DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1996 str. 81 <-- 81 --> PDF |
bno obrađene imovne općine te zemljišne zajednice i konačno u Pregledu povijesti hrvatskih šuma i šumarstva O. Piškorića -J. Vukelića. O prikazima o pojedinačnim povijesnim temama obrađenim u Šumarskom listu u njegovom prvom stogodištu može se saznati iz Povijesti šumarstva Hrvatske od 1846 do 1976. str. 320-323, a više tema nalazi se i u Šumarskom listu 1977-1995. Izneseni nedostaci međutim ne umanjuju vrijednost Leksikona kao cjeline, te se, kao stoje rekao akademik Klepac, treba naći u svakoj Šumariji pri ruci svakog šumara, pa i kao predmet darivanja, iako je njegov tekst manje za čitanje, a više, kako je na prezentaciji rekao i prof. dr. S. Sever, za prelistavanje poput šetnje kroz park ili šumu uz zaustavljanje na mjestima koja su časovito svratila našu pozornost na neko stablo ili drugi dio šume. Oskar Piškorić PRIRODNA BAŠTINA HRVATSKE, ZAGREB, 1995. Za knjigu Prirodna baština Hrvatske "bez dvoumljenja može se reći, daje to prva knjiga u kojoj je na jednom mjestu obuhvaćena svekolika priroda lijepe naše domovine, od Iloka i Vukovara preko Slavonije, središnje Hrvatske, Korduna i Banovine, Gorskog kotara i Like, Istre i Hrvatskog primorja te Dalmacije i prelijepoga Dubrovnika" ocjena je prof. dr. Branimnira Prpića na predstavljanju ove knjige. Tu će ocjenu prihvatit svako već na temelju ovog prikaza, a pogotovo kada se neposredno upozna s njezinim sadržajem i opremom. Nakon uvodnog teksta Akademika Andre Moliorovičića pod naslovom Ljepota prirode na tlu Hrvatske, hrvatsku prirodnu baštinu prikazali su: Dr. Srećko Božičević - Položaj, klima, tlo, vode i specifičnosti površinskih oblika; Prof. dr. Branimir Prpić - Šumski pokrov Hrvatske; Prof. dr. Ljudevit I lij an ić - Biljni pokrov Hrvatske (flora i vegetacija); Prof. dr. ĐuroHuber -Opis velikih sisavaca; Prof. dr. Nikola Tvrtković - Fauna krškog pod zemlja dinarida; Prof dr. Gordan L u k a č - Osobitosti ptičjeg svijeta Hrvatske; Prof. dr. MiloradMrako včić -Živi svijet rijeka i jezera Hrvatske; Prof. Ivo B ral ić - Parkovi prirode; Prof Eduard K1 e t e č k i - Vodozemci i gmazovi; Prof. dr. Srećko L e i n e r - Pijori ili gaovice - relik tne ribe ponornica jadranskog sliva; Prof. dr. Nikola T v r t k o v i ć, Dragutin G aj s k i, Edit Šolić - Prirodoslovni muzeji, akvariji i botanički vrtovi. Zadani opis priloga (30 "kartica") zahtijevao je od autora kratkoću izlaganja ili opisivanja. Dr. S. Božičević uspio je dati osnovne podatke o državi Hrvatskoj: geografske koordinate, dužine granica prema susjednim državama, površinu, broj otoka, akumulacijskih jezera i dr., popis spilja (14 većih, tj. dužine preko 2000 m, i niza manjih) .te, npr. paleontološka i arheološka nalazišta, koja povremeno posjećuju organizirane skupine i pojedinci. Tek nedavno otkrivena LUKINA JAMA U Hajdučkim kukovima, opisana je s osam redaka, što i zaslužuje. Dubine je 1392 m i sadrži novu vrstu pijavice nazvanu Croatobrachus mestrovi. Prikaz Šumskog pokrova Hrvatske prof. dr. Branimir Prpić sadrži: 1. Prostiranje i značenje šuma u Hrvatskoj, 2. Šume priobalnog jadranskog pojasa (vazda zelene crnikine šume, šume alepskog bora, šume hrasta medunca i duba), 3. Šume južnoga kopnenog dijela Hrvatske (dinarska šuma bukve i jele, bukove šume), 4. Šume s hrastom kitnjakom, 5. Bukove i bukovo-jelove šume savsko-dravskog međurječja (bukove šume, panonska šuma bukve i jele), 6. Nizinske šume (šume hrasta lužnjaka, šume poljskog jasena, šume mekih listača - vrba i topola), 7. Uloga hrvatskih šuma u zaštiti čovjekova okoliša. A šume Gorskog kotara, Like? One su navedene pod naslovom "šume južnog kopnenog dijela Hrvatske". Mjesto "južnoga" trebalo je stajati "zapadnog" ili, u odnosu na Zagreb kao žarišnu točku, "jugozapadnog". Međutim u ovoj knjizi postoji još jedan nesklad između naslova i sadržaja odnosnog teksta. U uvodnom dijelu prikazana je zastupljenost u % pojedinih vrsta u Hrvatskoj od čega su preko 10% zastupljeni bukva 35.8%, hrast lužnjak 16.1% i jela 13.2%, a ispod 10% hrast kitnjak 9.4%, ostali hrastovi 1.8%, jasen 3.5%, obični grab 7.0%, meke listače 3.5%, smreka 1.0%, borovi 3.1 % i ostalo 5.6%. U Biljnom pokrovu Hrvatske Prof. dr. Lj. Ilijanić uvodno naglašava, da biljnogeografski položaj |