 1,78 1,87 1,93 1,97 2,00 2,02 2,05 2,09 2,12 2,20 2,24 Ostali 5 : 3 2,30 2,44 2,46 2,34 2,19 1,98 1,79 1,67 1,61 1,49 odnosi 6 : 2 1,34 1,47 1,56 1,62 1,68 1,72 1,77 1,81 1,83 1,86 1,94 1,99 Other 6 : 4 2,14 2,24 2,32 2,36 2,42 2,45 2,49 2,54 2,55 2,57 ratios 1 : 3 1,44 1,37 1,31 1,21 1,11 0,99 0,88 0,81 0,77 0,70 2 : 4 1,59 1,52 1,48 1,46 1,44 1,42 1,41 1,41 1,39 1,38 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1996 str. 68 <-- 68 --> PDF |
A. P. B. Krpan: PROBLEM PRIVLAČENJA DRVA U NIZINSKIM ŠUMAMA HRVATSKE spoznaja o odnosima brzina istraživanih forvardera. Tako je npr. odnos prosječnih brzina punih i praznih forvardera Volvo 9111 kao 1:1,4, Volvo 971 kao 1:1,1, Kockums 836 na sječini kao 1:1,4, a na vlaci 1:1,2 - Krpan & Ivanović (1994). Odnos brzina praznih i punih kolica žičare je najujednačeniji i kreće se u rasponu od 1,20 do 1,31 (tbl. 3). Prazna kolica žičare kreću se po nosivom užetu za 1,60 do 2,24 puta brže od praznog traktora po tlu a 2,30 do 1,49 puta brže od praznog forvardera za komparirane udaljenosti. Puna kolica žičare su 1,34 do 1,99 puta brža od punog traktora, a 2,14 do 2,57 puta brža od punog forvardera. Šumarski list br. 3—4, CXX (1996), 151 — 156 Odnos brzina praznog traktora i forvardera je u rasponu od 1,44 do 0,70, a punog od 1,59 do 1,38. U oba slučaja forvarder je intenzivnije povećavao brzine kretanja s povećanjem udaljenosti nego traktor. Prosječna brzina lateralnog izvlačenja užeta žičare od trase žičare je iznosila 2,1 km/h a bočnog privlačenja tovara 4,1 km/h. Prosječna udaljenost iznosila je 17 m, a najveća 40 m. Prosječna brzina izvlačenja užeta traktorskog vitla iznosila je 1,2 km/h, a privitlavanja 0,9 km/h. Razlike u brzinama izvlačenja užeta i privlačenja tovara kod traktora i žičare logična su posljedica tehničkog ustroja navedenih strojeva. ANALIZA DNEVNIH UČINAKA I TROŠKOVA — Daily output and cost analyse Dnevni učinci sva tri stroja opadaju s povećanjem udaljenosti privlačenja - tbl. 4. Opadanje učinka je jače izraženo kod žičare i traktora, kod kojih učinak na 300 m udaljenosti u odnosu prema 100 m udaljenosti opada za oko 25%. Za navedene udaljenosti kod forvardera pad učinka je 12%. Najveće učinke ostvaruje žičara, zatim forvarder te konačno traktor. Odnosi dnevnih učinaka traktora i forvardera s povećanjem distance rastu i to od 1,46 za 75 m do 1,75 na 300 m udaljenosti. Time se potvrđuju dosadašnje spoznaje kako je forvarder pogodnije sredstvo za privlačenje drva na veće udaljenosti transporta. Uz to može se reći daje učinak forvardera prosječno za 1,6 puta veći u odnosu na traktor pri sličnim uvjetima rada. Odnos dnevnih učinaka žičare i traktora zadržava se na razini od 1,90 do 2,00 u korist žičare na svim udaljenostima privlačenja. Dnevni učinci i njihovi odnosi Daily output and its ratio Tovar - Load Snaga Specifično motora opterećenje Srednji Engine Specific Obujam promjer Duljina Broj Odnos učinaka žičare i forvardera opada s povećanjem udaljenosti i to od 1,31 za 75 m na 1,10 za 300 m udaljenosti. Jedinični troškovi privlačenja drva iznose: traktor LKT 81 15,74 DM/m3 forvarder VKS 9041 12,84 DM/m3 žičara Steyr KSK 16 27,00 DM/m3 Traktor i forvarder pripadaju državnim šumama, dok je žičara vlasništvo poduzetnika. Podaci ukazuju da žičara, iako najvećeg dnevnog učinka, troškovno nije konkurentna traktoru i forvarderu. Unatoč tome, razlog za uporabu žičara u uvjetima u kojima ne mogu raditi drugi strojevi, postoji. Razlozi za upotrebu žičara u nizini