DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 38     <-- 38 -->        PDF

K. Pintarić: 30 (iODINA ISTRAŽIVANJA NA ARIŠU RAZLIČITIH PROVPNUhNCUA U BOSNI


Šumarski list br. 3 4, (XXIV (2000), 143-156


Pintarić, K., (1989): Rast i prirast ariša različitih
provenijencija na pokusnoj plohi "Samin gaj",
Rakovica kod Sarajeva. Šumarstvo i prerada dr-
veta XLIII, sv. 7-12, str. 163-174, Sarajevo,


Rau, H. M., (1992): Recent result of the II international
provenance experiment with European Larch
(Larix decidua Mill.). Proceedings: IUFRO Centennial
Meeting of IUFRO Working Party S2-02-
07., Berlin,


Rohmeder, E. - Schön bach, H., (1959): Genetik
und Züchtung der Waldbäume, Berlin,


Schober, R., (1985): Neue Ergebnisse des II Internationalen
Lärchenprovenienz Versuche von


1958/59 nach Aufnahmen von Teilversuchen in
europäischen Ländern und den USA. Schriftenreihe
der Forstlichen Fakultät der Universität
Göttingen, Band 83, Frankfurt a/M.


Weisgerber, H., (1992): Recenzt Investigate into
geographical-genetic Variation among Provenance
of European Larch (Larix decidua Mill.).
Results and future Trends in Larc Breeding on
the Basis of Provenance Research. Proceedings:
IUFRO Centeral Meeting of IUFRO Working
Party S2-02-07., Berlin,


SUMMARY: The increment of larch of various provenances was studied in
the experimental plot "Batalovo Brdo" near Sarajevo as part of the II
International Survey on European larch of various provenances project. In
terms of height, breast diameter and volume, the most productive larch provenances
up to the age of 30 are those from the eastern areal of the European
larch (the Sudetes and the Carpathians). However, there are provenances in
the area of the Alps, particularly in its eastern part, which do not lag behind
the most productive provenances originating from the Carpathian area.
Significant differences in the increment were detected in the younger stage of
individual provenances, but these differences decreased with age. Also, distinct
PRETICANJE was found at a younger age, which later decreased. The
productivity is in negative correlation with the quality, so that the most productive
provenances were not those of the best quality. The provenances with
average productivity had the best quality. Larch cancer was not detected in
any of the provenances in our experimental plot.


156




ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 37     <-- 37 -->        PDF

K. Pintarić: 30 GODINA ISTRAŽIVANJA NA ARIŠU RAZLIČITIH PROVENIJENCIJA U BOSNI


Šumarski lisl br. 3 4, CXX1V (2000), 143-156


3. Provenijencije iz istočnog dijela prirodnog areala
uglavnom intenzivnije prirašćuju u visinu nego alpski
ariš, ali i među provenijencijama alpskog ariša ima
provenijencija, koje ne zaostaju bitno, posebice one
provenijencije koje potiču iz istočnog dijela Alpa.


4. U pogledu prirašćivanja u debljinu, postoje razlike
između provenijencija, ali su te razlike manje nego
kod visina, i slično kao i kod visina sa starošću se
razlike između provenijencija smanjuju. Prosječni
prsni promjeri po provenijencijama u 30. godini variraju
između 19,7 cm (Dunkeld hibrid prov. 29) i
24,5 cm (Sudetski ariš, prov. 50). Najveće prosječne
prsne promjere imaju prov. 50 iz Sudeta i prov. 2 iz
istočnih Alpa. Ovi odnosi visina i prsnih promjera
mogu imati odraza na stupanj vitkosti (h/d, 3) što
utječe na punodrvnost i na stabilnost u odnosu na
štete od snijega i vjetra.


5. U 30.godini volumen drvne mase varira između 191
(prov. 52) i 3 18 m´ (prov. 2) krupnog drva po hektaru,
što bi bilo u granicama I—11 boniteta za ariš.
Pošto je broj stabala zbog mortaliteta vrlo različit
(604 - 1109 stabala po hektaru), bolji pokazatelj u
pogledu proizvodnosti je prosječan volumen vretena
stabla po provenijencijama, koji iznosi 0,271 do


C ieslar, A., (1914): Studie über die Alpen und Stude-
ten lärche. Centralblatt für das gesamte Forstewesen,
Wien,


Jacques, D., (1992): Early Tests in European Larch
Provenance Trials in Belgium. Proceedeing:
lUFRO Centennial Meeting of the IUFRO Working
Party S2-02-07., Berlin,


Koprivica, M., (1980): Zavisnost veličine taksacio-
nih elemenata stabla, kvaliteta i oblika debla
evropskog ariša (Larix decidua Mili.) od provenijencije
u pokusu Batalovo Brdo. Radovi Šumarskog
fakulteta i Instituta za šumarstvo u Sarajevu.
Knjiga 24, god. XXIV, sv.3. str. 5-78,
Sarajevo,


Martinson, O., (1992): 30 Years of Provenance Research
on Larch in Sweden. Results and future
Trends in Larch Breeding on the Basis of Provenance
Research. Proceedings: IUFRO Centennial
Meeting of the IUFRO Working Party
S2-02-07., Berlin,


Muench, E., (1936): Das Lärchensterben. Forstwissenschaftliches
Centralblatt., Berlin,


Pintarić, K., (1958):Studiezum Lärchenanbau in
Bosnien. Radovi Poljoprivredno-Sumarskog fakulteta,
B. šumarstvo, br. 2, str. 17-88, Sarajevo,


0,453 m3 po stablu. Po volumenu stabla među najlošijima
je Dunkeld hibrid prov. 29, koji zauzima
pretposljednje mjesto. Redoslijed provenijencija je
uglavnom isti kao kod visina i debljina.


