DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1998 str. 14 <-- 14 --> PDF |
L. Susmd: SUMH CiORSKOCi KOTARA JUČER I DANAS kubičnih metara po I ha. Normalno srednje stanje, koje je sugerirao Klepac, predviđalo je 329 kubičnih metara po svakom hektaru s odnosom 60 % jele i 40 % bukve: takva struktura skoro je posve odgovarala situaciji iz 1950. godine. Otada je došlo do involucije zbog pretjerane sječe, koja je bila veća od prirasta. Na odlukama o provođenju tretmana normalizacije (povremenom sječom na način koji odgovara stvarnosti struktura) leži, čini se, hipoteka vjerojatno dalekoga zemljopisnoga podrijetla. Prije nekoliko godina nadvio se i nad Gorski kotar poznati sindrom odumiranja jele, istom snagom kojom je pogodio tu vrstu u većem dijelu europskih šuma. "Danas," primjećuje Klepac, "se uzimaju u obzir samo razborita mišljenja, inducirana redukcijom drvnoga volumena na panju. To je posve jasno, no ne treba zaboraviti to, kao ni činjenicu da se etat ne treba procjenjivati na temeljima koje su događaji već nadišli ili samo na sastojinskom prirastu, ma kakav on bio." Propadanje jele neprijeporno se najviše pripisuje onečišćenju atmosfere, a utvrđeno je tijekom 1992. do 1995. da preko polovice godišnjega volumnoga prirasta otpada na suha jelova stabla (sušce). Samo u 1995. godini jela je u Gorskom kotaru bila oštećena u iznosu od 138 tisuća kubičnih metara. Propadanje jele može se suzbiti tako da se stabla koja se počinju sušiti na vrijeme raspoznaju i posijeku. Na taj način bi se mogao stvoriti rizik od pogoršanja strukture šume, a to je problem o kojem "treba razmišljati s posebnom pažnjom imajući na umu tri točke: iscrpljivanje prirodnoga resursa, uništenje jele i ogoljenje planine." ... "Bilo bi neumjesno imputirati postojeće stanje stvari šumarskim stručnjacima koji vode brigu o šumi, jer oni rade dobro svoj posao držeći se direktiva, odluka i instrukcija koje dobivaju..." Gdje je onda rješenje problema? Odgovor 1 1 1 NDRMA CDN S=41n K=l,25 — 1 KENDER 60 2 Vv \\ 2 SUNGERSKI lug "SO c D U — \ j IN 40 \ \ \ L3 30 m -\ \ \ \ — < 20 1 \\\ \ — -s . ** 10 * s "" ^ — i -Ü tr~ 80 30 40 50 60 70 80 90 100 110 DIAMETRD, cm Diagr. I. Počclni raspored stabala (1962.) na nastavno-pokusnim plohama s usporedbom normale za srednju visinu dominantnih stabala (S) od 41 mi koeficijentom geometrijske progresije stabala (K) od 1,25. Šumarski list bi. 7 X, CXX1I (1998), 309-314 je na političkom planu: "Šumarska služba će se morati reorganizirati tako da dade drugi tijek ovim negativnostima, preuređujući aktivnosti tako da se dobiju proizvodi veće vrijednosti, te da se osigura stanovništvu trajno zapošljavanje. I ne treba davati prednost samo ekonomskim funkcijama šume, već treba uzeti u obzir i one zaštitne, ekološke, estetske, rekreativne, turističke i društvene funkcije kako bi ih se vrednovalo u skladu s mogućnostima svake pojedine šumske gospodarske jedinice" (Klepac, 1997.) 4. Zna se kakvu vrijednost u ovakvoj situaciji ima ekipa uzgajivača i uređivača sa Sveučilišta u Zagrebu. Još prije rata sežu prva iskustva s toga područja, kada su bile izlučene eksperimentalne parcele za istraživanja, usmjerene uglavnom na strukturu drvne zalihe (u Crnom lugu, Fužinama, Delnicama, itd.). Podatci su se izgubili na terenu. Stoga se pomislilo, inicijativom Klepca, na stvaranje trajnih pokusnih ploha, koje su doista bile postavljene u sedam šumskih predjela, izabrane kako bi dovoljnom širinom pokazale različite ekološke uvjete i cenoze na koje se odnose (foto. 1,2,3; tab. 1). Nekim plohama bile su određene granice koje su se poklapale s granicama odjela i odsjeka šumskogospodarskih jedinica. Sveukupno ima 426 hektara, od kojih je 211 pokriveno jelom i bukvom, a 215 čistom jelom (tab. 1). Bilo je izvršeno više od šest tisuća mjerenja debljinskoga prirasta izvrtaka, najeli svih debljinskih razreda (6000 izbušenih svrdlom). Tako se, među ostalim, moglo dokumentirati nešto veću srednju vrijednost debljinskoga prirasta na silikatnom tlu, nego na vapnenom. Debljinski prirast jele paraboličnoga i hiperboličnoga tipa odgovarao je modelu preborne i jednodobne strukture, pružajući precizne usporedbe o prirastu i vremenima prijelaza s polovice prošloga sto> CD»W 80 \> \ j NDRMA CDN S=31n, K«l,37 1 1 \ ELEVINE T l\l *4 70 \ — 3 DRMA CDN S=29m,K«l,42 P \ ´ 60 \ \ i \ :\ t T . \ \ c50 * \ X 40 \ \ \ u 30 < X \ m \ < 20 \ \ , *\ A 10 \ \ i >~; — «i 20 30 40 50 60 70 80 DIAMETRD, cm Diagr. 2. Raspored stabala na druge dvije nastavno-pokusne plohe s usporedbom normala za srednju visinu dominantnih stabala (S) od 31 mi 28 m i koeficijentom geometrijske progresije stabala (K) od 1,37 i 1,42. |