pri oplodnim i dovršnim sječama postoje također zbog ekološkog i estetskog izgleda šume nakon provedene eksploatacije. G r a m m e 1 (1988) navodi da se tehnologije rada traktorom i žičarom troškovno izjednačuju Udaljenost - Distance, m power loading 75 100 125 150 175 200 225 250 Volume Mean Lenght komada diameter Number of pieces kW mVkW m´ cm m Dnevni učinak - Daily output, m1.LKT8I 60 0,054 3,22 42,4 4,1 5,5 79,70 73,62 70,08 68,40 66,00 63,91 61,90 60,00 2. VKS9041 75 0,110 8,27 38,4 3,8 18,8 116,22 112,68 109,84 107,62 105,73 104,57 102,72 101,92 3. Steyr KSK 16 238 0,011 2,55 54,9 4,9 2,18 152,54 146,10 140,18 134,73 129,68 125,00 120,96 116,58 2:1 1,46 1,53 1,57 1,57 1,60 1,64 1,66 1,70 Odnosi - Ratios 3:1 1,91 1,98 2,00 1,97 1,96 1,95 1,95 1,94 3:2 1,31 1,30 1,28 1,25 1,23 1,20 1,18 1,14 Tab. 4 275 300 400 500 3/d 58,30 56,60 50,74 45,98 100,46 99,33 113,06 109,49 97,19 87,55 1,72 1,75 1,94 1,93 1,91 1,90 1,12 1,10 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1996 str. 69 <-- 69 --> PDF |
A. P. B. Krpan: PROBLEM PRIVLAČENJA DRVA U NIZINSKIM ŠUMAMA HRVATSKE ako se u obzir uzmu ekološke i estetske komponente troška. Uz to mora se naglasiti kako se uvjeti za rad kotačnih ili gusjeničnih vozila, obzirom na nosivost tla, mijenjaju dnevno, a u kampanji oplodnih i dovršnih sječa (jesen, zima) povoljne uvjete za rad navedenih vozila ZAKLJUČCI Prosječni tovar traktora iznosio je 3,22 m3, forvardera 8,27 m3, a žičare 2,55 m3. Prosječni obujam trupca iznosio je 0,58 m3 pri privlačenju traktorom, 0,44 m3 kod forvardera te 1,17 m3 kod žičare. Traktor LKT 81 i forvarder VKS 9041 radili su u sličnim uvjetima. Tlo je bilo vlažno. U odnosu na forvarder traktor je imao 0,14 m3 veći obujam prosječnog trupca. Žičara Steyr KSK 16 radila je na potpuno raskvašenom tlu. Obujam prosječnog trupca u odnosu na traktor bio je veći za 2 puta, a u odnosu na forvarder čak 2,6 puta. Kod udaljenosti privlačenja od 200 m varijabilna vremena forvardera čine 25,5%, traktora 32,7% i žičare 46,2% efektivnog vremena. Razliku do 100% čine fiksna vremena. Za utovar se kod svih strojeva troši dva puta više vremena nego za istovar. Brzine kretanja traktora i forvardera po tlu te kolica žičare po nosivom užetu, ponašaju se prema poznatim zakonitostima. Najveće dnevne učinke postiže žičara, zatim forvarder te traktor. Opadanje učinka s povećanjem udaŠumarski list br. 3—4, CXX (1996), 151—156 zbog blagih zima gotovo nemamo. K tomu visokovrijedni sortimenti iz dovršnih sječina hrasta lužnjaka, u kojima furnirski trupci pridolaze do 50%, prodajnom cijenom mogu pokriti znatno povećane troškove privlačenja drva žičarom. Conclusions ljenosti privlačenja kod žičare i traktora u odnosu na forvarder je izrazitije. Odnos učinaka žičare i traktora na svim udaljenostima ostaje na razini 2:1. Odnos učinaka žičare i forvardera opada s povećanjem udaljenosti privlačenja. Trošak žičare po m3 je veći za 1,7 puta od troška traktora, odnosno 2,1 puta od troška forvardera. Unatoč višem trošku u određenim uvjetima opravdano je za privlačenje trupaca primjeniti žičani. U nizinskim šumama hrasta lužnjaka radi smanjenja šteta na tlu, stablima i pomlatku pri oplodnim i dovršnim sječama može se preporučiti sljedeća tehnologija eksploatacije šuma: - sorti mentna metoda izrade, - privlačenje zglobnim traktorima na smrznutom te suhim do vlažnim tlima, - izvoženje forvarderima (s polugusjenicama) - na suhim do mokrim tlima, - iznošenje srednje dugim pokretnim žičarama