6. Kvaliteta stabala nažalost nije u korelaciji s provenijencijama
i njihovom najvećom proizvodnošću, jer
provenijencije s najvećim prosječnim visinama nisu
i najkvalitetnije. Najveći relativan udjel potpuno
ravnih stabala je kod provenijencija sa prosječnim
ili slabijim prirašćivanjem u visinu (prov. 92, 1 i 52).
Međutim broj potpuno ravnih stabala po hektaru je
toliki da se i kod najproduktivnijih provenijencija,
koje imaju relativno manji udjel kvalitetnih stabala,
može primjenom selektivne prorijede (visoka prore-
da-pozitivno odabiranje), na kraju produkcijskog
razdoblja (ophodnje) ostvariti maksimalna proizvodnja
najkvalitetnije drvne mase.


7. Odnos ariša prema raku ariša {Lachnellula wilkom-
mii)je neobično značajan. Poznato je da je japanski
ariš otporan, a europski ariš osjetljiv na ovu opasnu
bolest, dok je hibrid gotovo rezistentan. Na našoj
pokusnoj plohi ni kod jedne provenijencije nije
utvrđen rak ariša, što se može pripisati i položaju
same plohe (Muench, 1936), jer nije mrazište i
omogućeno je strujanje zraka.


Pintarić, K., Zek i ć, N., (1966): Prirast ariša raznih
provenijencija na oglednim plohama na području
FŠOD Igman. Radovi Šumarskog fakulteta i
Instituta za šumarstvo i drvnu industriju u Sarajevu.
Knjiga 11, sv. 2, str. 15-45, Sarajevo,


Pintarić, K., (1969): Prirast u visinu i debljinu ariša
raznih provenijencija na pokusnoj plohi "Batalovo
brdo" kod Sarajeva. Festschrift Hans Leibundgut.
Beiheft zu den Zeitschriften des Scwei-
zerischen Forstvereins, No 46, str. 127-141,
Zürich,


Pintarić, K., (1973): Prirašćivanje evropskog ariša
(Larix decidua Mili.) na dva lokaliteta u Bosni.
Narodni šumar broj 1 -3, str. 28-33, Sarajevo,


Pintarić, K., (1974): Stammqualität von Lärchen
verschiedener Herkunft. Allgemeine Forst und
Jagdzeitung, 144. Jahrgang, Heft 3, str. 65-68,
Frankfurt a/M.


P i n t a r i ć, K., ( 1974): Varijacija u inserciji grana ariša
(Larix sp.) različitih provenijencija. Šumarski
list, br, 5-6, str. 183-200, Zagreb,


Pintarić, K., (1979): Rezultati prirašćivanja, rasta i
kvalitete ariša različitih provenijencija. Šumarstvo
i prerada drveta, sv. 10-12, str. 281-294,
Sarajevo.


LITERATURA References


155




ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 36     <-- 36 -->        PDF

K. I´inliirić: 30 GODINA ISTRAŽIVANJA NA ARIŠU RAZLIČITIH 1´ROVIiNl.lliNCI.IA li BOSNI Šumarski liši br. 3 4, CXXIV (2(100). 143-156


puno nestati (Jacques, 1992). Do sličnog zaključka
došao je i S c ho b er (1985) prilikom analize rezultata
istraživanja svih ploha obuhvaćenih Projektom.


Kod svih istraživanih parametara (debljine, volumena,
visine) utvrđeno je da je u razdoblju od 30 godina
dokazano intenzivno preticanje, stoje vidljivo i iz priloženih
grafikona. Očekuje se da bi se redoslijed stabilizirao
oko 40 godine (Rohmeder-Schocnbach,
1959). Izjednačavanje prirašćivanja u visinu sa staroš-
ću između alpskog i sudetskog ariša ustvrdio je i
Cieslar,(1914).


Glede činjenice da se kod ariša očekuje znatniji udjel
najvrijednijih sortimenata (furnirski trupci), važno
je napomenuti da najproduktivnije provenijencije nisu
po kvaliteti debla i najkvalitetnije, što je vidljivo iz
tablice 9. Tako npr. prov. 50 koja je po postignutoj visini
najviša, po kvaliteti debla se nalazi tek na 6. mjestu.
Iz iste tablice vidljivo je da su najkvalitetnije one provenijencije
koje sporije rastu u visinu, stoje dokazao i
Schober (1985) prilikom analize rezultata na svim
pokusnim plohama obuhvaćenim Projektom. Međutim,
to ne treba značiti da treba dati prednost provenijencijama
sporijeg rasta, jer i kod najbolje provenijencije po
prirašćivanju u visinu, ima dovoljan broj kvalitetnih
stabala koja tijekom produkcijskog razdoblja (ophodnje)
treba pomagati primjenom selektivne prorede.


