DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1998 str. 91 <-- 91 --> PDF |
Slika 4. Vrbak u predjelu Nadhata(Kopački rit) zaposjednut gnijezdima velikog vranca (Phalacrocorax carbo sinensis (Blumenbach) 1796-1810. Suvremena zaštita prirode utjecala je na neka dosadašnja načela šumarske teorije i prakse. Primjerice, već se godinama na ovom području zaštićuju prastara stabla Slika 5. Orlovo gnijezdo nakon čiste sječe. Zaštitnici prirode shvatili su to kao izrugivanje zaštiti prirode. Šumski predjel Budvaj, 1989. godina hrasta lužnjaka, zatim hrastovi "žiraši" (za divljač) u poplavnom području, stari brijestovi, vrbaci u kojima gnijezde veliki vranci, čaplje i druge močvarice. Zbog gnijezda sivih čaplji, internom zaštitom izdvojen je jedan cijeli topolik (euroamerička topola, šuma stara sada više od 20 godina), koji je manje-više osuđen na propast. Zbog zaštite rijetkih crnih roda (Ciconia uigra) i orlova štekavaca (Haliaeetus albicilla) izuzimale su se cijele površine gospodarski zrelih sastojina hrasta lužnjaka, u veličini od najmanje jednoga do dva hektara (2 ha, R = 100 m), kako bi se pticama osiguralo gnježđenje. Nadalje, zbog zaštite i zadržavanja visoke divljači (jelenske) neki šumski reviri bili su prepušteni prirodnoj evoluciji, tako da su s vremenom poprimili izgled prašume itd. Ovi primjeri govore nam da će najvjerojatnije i Javna ustanova inzistirati na zaštiti pojedinih vrsta i skupina životinja, te neće dozvoliti upravljanje po postojećim gospodarskim osnovama. U gospodarske osnove, kako smo rekli, ugraditi će se zahtjevi zaštite prirode. Moguće da će površine za zaštitu crnih roda, orlova štekavaca (i drugih orlova), sokola golubaša biti veličine odjela. Govori se i o zaštiti crnih topola (genofonda), koje u pojedinim odjelima izgledaju prekrasno, zdravo, prsni promjer im je veći od 1,5 metra, a visina i više od 32 metra. Krošnje visokih topola često koriste za gnježdenje orlovi štekavci i sokolovi (Falco cherrug). Slika 6. Stara crna topola na kojoj se nalazi gnijezdo orla štekavca (Haliaeetus albicilla (L.) 1758 u krošnji stabala Za pretpostaviti je da će se zbog osobitih estetskih i ekoloških razloga izuzeti od sječe stare hrastove šume Tikveša (G. J. "Dvorac-Siget"), a možda i neke druge šumske površine. Zbog zaštitarskih razloga upitno je podizanje šuma plantažama i općenito korišćenje kultivara topola i vrba. Zaštita prirode utjecat će na planove uzgoja, zaštite i sječa. Vjerojatno će ekonomski najvrijednija stabla biti prepuštena prirodnom umiranju. Inzistirati će se na obnovi mladika (malada) bijele vrbe zbog gnježdenja čaplji i drugih močvarica. |