sa stupom u svim uvjetima ali pretežito u slučajevima granične nosivosti tla za kretanje kotačnih ili gusjeničnih vozila. LITERATURA - Literature Bojanin. S. and Krpan, A. P. B., 1994: Analyse von Produktionssystemen Holzernteverfahren in Kroatien. Beitrage zur forstlichen Verfahrenstechnik. Tagungsberichl uber das 28. Internationale Symposium "Mechanisierung der Waldarbeit" vom 28.8. - 2.9.94. in Langnau i. E., Schweiz; s. 60-79. Grammel, R.. 1988: Holzernte und Holztransport. Verlag Paul Parey - Hamburg und Berlin, 242 s. Krpan, A. P. B., 1990: Prilog klasifikaciji šumskih terena u svjetlu eksploatacije šuma u teškim uvjetima (Supplement to forest terrain classification in view of logging under difficult conditions). Mehanizacija šumarstva, vol. 15, no. 5/6, p. 107 110. Krpan, A. P. B. and Ivanović, Z., 1994: Iznošenje tehničkog oblog drva mekih i tvrdih listaća forvarderom VKS 9041 (Forwarding soft and hard broadleaved round timber with the VKS 9041). Mehanizacija šumarstva, vol. 19, no. 1, str. 11-31. Krpan, A. P. B. and Ivanović. Ž., 1995: Iznošenje trupaca hrasta lužnjaka žičarom STEYR KSK 16 (Yarding pedunculate oak logs with the STEYR KSK 16 cable crane). Šumarski list, vol. CX1X, no. 3, p. 75-90. Matić, S., 1989: Intenzitet prorede i njegov utjecaj na stabilnost, proizvodnost i pomlađivanje sastojina hrasta lužnjaka (Thining intensity and its impact on the stability, productivity and regeneration of pedunculate oak stands). Anales pro experimentis foresticis, vol XXV, no. 25, p. 261-278. Slampfer, K., 1994: Seibringungin Osterreich. Internationaler Sommerhochschulkurs "Umweltvertragagliche Forstwirtschaft" BOKU, Wien, 1-13 s. Steinlin, Ff., 1953: ZurMethodik von Rtickeversuchen. Forstarchiv, 4/5. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1996 str. 70 <-- 70 --> PDF |
A. P. B. Krpan: PROBLEM PRIVLAČENJA DRVA U NIZINSKIM ŠUMAMA HRVATSKE Šumarski list br. 3—4, CXX (19%), 151—156 SUMMARY: Difficult terrains of forest exploitation in the Republic of Croatia cannot be merely found in mountainous region of the Dinarids or the central and marginal Panonian highlands where terrain slopes and significant surface obstacles represent a complicating factor. Problems frequently arise at the exploitation of lowland forests in which the highgrade pedunculate oak predominates. Pedunculate oak forests grow in lowland flooded areas on deep running coherent soils which are almost throughout the year, particularly during the winter felling and skidding period exposed to the moistening of flood, precipitation or ground water. With the absence of strong winters which has become quite regular in the past few years, the before mentioned moistened soils become a limiting factor at the application of standard machinery equipment. Skidders, forwarders and recently introduced mobile cable cranes are frequently used for skidding round timber in seed and final felling Croatian lowland forests. In order to protect soil at final felling of oak, skidders and forwarders are used in convenient ground strength conditions. On the contrary, mobile cable cranes are used. This paper presents research results obtained by measurements at the LKT 81 skidder, the VKS 9041 forwarder and the STEYR KSK 16 mobile cable crane on skidding pedunculate oak round timber. With respect to tree dimensions at final felling the wood assortment method has been mainly used. Key words: skidder, forwarder, mobile cable crane, work study, productivity |