U našim istraživanjima posebice treba izdvojiti Hi-
brid, prov. 29 (Larix eurolepis) i japanski ariš. Prema
Schober-u (1987) u Europi japanski ariš u istim sta-
nišnim uvjetima ima proizvodnju veću za 30% nego europski
ariš. Na našoj pokusnoj plohi japanski ariš je na
jednom od posljednjih mjesta. Slično je i sa hibridom
prov. 29. U Europi, hibrid x Larix eurolepis prirašćuje


Ova istraživanja su dio Projekta II. Internacionalnog
pokusa s europskim arišem, tako da dobiveni rezultati
imaju međunarodno značenje. Ova se istraživanja provode
u 11 zemalja Europe i u USA sa ukupno 46 pokusnih
ploha. Znakovito je stoje naša ploha "Batalovo brdo"
najjužnija od svih ploha, te su time i rezultati istraživanja
značajniji.


Rezultati provedenih istraživanja mogli bi se svesti


na sljedeće zaključke.


1. U pogledu prirašćivanja u visinu i starosti od 30 godina
postoje značajne razlike između pojedinih provenijencija,
ali su se sa starošću smanjivale. Iako te
razlike postoje, u 30. godini sve su provenijencije
imale prosječne visine od 21,3 m do 24,7 m, koje su
iznad I boniteta po Schober-u (1987). Opadanje razlika
u visinama sa starošću najbolje je vidljivo po
tome, što su u 30. godini od 10 provenijencije sedam
u kategoriji prosjek (96%-105%) za plohu, jedna je


intenzivnije u visinu u odnosu na europski i japanski
ariš, dok na našoj pokusnoj plohi zauzima jedno od
posljednjih mjesta. Ovakav odnos može se objasniti opskrbom
vodom tijekom vegetacijskog razdoblja, stoje
u zapadnoj Europi povoljnije nego u Bosni. Osim toga,
ovaj hibrid je u F2 generaciji, te se slabije prirašćivanje
može objasniti i genetskim svojstvima ponašanja hi-
brida (segregacija u F2 generaciji). 1 morfološki se ovaj
hibrid razlikuje od L. eurolepis-a. Grane su debele i horizontalne,
a ujesen su iglice zlatno-žute boje, što je
karakteristično za japanski ariš a ne za Larix eurolepis,
koji ima tanke grane s malim kutom insercije, a ujesen
iglice imaju boju kao europski ariš.


Posebno mjesto u ovim istraživanjima u cijelom
Projektu je odnos prema raku ariša. Poznato je da u
mnogim područjima ova bolest izaziva ugibanje europskog
ariša (otporan je japanski ariš), poznatom pod
imenom umiranje ariša ("Lärchensterben"). Prema
Muench-u (1933, 1935, 1936.), pored izbora provenijencije
neobično je značajan i položaj na područjima
u kojima se želi uzgajati europski ariš. Zbog toga što
europski ariš u proljeće počinje rano tjerati, potrebno je
izbjegavati mrazišta, maglovite položaje i ustajali zrak.
Najpovoljnije je kada zrak struji. Zato je potrebno izbjegavati
mrazišta i slične položaje, jer uginuli dijelovi
biljke u tim uvjetima čine pogodnost za napad raka.


Naša se ploha nalazi na padini, te je omogućeno
strujanje zraka. Istraživanja su pokazala da ni jedna
provenijencija nije napadnuta od raka. Prema Schober-
u (1985), u Europi, na plohama koje su više izložene
mrazu (mrazišta, maglovita područja, ustajali
zrak), arišev rak je znatno češći.


u neposredno boljoj klasi "dobar" (prov. 50) i dvije
u kategoriji "slab" (japanski ariš i Dunkeld hibrid
prov. 29). Uočljivo je daje prov. 50 (Sudetski ariš),
koja je u 20. godini bila u kategoriji "odličan"( 126%
do 135" od prosjeka za cijelu plohu), zbog naglog
opadanja prirašćivanja u visinu došla u kategoriju
"prosjek".


2. Iznenađuje loše prirašćivanje u visinu japanskog
ariša, posebno Dunkeld hibrida prov. 29 (Larix eurolepis),
koji u zapadnoj Europi prirašćuju u visinu
intenzivnije od europskog ariša. Ovo se može objasniti
time što su uvjeti za podmirenje visoke tran-
spiracije za ove dvije provenijencije povoljniji u zapadnoj
Evropi nego u dijelu Bosne gdje se nalazi
pokusna ploha. Osim toga, Dunkeld hibrid prov. 29
je u F2 generaciji, što bi moglo utjecati na slabiji rast
(segregacija).


ZAKLJUČAK - Conclusion


154




ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 35     <-- 35 -->        PDF

K. Pintarić: 30 GODINA ISTRAŽIVANJA NA ARIŠU RAZLIČITIH PROVENIJENCIJA U BOSNI


Šumarski lislbr. 3 4. CXXIV (2000), 143-156


Tablica 9: Kvaliteta stabala
Table 9: Stem quality


Prov.


Relativni udjel stabala po kvaliteti debla
Relative participation of stems pro quality


Prov.


