DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1999 str. 59 <-- 59 --> PDF |
između ostalog pojasnio i pojam krš? Na stranicama 20 i 21 on piše: ..."Kako je područje Velebita sastavljeno od samog vapnenačkog kamenja, to je u vezi s tim njegova površina karakterizirana nizom pojava, koje ... označujemo imenom krš. Umjesto riječi krš obično se u nas čuje riječ kras i kras, a mnogi govore i njemački karst. Prava narodna riječ je krš, koju narod upotrebljava diljem cijelog dinarskog sistema; ona je jedina ispravna i s razloga, stoje u njenom korijenu sadržana bit i karakteristika terena, koji je njome označen, što ni u kojem slučaju nije kod riječi kras, za koju se drži da potječe od talijanske riječi "carsso", a pogotovo riječ karst kojom se služe neki domaći pisci potpuno je besmislena, jer za nas ona ne znači baš ništa, a i smješnoje uvoditi tuđice u naš jezik, kada naš narod obiluje bogatom i ispravnom nomenklaturom". Podsjetio bih i na Planinarski vodič MEDVEDNICA, Branimira Gušića iz 1924. god. Na str. 6 čitamo sljedeće ..."Na području Medvednice i to poglavito na njenom zapadnom dijelu nalazimo cio niz krških pojava, koje nas po svojemu obliku često podsjećaju na naš primorski krš. Takve su krške pojave brojne ponikve i vrtače u zapadnom dijelu gore, pa je i najveću među njima narod nazvao "Ponikve"... Eto, tako je jednom pisao vrlo "zgodno" i B. Bušić, dok se još nije "preobratio" u eminentnog "karstologa" Godine 1928. dr. Ivan Krajač u "Hrvatskom planinaru" piše članak pod nazivom ŠUMSKA UPRAVA I TURIZAM NA HRVATSKOM KRŠU !... Očito da su mnogi pisci znali ispravno značenje narodne riječi krš! Dr. I. Šugar navodi da u Hrvatskoj nema toponima krš, već da ih ima više u Srbiji i Crnoj Gori! U mojoj knjizi FENOMEN KRŠ na str. 11 iz detalja izvadaka topografskih karata, čitatelji će primjetiti natpis krš ispod Benkovca, te ispod Drniša, a ja podsjećam na selo Krš u Lici kod Kosinja te na lokalitete tako imenovane na planini Dinari, a i po drugim našim planinama primjera ima još mnogo! Prolistamo li drugu knjigu "Geomorfologija" od 506 stranica srpskog geomorfologa Jovana Cvijića iz 1926. godine nećemo naći riječ krš u Srbiji, ali zato zaključuje: ... "U najnovije vreme ime Karst se sve više i više širi prema jugu, tako da se pod imenom Dinarski karst razumeju sve krečnjačke oblasti nabrane dinarske sisteme od Triglava do Skadra ... Zbog toga je često naučna terminologija karsnih oblika uzeta iz srpskohrvatskog jezika" ... Prostor Hrvatske se u njegovoj knjizi ne navodi imenom Hrvatska, već se pojašnjava nazivima: lički i karlovački karst, karst kistanjske površine i primorskih planina, ali se zato spominje crnogorski karst i karst u Srbiji! ... Da li nas to danas na nešto podsjeća ili upozorava? Ako ne narod, znanstvenike i intelektualce u Hrvatskoj bi trebalo! ... Geolog dr. Ivo Velić u "Hrvatskom planinaru" br. 7/8 za 1994. godinu, pod naslovom MANIPULACIJA S KRŠOM I KRASOM, odgovara "novokomponiranim krasoslovcima" brodograđevne, kemijske i liječničke struke, uz napomenu da za raspravljanje o terminologiji krša nisu ni školovani niti mjerodavni. On između ostaloga napominje: ... "kada se kaže ili napiše "hrvatski krš", geoznanstvenici i stručnjaci diljem svijeta znaju da je riječ o hrvatskim brdima i planinama (od Učke, preko Velebita i Biokova do Srđa) zaravnima i zavalama, poljima i ponornicama, otocima (od Krka do V. Škulja kod Molunta),... - govoriti o "hrvatskom krasu" ne znači samo uvoditi tuđice, već i svojatati tuđe,... - hrvatski krš je jedinstven i globalan fenomen, a zajedno sa slovenskim krasom, hercegovačkim kršom i crnogorskim karstom, svjetski je "locus typicus" krša ..." Na kraju ću citirati stručnjaka-jezikoslovca Alemka Gluhaka, koji u svom dopisu Državnoj upravi za zaštitu prirode i okoliša o točnosti pojma krš pojašnjava i neke od navoda dr. Šugara iz Šumarskog lista. Između ostalog navodi: ... "Kao geološki termin ili kao riječ općeg jezika sa značenjem u geologiji i sličnim, hrvatska riječ krš daje se u više rječnika. Na primjer, tako je u velikom hrvatskom povijesnom rječniku (Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika 22 (V, 2), Zagreb 1902; primjeri iz više starijih hrvatskih rječnika, a od književnika je primjer J. Kavanjina. U rječniku dviju matica (Rječnik hrvatskosrpskoga književnog jezika II, Zagreb i Novi Sad, 1967) za geološki termin dat je citat iz školskog udžbenika Ratimira Kalmete "Opća Geografija" Zagreb 1955), a općeg je jezika citat iz "Kurlana" Mirka Božića. Među hrvatskim primjerima u Rečniku srpskohrvatskog narodnog i književnog jezika Srpske akademije (10, Beograd 1978) dana su četiri hrvatska primjera (stručni i književni: I.Pilar, I. Mažuranić, M. Begović, V Novak). Očito nije bez veze da u tom rječniku srpske akademije za riječ kras nema oznake daje to hrvatski geološki termin - po njemu, ona je samo srpski geološki termin. Što se pak tiče imena Kras, Krasa, može se reći da su to imena, ne opće riječi, i ta imena nemaju snagu dokaza da bi se moglo tvrditi daje riječ (opća riječ) kras bolja od riječi krš. Naime, u jednom se spisu 1230. spominje (zna se po prijepisu iz 1724) ime Kras ili Krasa: Od bure Krasa. Također, i Kras je ime, tako je i u starijim hrvatskim tekstovima (npr., u Pavla Rittera Vitezovića... po Istriji i Krasu...). Takvih imena ima i drugdje. Ako pak riječ krasa (pa onda i ime) označava travnjak u kršu, onda možemo pretpostavljati da ta riječ krasa ide po porijeklu u ini krug riječi s riječima kao kras, a (ne po ljepoti, nego po istaknutosti, kao što npr. u nekim slavenskim jezicima odgovarajući pridjev znači "crven" ). Ako hrvatski geolozi upotrebljavaju termin krš (i to je tako zapisano i u terminološkom rječniku), onda je to |