DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1999 str. 58 <-- 58 --> PDF |
Godine 1992. Božičević je objavio monografiju "Fenomen krš", a knjizi bi prema sadržaju bolje pripadao naslov "Fenomen krš Jugoslavije". Godine 1992. Hrvatska je bila međunarodno priznata država i imala je svoje granice. No u Božičevićevoj monografiji tih granica nema. Na kartama su jedino ucrtane granice prema Italiji i Albaniji. Božičević u toj monografiji opisuje Durmitor, Taru i druga mjesta, nakon što su crnogorski četnici godine 1991. razorili Dubrovnik i jug Hr vatske. Osim toga, dr. Božičević je skoro sve karte preuzeo od drugih autora, pa tako i neke njihove pogreške. Pokušao sam pronaći još koju knjigu ili znanstveni rad dr. Božičevića, no nisam u tome uspio jer ih nema. O zamjerkama moje knjige nema smisla ni pisati, jer dolaze od čovjeka koji ne može biti objektivan, a same zamjerke su minorne i nevažne. Dr. Ante Pelivan PRIJEPORNO O GEOLOŠKOJ TERMINOLOGIJI U "Šumarskom listu" br. 1/2 za 1999. godinu izašao je komentar sveučilišnog profesora dr. Ivana Sugara sa Zavoda za farmaceutsktu botaniku na moju kritiku knjige "Vodič kroz prirodne ljepote u hrvatskoj" od autora dr. Ante Pelivana. Zanimljivo je da isti tekst dr.I. Šugar dana 15. veljače dostavlja i uredništvu časopisa"Priroda", ali s odgovarajućim uvodom za taj časopis ! Gotovo istovjetan tekst sada se pojavio u Šumarskom listu bez naznake da je on ustvari napisan za časopis "Prirodu". Ako usporedimo moj tekst prikaza o knjizi dr. A. Pelivana koji je objavljen u br. 9/10 za 1998. u Šumarskom listu i tekst dr. I. Sugara vidjet ćemo da se u njegovom tekstu mogu naći detalji koje ja ne navodim u svom "šumarskom" prikazu! To mi je sada i drago, jer su čitatelji Šumarskog lista tako doznali za još poneki "biser" koji sam ispustio iz svoga prikaza, što potvrđuje da on ipak nije "minoran i nevažan". Zahvaljujem dr. I. Šugaru što je razumio i prihvatio neke moje navedene primjedbe, zaključujući da će one autoru vjerojatno pomoći pri pisanju njegovih budućih izdanja!? Cijeneći znanje i botaničke radove dr. I. Sugara, pripremio sam za njega niz do sada objavljenih pojašnjenja o geomorfološkom terminu krš u želji da ih poštom pošaljem na njegovu adresu Zavoda, ali kako je, za stručnu šumarsku javnost objavljen njegov osvrt na moj prikaz o VODIČU dr. A. Pelivana, javno iznosim meni znane činjenice o hrvatskom izrazu krš. Prije pojašnjenja pojma moram se ispričati i dr. I. Šugaru što sam autora VODIČA nazvao "nepoćudnim" izrazima i povrijedio njegovo hrvatsko rodoljublje, ali oprostite mi -ja sam reagirao kao dak naše zagrebačke hrvatske škole i đak zagrebačkih profesora geologije i geografije, koji su također kao hrvati, vjerujem dobro znali što govore i kako nas uče na temelju svog dugogodišnjeg stručnog znanja i iskustva. Molim neka mi moj "ispad" bude oprošten, a narod neka sudi! Napomenut ću samo da me smeta konstatacija kako su bolji i "slabiji turistički vodiči po Hrvatskoj" nego nikakvi -jer, upravo radi takvih i njima sličnih Vodiča u mnogim inozemnim dopisima navodi se još uvijek država Jugoslavija, a Dubrovnik kao grad u Srbiji! To se ne odnosi na Vodič dr. A. Pelivana, ali listajući inozemnu turističku literaturu u navedeno se možemo i sami uvjeriti, a siguran sam, da se to i dr. I. Šugaru ne sviđa! ... Pozivanje na "zgodno pisanje" M. i B. Gušića o nazivima Alpa kao "mjesnom" nazivu za planinske rudine alpa, zaista je "pisanje" osoba kojima botanika ipak nije bila struka! U Leksikonu leksikografskog zavoda piše da ime Alpe potječe od keltske riječi alb = planina! Zaista je za nepovjerovati da su na 1200 km dugom i 150 - 260 km širokom planinskom nizu koji zauzima prostor od 220.000 km2 s brojnim vrhuncima od preko 2,3 i 4.000 metara visine baš najkarakterističnije planinske rudine po kojima bi čitav masiv dobio i naziv!? ... Uzevši u obzir i vrlo različitu geološku građu kao podlogu za rast bilja uz klimatske utjecaje o kojima ovisi i vegetacijski pokrov, zaključak je bračnog para etnologa Marijane i akademika, liječnika specijaliste za bolesti uha, grla i nosa gospodina Branimira Gušića ipak samo "zgodno pisanje". U Klaićevom pak "Rječniku stranih riječi" za Alpe piše - gorje u srednjoj Europi, a za alpa pod 2. planinski pašnjak! Čitatelji "Prirode" u broju od ožujka 1991. god. pročitali su moj prikaz ili osvrt pod naslovom JOŠ O NAZIVU "KRŠ" povodom pisanja beogradskog doktoranta Ratimira Kalmete, a poznat je i moj odgovor samouku jezikoslovcu dr. kemije I. Bachu, tadašnjem lektoru u "Ekološkom glasniku" iz 1990. god. pod nazivom JEZIKOSLOVSTVO I STRUČNA TERMINOLOGIJA, pa te detalje ne ću ponavljati za čitateljstvo Šumarskog lista, jer koliko vidim kod njih s tim terminom nema "problema". Kako sam bio đak profesora i akademika Salopeka i Tucana, a poznavao sam i dr. Josipa Poljaka, čudno mije i za intelektualca neobjašnjivo objašnjenje pojma krš i kras - "dakle očito: narod drumom, učenjaci šumom" ... Poznata knjiga dr. Josipa Poljaka iz 1929. godine: PLANINARSKI VODIČ PO VELEBITU, u kojoj je on |