Potpuno


ravno


Straight


Slabo


zakrivljeno


Lightly


bent


Umjereno


zakrivljeno


Moderately


bent


Jako


zakrivljeno


Strongly


bent


Ocjena
Judgement


Rang po


kvaliteti


Rang


quality


Rang po
visini
Rang


height


Prov.


%(1)


%(2)


%(3)


%(4)


Ocjena
Judgement


Rang po


kvaliteti


Rang


quality


Rang po
visini
Rang


height


2


1


11


41


47


3,90


10


4


50


20


30


35


15


2,60


6


1


Jap. ariš


19


33


38


10


2,49


5


8


12-2


15


28


42


15


2,72


7


9


9a


59


24


8


9


1,76


1


5


51


15


28


35


22


2,96


8


2


1


40


23


27


10


2,17


2


7


59-2


5


19


36


40


3,51


9


3


52


34


32


23


11


2,22


4


10


29


38


23


30


9


2,19


3


6


Prosjek
Mean


24,6+/-5,6


25,1+/-2,1


31,5+/-3,2


18,8+/-4,3


2,65+/-0,21


-


-


St. dev.
St. dev.


17,8


6,6


10,2


13,7


0,66


-


-



Rak ariša


Rak ariša (Lachnellula wilkommii= trichoscyphella
willkommi= dasyscypha willkommi) je vrlo opasna bolest,
koja ugrožava njegov opstanak. Ovo odumiranje
europskog ariša u Europi poznato je pod imenom "umiranje
ariša´ (Lärcensterben). Prema dosadašnjim rezultatima
istraživanja, sve provenijencije europskog ariša
izložene su ovoj bolesti, dok je otporan samo japanski
ariš. Širenju ove bolesti doprinose i nepovoljni ekološki
uvjeti za ariš, kao što su mrazišta, maglovita mjesta,
slaba prozraka i dr. Prema Muench-u (1933, 1935,
1936) glavni razlog ugibanja europskog ariša su upravo
nepovoljni klimatski uvjeti, ponajprije kasni mraz, jer
europski ariš rano počinje s vegetacijom, tako da često


strada od kasnog mraza. Uslijed toga terminalni izbojak
ugine, tako da se stvaraju pogodni uvjeti za pojavu i
širenje ove opasne bolesti. Istraživanje pojave raka ariša
na provenijencijama koje su uključene u II. Internacionalni
pokus (i naš pokus) pokazalo je da u Danskoj i
Belgiji na plohama koje nisu izložene kasnom mrazu
nema pojave raka ariša, dok je na plohama koje su izložene
kasnom mrazu, rak ariša česta pojava. Na našoj
pokusnoj plohi Batalovo brdo, nakon višegodišnjih
kontrola uočeno je da ni jedna provenijencija nije napadnuta
ovom bolešću, što se može pripisati i samom
položaju plohe (nagib, strujanje zraka, nema zadržavanja
hladnog zraka jer je omogućeno strujanje).


RASPRAVA - Discussion


Na pokusnoj plohi koja se nalazi u pojasu bukovih
šuma na dubokom tlu na vapnencu, do starosti od 30
godina, prirašćivanje u visinu bilo je vrlo intenzivno i u
30 godini, prosječne visine svih provenijencija varirale
su od 2,13 do 24,7 m. (tablici 2), stoje prema Schober-u
(1987) i kod najlošije provenijencije, iznad I boniteta.
Ovo ukazuje da se u pojasu bukovih šuma, na dubokim
tlima mogu očekivati kod ariša visoki prinosi. Ovo treba
istaći, jer se naša ploha nalazi najjužnije od svih ploha
(46) koje su postavljene u okviru zajedničkog projekta,
i zbog toga jer su ostvareni rezultati znatno iznad
svih ploha (Schöber, 1985).


Do 30. godine prirašćivanje u visinu je najintenzivnije
kod dijela provenijencija koje potiču iz istočnog
dijela areala europskog ariša (Sudeti, prov. 50; Karpati,
prov. 51 i 59-2), ali i u istočnom dijelu Alpa ima provenijencija
(prov. 2) koje ne zaostaju po prirašćivanju u
visinu i za najboljim provenijencijama iz Karpata. Ipak,
u ranijem razdoblju, razlike u prirašćivanju u visinu pojedinih
provenijencija bile su veće, dok se kasnije
smanjuju, stoje vidljivo iz tablice 3, gdje je 8 provenijencija
od 10 zauzelo položaj prosjeka za cijelu plohu
(96% do 105%). Može se očekivati da će se te razlike i
dalje smanjivati i da će oko 50. godine te razlike pot-


153




ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 34     <-- 34 -->        PDF

K. I´intanc: 30 GODINA ISTRAŽIVANJA NA ARIŠU RA/I.KII III PROVIMJkNCIJA U BOSNI


Šumarski list br. 3 4. CXXIV (2(1(1(1), 143-156


Slika 8. Razvoj relativnog tečajnog debljinskog prirasta po


periodima
Figure 8. Development of the relative eurent diameter increment in


the périodes


Između 20. i 30. godine prosječni tečajni volumni
prirast drvne mase je 14,4 +/- 0,95 m3 po hektaru godišnje,
sa variranjem od 10,4 (prov. 59-2) do 19,5 m5
(prov. 12-2) po hektaru godišnje. Iz tablice 9 jasno se
vidi naglo opadanje prosječnog tečajnog volumnog prirasta
provenijencije 50 (Sudeti) i po rast prirasta prove-


