DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1999 str. 60 <-- 60 --> PDF |
me, jer je razdoblje od nastanka prvih oboljenja, pa do stjecanja prvog uvjeta za mirovinu, produženo. Stoga je potrebno u okvirima novog Zakona pronaći način za zapošljavanje invalida rada u ovom (duljem) razdoblju. Novi Zakon više pozornosti posvećuje prevenciji i profesionalnoj rehabilitaciji, dok su uvjeti za dobivanje statusa invalida rada i ostvarenje prava na invalidsku mirovmu stroži nego ranije. Zakon obvezuje poslodavca da na sve moguće načine pokuša pronaći rješenja za zapošljavanje invalida rada. Osnovni je zaključak jasan i kratak: "Treba se zalagati za sve moguće oblike prevencije invalidnosti i to kako poslodavac tako i zaposlenici. Poslodavac je dužan osigurati mjere zaštite, a zaposlenik je dužan provoditi i pridržavati ih se." (1) (podvukao B. R.) Razvojem poduzetništva u šumarstvu, njihovim preuzimanjem određenih poslova, a posebice izrade ogrijevnog drveta, opće zdravlje šumarskih radnikasjekača, zbog većeg učešća rada s motornom pilom tijekom radnog dana, i time jednostranijih opterećenja i većoj izloženosti štetnim utjecajima motorne pile, bit će još više ugroženo. Mjere prevencije, mjere za poboljšanje zdravlja moraju biti sveobuhvatne, interdisciplinarne, zdravstveno- organizacijsko-tehnološke. Na izradi i provedbi zdravstvenih programa najvažnijim ocjenjujemo suradnju poslovodstva, sindikata i zaposlenika. Aktivnost i suradnja na tom planu sada izostaje. Možda je dobar primjer za potvrdu takvog stanja (ne) provedba još uvijek zakonske obveze o dostavi toplog obroka radnicima na radilišta, što se može indirektno staviti u vezu i sa zdravljem radnika. Toplog obroka na radilištima nema. U istraživanju dr. Vondre 61% anketiranih radnika smatra to velikim gubitkom. Unatoč tome, nema interesa, izostaje skrb o zaposlenicima da i kvalitetnom prehranom utječemo na očuvanje zdravlja radnika i njihove radne sposobnosti. Zbog uvjeta rada, težine samih radova u šumarstvu, morat će se prihvatiti činjenica da će šumarski radnici sjekači u svom radnom vijeku, ako ga provedu u šumarstvu, trebati barem jednom, pravovremeno promijeniti radno mjesto. To drugo radno mjesto moralo bi biti primjereno zdravstvenom stanju i radnim sposobnostima, ali istovremeno i dohodovno. Razvojem sporednih djelatnosti u šumarstvu to je moguće i postići, zato je pohvalno da se o tome već danas ozbiljno razmišlja. Literatura 1. Bebek, J. (1999): Prava invalida po novom Zakonu o mirovinskom osiguranju. Izlaganje na Skupštini Hrvatskog sindikata šumarstva 2. Ranogajec, B. (1989): Povreda na radu u šumarstvu 3. Ranogaj ec,B.: Analiza povreda na radu u šumarstvu, Šumarski list, 1981. br. 3-4 4. Rano gaje c, B., Terzin V.: Istraživanje različitih učinaka na poslovima sječe i izrade drva, Šumarski list, 1981.br. 8-9 5. Ranogajec,B.: Analiza povreda na radu u SŠGO "Slavonska šuma" od 1980-1983., Šumarski list, 1985.br. 1-2 6. Ranogaj ec, B.: Utjecaj radnog staža u šumarstvu na radnu uspješnost proizvodnih radnika, Šumarski list, 1986.br. 9-10 7. Vondra, V.: Promišljanje šumskih radnika o vlastitoj profesiji, Šumarski list, 1998. br. 3-4 Branko Ranogajec "Hrvatske šume", p.o. Zagreb Lj. F. Vukotinovića 2 |