DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1997 str. 77 <-- 77 --> PDF |
osnove, stanje šuma (površinu, drvnu zalihu, sječe), vanjske utjecaje na šume (onečišćavanje, klimatske promjene), prilog europskih šuma akumulaciji ugljika, ponudu i tražnju drvnih proizvoda (ekonometrijske projekcije), uporabu drvnog otpada, reciklažu staroga papira te tranzicijsku ekonomiju. Studija prikazuje dva temeljna scenarija za europsko šumarstvo do 2020. godine, kvantitativni i kvalitativni s naglaskom na promjene cijena, troškove sirovina, aktivnosti graditeljstva, uporabu staroga papira, cijene energije, političku situaciju, ekološku politiku i na smanjenu ponudu drva. Također su prikazani zaključci i političke implikacije na potrajno gospodarenje u šumskom i drvnom sektoru u Europi. Smatramo potrebnim citirati riječi gospodina Christophera Prinsa iz Ekonomske komisije Ujedinjenih naroda za Europu (UN/ECE) pri predstavljanju ove studije: "Odsada pa do 2020. godine, europske potrebe za drvom nastavit će rasti. Europske šume bit će u mogućnosti podmiriti te izazove, povećanjem etata, ostajući ipak u granicama potrajne opskrbe drvom, (si. 1). Mr. se. Vlado Bičanić, pomoćnik ministra u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva Republike Hrvatske, sudjelovao je u pripremi te studije. Peta studija (Geneva Timber and Forest Study Papers, No. 11) tiskana jena 104 stranice s proslovom, sažetkom u 13 poglavlja s 48 tablica i 53 slike. U nemogućnosti detaljnog opisa sadržaja po poglavljima nastavno navodimo po našem mišljenju neke najvažnije zaključke: 1. Rezultati ove studije potvrdili su kako će u sljedećih četvrt stoljeća, uz godišnju stopu rasta 1-2 % bruto nacionalnoga produkta (GNP), europske potrebe za šumskim proizvodima nastaviti rasti po stopi između 0,8 i 1,0% godišnje. Europe: Changes 1990-2020 in fibre sypply European Recycled fibre Wood residues removals Reciklirana Sječa vlakna Otpad SI. 1. Promjene u ponudi drvnim vlaknima u Europi od 1965. do 2020. (niži scenarij) Izvor: EFI News, Volume 4, Number 2, October 1996. Najveće potrebe za drvnom ima visoka potrošnja sirovina. Zbog toga i unatoč očekivanom rastu sekundarnih sirovina i uvoza iz drugih područja od europskih se šuma traži veća proizvodnja drva za podmirenje potreba. Rezultati ove studije pokazuju kako su europske šume u mogućnosti dostići taj izazov. Očekuje se da će sječivi etat u Europi porasti od 390 na 480 milijuna m3 u 2020. godini. Nadalje, biološki potencijal europskih šuma omogućuje povećanje etata. Planirani etat u 2020. godini, iako je za 1/3 veći nego početkom devedesetih godina, još iznosi 70 % godišnjega prirasta. 2. Tijekom devedesetih godina vrlo malo drva i ploča odlazi u otpad jer se povećana količina (volumena) procesiranih otpada rabi kao sirovina ili izvor energije za ponovno dobivanje papira, za čim potrebe rastu brže nego za drvom. Studija predviđa kako će se ta dva smjera nastaviti pod velikim ekonomskim i socijalnim pritiscima. Čak će se i veće količine drvnog otpada nego danas upotrebljavati kao sirovina, a mogućnosti su za veću šumsku obnovu ograničene. Planira se povećanje stope rasta uporabe staroga papira od 37 % na 49 % u 2020. godini, s dvostrukim ili trostrukim povećanjem ponovno dobivenoga proizvoda. Visoka razina reciklaže i uporaba otpada učinit će drvo pomoćnom sirovinom, koja se dobiva potrajnim gospodarenjem šumama. 3. Površine europskih ekonomskih šuma povećat će se za približno 5 milijuna hektara (3 %) od 1990. do 2020. godine. Najveće povećanje bit će u Španjolskoj i Francuskoj, u kojima će se nastaviti povećano pošumljavanje, te u Poljskoj, jer će se poljoprivredne površine značajno smanjiti zbog tranzicije. Praktički, neće se povećati površine neekonomskih šuma i šumskoga zemljišta (goleti, sredozemne šume). To povećanje zapravo nije neznatno, ali nije usporedivo sa smanjenjem poljoprivrednih površina zbog promjene agrarne politike. Prema očekivanjima nacionalnih izvještača, pro150% mjene u poljodjelskoj politi- I c i neće povećati šumske površine sposobne za proizvo 100% 1 1 XT 1 dnju drva. Naprotiv, iskustvo iz prošlih godina po — 50% kazalo je kako se šumskim kulturama osnovanim na poljoprivrednim zemljištima uglavnom gospodari u ekoNet import loške svrhe, za lov ili radi biološke raznolikosti, ali ne Uvoz primarno za proizvodnju drva. Ako se velike površine i pošume za proizvodnju drva, učinak će na proizvodnju industrijskoga drva do 2020. godine biti vrlo ograničen. |