Slika 9. Razvoj relativne drvne mase po stablu u starosti u 20. i


30. godini
Figure 9. Development of the volume pro stein in 20. and 30. year


nijencije iz Alpa, što ukazuje na ujednačavanje proizvodnje
Sudctskog i Alpskog ariša (tablica 8)


Kvaliteta stabala


Prosječna kvaliteta stabala prikazan je u tablici 9.
Najbolju prosječnu kvalitetu ima provenijencija 9a, koja
potječe iz Bečke šume i nadmorske visine 610 m. Na
drugom mjestu je prov. 1 koja potječe iz D. Tauerna i
nadmorske visine 1350 m, zatim Dunkcld hibrid 29, iz
Škotske i nadmorske visine 185-425 m, dok je na četvrtom
mjestu prov. 52 iz Visokih Tatri, s nadmorske visine
1370 m.


Po prosječnoj kvaliteti, najlošija je prov. 2, iz Tirola,
sa nadmorske visine 1100 m, prov. 59-2 iz Karpata, s
nadmorske visine 850 m, te prov. 51 iz Niskih Tatri,
nadmorske visine 800 m. U sredini se nalaze provenijencije
50, 12-2 i japanski ariš.


Ako se usporedi rang provenijencija po prirašćiva-
nju u visinu (tablica 2) s rangom po kvaliteti stabla
(tablica 9), vidljivo je daje kvaliteta stabla u negativnoj
korelaciji s intenzitetom prirašćivanja u visinu. Tako je
npr. prov. 50 po intenzitetu prirašćivanja u visinu na prvome
mjestu, a po prosječnoj kvaliteti stabla tek na šes


tom mjestu, prov. 1 je po prirašćivanju u visinu na petom
mjestu, a po prosječnoj kvaliteti stabla na drugom
mjestu. Prov. 51 se po intenzitetu prirašćivanja nalazi
na trećem mjestu, a po kvaliteti stabla tek na osmom.


Pored prosječne kvalitete, pri ocjeni vrijednosti jedne
provenijencije značajan je i relativan udjel ravnih
stabala. Iz tablice 9 vidljivo je daje u pogledu udjela
ravnih stabala najvrijednija provenijencija 9a, pa 1, 29 i
52, odnosno s najmanjim udjelom ravnih stabala je
prov. 2, 59-2, 12-2 i 51. Ovaj redoslijed je potpuno isti
kao i kod ranga prosječne kvalitete stabala.


Iz ovih rezultata može se zaključiti da i u području
Alpa i u području Karpata postoje provenijencije europskog
ariša s dobrim i lošim stablima i da su po kvaliteti
u pravilu bolje one provenijencije koje prirašćuju
sporije u visinu. Razlog je taj stoje kod ovih stabala
koeficijent vitkosti niži nego kod provenijencija s intenzivnijim
prirašćivanjem u visinu pa su debla stabilnija
i otpornija na savijanje.


152




ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 33     <-- 33 -->        PDF

K. Pintarić: 30 GODINA ISTRAŽIVANJA NA ARIŠU RAZLIČITIH PROVENIJENCIJA U BOSNI


Šumarski list br. 3 4, CXXIV (2000), 143-156


U starosti od 20 godina
iznad prosjeka za cijelu
plohu su provenijencije
2, 50, 51 i 59-2,
odnosno tri provenijencije
iz područja Karpata
i jedna iz istočnog dijela
Alpa (prov. 2). U starosti
od 30 godina iznad prosjeka
za cijelu plohu su
provenijencije 2, 50, jap.
ariš, 51, 9a i 59-2. I u toj
starosti su tri provenijencije
s Karpata (prov.
50, 51 i 59-2), i dvije iz
istočnog dijela Alpa
(prov. 2 i 9a). Na Slici 9
prikazan je razvoj volumena
drvne mase u razdoblju
od 20 do 30 godina.
Vidi se nagli pad
prov. 50 i prov. 2, koje su u ranijem razdoblju po proizvodnosti
bile na prvom mjestu.


U 20.godini prosječni dobni volumni prirast za cijelu
plohu je bio 4,46 +/- 0,41 mVha godišnje, s variranjem
od 3,0 (prov. 52) do 7,lm´ (prov. 50) po hektaru
godišnje.


Iznad prosjeka za cijelu plohu su provenijencije 2,
50 i 51. Ako se uzme u obzir i volumen drvne mase, koji
je u starosti od 17 godina posječen proredom, onda je


Slika 7. Razvoj relativnog tečajnog debljinskog prirasta po periodima
Figure 7. Development of the relative curent radial increment in the périodes


prosječni volumni prirast drvne mase 5,67 +/- 0,57 m3
po hektaru godišnje, s variranjem od 3,7 (prov. 52) do


9.3 m3 (prov. 50) po hektaru godišnje. Iznad prosjeka za
plohu su provenijencije 2, 50 i 51.


U 30. godini prosječni volumni prirast drvne mase
je 8,62 +/- 0,49 m3 po hektaru godišnje, s variranjem od


6.4 (prov. 52) do 10,6 m3 (prov. 2) po hektaru godišnje.
Iznad prosjeka za plohu su provenijencije 2, 50, 12-2 i
51, s područja Alpa i Karpata (tablica 8).


Tablica 8: Prirast zapremnine ariša različitih provenijencija.
Table 8: Volume increment of the larch of diferent provenances.


Provenijencija
Provenances


STAROST (Age)


Provenijencija
Provenances


10 godina (years)


20 godina (years)


30 godina (years)


Tečajni prirast


zapremnine u


periodu 20-30 god.


Current annual
period 20-30 years


Provenijencija
Provenances


Prirast


zapremnine


Volume increment


Prirast


zapremnine


Volume increment


Prirast


zapremnine


Volume increment


Tečajni prirast


zapremnine u


periodu 20-30 god.


Current annual
period 20-30 years


Provenijencija
Provenances


Prosječni
Mean


Tečajni prirast


zapremnine u


periodu 20-30 god.


Current annual
period 20-30 years


m3 po hektaru godišnje - m3 pro ha and year


2


5,6


7,3


10,6


17,1


50


7,1


9,3


9,9


11,2


Japanski ariš


3,5


4,6


7,1


12,2


12-2


4,2


5,4


10,1


19,5


9a


3,4


4,0


8,4


15,9


51


5,8


7,5


10,4


16,3


1


3,7


4,6


8,5


16,2


59-2


4.4


5,2


6,9


10,4


52


3,0


3,7


6,4


11,6


29


3,9


5,1


7,9


13,6


Prosjek
Mean


4.46+/-0,41


5.67+/-0.57


8,62+/-0,49


9,50+/-0,95


St. dev.
St. dev.


1,30


1,79


1,55


3,02



151




ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 32     <-- 32 -->        PDF

K. Pintarić: 30 GODINA ISTRAŽIVANJA NA ARIŠU RAZLIČITIH PROVENIJENCIJA U BOSNI Šumarski list hr. 3 4, CXXIV (2001)). 143-156


I u slučaju prirašćivanja u debljinu utvrđena su preti-
canja, koja su manje izražena nego kod visina (Slika 5).


Prosječni tečajni debljinski prirast prikazan je u
tablici 6. U razdoblju do 10. godine prosječni tečajni
debljinski prirast je 4,68 mm +/- 0,19 mm, s variranjem
od 3,94 mm (prov. 52) do 5,70 mm (prov. 2). U razdoblju
od 11-20 godina prosječni tečajni debljinski prirast
je 8,06 mm +/- 0,28 mm, s variranjem od 7,46 mm
(prov. 52) i 9,60 mm (prov. 50). U razdoblju 21-30 godina,
prosječni tečajni debljinski prirast je 9,25 mm+/-


0,23, s variranjem od 8,7 mm (prov. 52) do 10,0 mm
(prov. 2). Šlica 7 prikazuje relativni razvoj prosječnog
tečajnog debljinskog prirasta, koji po razdobljima i
provenijencijama jako varira.


Za razliku od prirašćivanja u visinu, kod prirašćivanja
u debljinu. Razlike između provenijencija su manje,
i sa starošću se smanjuju. U starosti do 30 godina kod
ni jedne provenijencije nije došlo do kulminiranja tečajnog
debljinskog prirasta.


Volumen i volumni prirast drvne mase


U tablici 8 prikazanje volumen drvne mase glavne
sastojine ukupno za starost 20 godina, i ukupan volumen
drvne mase u starosti od 30 godina. U starosti od
20 godina broj stabala glavne sastojine bio je 947 +/- 66
stabala po hektaru, volumen glavne sastojine 88 +/-
11,3 mVha, a ukupan volumen drvne mase (s prori-
jedama) 113,58 +/- 11,3 m3 krupnog drva po hektaru.
Prosječni volumen vretena stabla je 0,097 +/- 0,01 m3.
U 30. godini prosječni broj stabala je 751 +/- 52 stabla
po hektaru. Ukupan volumen drvne mase za plohu je
237,5 m3+/-47m3 po hektaru, s variranjem od 191 (prov.
52) do 318 m3 krupnog drva po hektaru (prov. 2). U 30.
godini prosječni volumen vretena stabla je 0,350 m3 +
0,02 m´, s variranjem od 0,271 (prov. 52) do 0,453 m3
(prov. 52) krupnog drva po hektaru.


Usporedba s volumenom po hektaru između pojedinih
provenijencija nije u potpunosti realna, jer je prije


svega i posljedica različitog mortaliteta kod pojedinih
provenijencija, tako daje i broj stabala po hektaru različit.
Tako u 20. godini broj stabala varira od 723 (jap.
ariš) do 1450 (prov. 12 -2) po hektaru, a u 30 godini 604
(jap. ariš) do 1109 (prov. 12-2). Zato je realnije što su
uspoređeni volumeni vretena stabla. U starosti od 20
godina najproduktivnija je provenijencija koja ima za
oko 2,6 puta veći volumen vretena stabla od najnepro-
duktivnije provenijencije i za 1,75 puta veći volumen
vretena stabla od prosjeka za cijelu plohu. U 30. godini
volumen vretena drvne mase najproduktivnije provenijencije
je za 1,67 puta veći od najneproduktivnije, odnosno
za 1,29 puta veći od prosjeka za cijelu plohu.
Kao što se vidi, sa starošću se smanjuje i razlika u volumenu
između pojedinih provenijencija, stoje utvrđeno
kod debljina i kod visine.


Tablica 7: Zapremnina drvne mase.
Table 7: Volume


STAROST(Age)


Prov.


20 godina (Years)


30 godina (Years)


Prov.


Broj stabala
Number of


trees


Ukupna


zapremnina


Total


volume


Zapremnina


po stablu


Volume per


tree


Broj stabala


Number of


trees


Ukupna


zapremnina


Total


volume


Zapremnina


po stablu


Volume per


tree


Prov.


Stab./ha
Stem./ha


mVha


m3


Stab./ha
Stem./ha


mVha


m3


2


995


146,5


0,112


777


318


0,409


50


833


185,4


0,170


655


297


0,453


Japanski ariš


723


91,7


0,095


604


214


0,354


12-2


1450


108,2


0,057


1109


303


0,273


9a


755


80,1


0,090


639


239


0,374


51


1014


150,4


0,114


820


313


0,382


1


974


93,0


0,076


814


255


0,313


59-2


801


104,5


0,109


524


208


0,397


52


909


74,8


0,066


705


191


0,271


29


1019


101,2


0,078


860


237


0,276


Prosjek
Mean


947+/-6Ô


88,0+/-8,50


(),097+/-0,01


751+/-52


237,5+/-14,9


0,350+/-0,02


St. dev
St. dev.


207


26,8


0,032


165


47,0


0,064.



150




ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 31     <-- 31 -->        PDF

K. Pintarić: 30 GODINA ISTRAŽIVANJA NA ARIŠU RAZLIČITIH PROVENIJENCIJA U BOSNI


Šumarski listbr. 3 4,CXXIV(2()()0). 143-156


Slika 5. Preticanje prirašćivanja u debljinu u ovisnosti od starosti
Figure 5.


Može se zaključiti da kod debljina postoje iste zakonitosti
kao i kod visina, tj. da u području Alpa i Karpata
postoje provenijencije s intenzivnijim i sporijim pri-
rašćivanjem u debljinu, samo što su kod prirašćivanja u
debljinu od značajnog utjecaja vremenske prilike (suš


ne i kišne godine), tako da postoje značajnija variranja
nego kod prirašćivanja u visinu.


Relativni razvoj prsnog promjera prikazuje Slika 4.
Prosječni dobni debljinski prirast u starosti od 10 godina
je 4,68 mm +/- 0,19 mm, s variranjem od 3,94 mm
(prov. 52) do 5,70 mm (prov. 2). Iznad prosjeka su bile
provenijencije 2, 50, 9a i 51. U starosti od 20 godina
prosječni dobni debljinski prirast je 6,37 mm +/- 0,20
mm, s variranjem od 5,4 mm (prov. 12-2) do 7.6 mm
(prov. 50). Iznad prosjeka su provenijencije 2, 50, jap.
ariš, 9a, 51 i 1. U starosti od 30 godina prosječni dobni
debljinski prirast je 7,36 mm +/- 0,17 mm, s variranjem
od 6,6 mm (prov. 29) do 8,2 mm (prov. 50). Iznad prosjeka
za plohu su provenijencije 2, 50, 9a, 51 i 59-2.


Slika 6. Razvoj relativnog prsnog promjera po starosti


Figure 6. Development of the relative mean diameters B. N. from age


Tablica 6: Prosječni tečajni debljinski prirast.
Table 6: Mean current radial increment.


STAROST (Age)


Prov.


10 god (Years)


11-20 god (Years)


21-30 god (Years)


Prov.


mm


%


mm


%


mm


o/


/0


2


5,70


122


7,90


98


9,90


107


50


5,60


120


9,60


119


9,30


101


Jap. ariš


4,57


98


8,63


107


8,60


93


12-2


4,43


95


6,37


79


9,30


101


9a


4,80


103


7,90


98


10,0


108


51


5,00


107


8,30


103


9,60


104


1


4,13


88


7,67


95


9.80


106


59-2


4,50


96


8,90


110


9,60


104


52


3,94


84


7,46


93


8,70


94


29


4,13


88


7,87


98


7,70


83


Prosjek
Mean


4.68+/-0,19


100


8,06+/-0,28


100


9,25+/-0,23


100


St. dev.


St. dev.


0,60


0,87


0,72



149




ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 30     <-- 30 -->        PDF

K. Pintarić: 30 CODINA ISTRAŽIVANJA NA ARIŠU RAZLIČITIH PROVENIJENCIJA U BOSNI Šumarski list br. 3 4, CXXIV (2000), 143-156


Porast tečajnog visinskog
prirasta osobito je
uočljiv kod prov. 12-2,
52 i 1, kod kojih se prosječni
tečajni visinski
prirast u starosti od 10
godina, s ispod 90% za
cijelu plohu, u starosti od
30 godina, popeo na
120% do 130% za cijelu
plohu.


Slika 4. Relativni prsni promjeri
Figure 4. Relative diameter I B. H.


Debljine i debljinski prirast


Prosječni prsni promjer u starostima od 10, 20 i 30
godina prikazan je u tablici 5. U 10. godini prosječni
prsni promjer za cijelu plohu je 4,68 cm +/- 0,19 cm, s
variranjem od 3,94 cm (prov. 52) do 5,70 cm (prov. 2).
Iznad prosjeka su prov. 2,50, 9a i 51. U 20. godini prsni
promjer je 12,74 om +/- 0,40 cm, s variranjem od 10,8


cm (prov. 12-2) do 15-2 cm (prov. 50). Iznad prosjeka
za plohu su prov. 2,50, jap.ariš, 51 i 59-2. U starosti od
30 godina prosječni prsni promjer je 21,99 cm +/- 0,51
cm, sa variranjem od 19,7 cm (prov. 29) do 29,5 cm
(prov. 50). U toj starosti, iznad prosjeka su prov. 2, 50,
9a, 51 i 59-2.


Tablica 5. Debljine na prsnoj visini i prosječni debljinski prirast.
Table 5: Diameter in breast height and mean radial increment.


STAROST (Age)


Prov.


10 godina (years)


20 godina (years)


30 godina (years)


Prov.


Prsni
promjer


BH
diameter


Debljinski


prirast


Mean


diameter


incriment


Prsni
promjer


BH
diameter


Debljinski


prirast


Mean


diameter


incriment


Prsni
promjer


BH
diameter


Debljinski


prirast


Mean


diameter


incriment


Prov.


cm


mm


cm


mm


cm


mm


2


5,70


5,70


13,6


6,8


23,5


7,8


50


5,60


5,60


15,2


7,6


24,5


8,2


Japanski ariš


4,57


4,57


13,2


6,6


21,8


7,3


12-2


4,43


4,43


10,8


5,4


20,1


6,7


9a


4,80


4,80


12,7


6,4


22,7


7,6


51


5,00


5,00


13,3


6,6


22,9


7,7


1


4,13


4,13


11,8


5,9


21,6


7,2


59-2


4,50


4.50


13,4


6,7


23,0


7,8


52


3,94


3,94


11,4


5,7


20,1


6,7


29


4,13


4,13


12,0


6,0


19,7


6,6


Prosjek
Mean


4,68+/-0,19


4,68+/-0,19


12,74+/-0,40


6,37+/-0,20


21,99+/-0,51


7,36+/-0,17


St. dev.
St. dev.


0,60


0,60


1,26


0,63


1,61


0,54



148




ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 29     <-- 29 -->        PDF

K. Pintillić: 30 GODINA ISTRAŽIVANJA NA ARIŠU RAZLIČITIH PROVENIJENCIJA U BOSNI


Šumarski list br. 3-4, CXXIV (2000), 143-156


nje tečajnog visinskog prirasta nastupilo u starosti od
9-10 godina. U razdoblju od 21-30 godina, prosječni
tečajni visinski prirast bio je 60,3 em +/- 4,23 cm, s variranjem
od 37 cm (prov. 50) do 78 em (prov. 52). Iznad
prosjeka za plohu su prov. 2, 12-2, 1, 59-2 i 52. Uočljiv
je vrlo nizak tečajni visinski prirast prov. 50 (Sudetski
ariš), koji je u tom razdoblju svega 62% od prosjeka za
cijelu plohu, a svega 47% od najbolje provenijencije
52, koja je u ranijim razdobljima zauzimala posljednja
mjesta. Ovo drastično opadanje prosječnog tečajnog
visinskog prirasta prov. 50 se najbolje vidi na Slici 3.


Iz Slike 1 vidljivo je da u pojedinim starostima redoslijed
provenijencija nije isti, stoje posljedica preti-
canja. U tom pogledu najstabilnija je prov. 50, koja je
od 10. godine stalno na vrhu. Kod svih ostalih provenijencija
(osim prov. 51 ) pojava preticanja je vrlo izražena.
Najizrazitije preticanje je kod japanskog ariša, koji
je sa 7. mjesta u 10. godini pao na posljednje mjesto u
30. godini i kod prov. 12-2. Naročito poboljšanje redoslijeda
pokazuje prov. 1, koja je sa 8. mjesta u 10. godini
došla na drugo mjesto u 30. godini.


Na kraju, u pogledu prirašćivanja u visinu, možemo
zaključiti da su uglavnom najbolje provenijencije iz
istočnog dijela areala europskog ariša. 1 u istočnom dijelu
Alpa ima provenijencija koje se odlikuju bržim


Slika 3. Razvoj relativnog tečajnog visinskog rasta


Figure 3. Development of the relative curent heigh increment


Tablica 4: Prosječni tečajni visinski prirast.
Table 4: Mean current height increment.


Prov.


10 god (Years)


11 -20 god (Years)


21-30 god (Years)


Prov.


Tečajni
visinski
prirast
Current
height
increment


Rang


%


Tečajni
visinski
prirast
Current
height
increment


Rang


0/


/0


Tečajni


visinski
prirast


Current


height


increment


Rang


%


Prov.


cm


cm


cm


2


55


1


117


113


7


94


66


4


110


50


56


2


114


154


1


128


37


10


62


Jap.ariš


45


7


96


107


8


89


60


7


100


12-2


46


5


98


102


9


85


75


2


125


9a


47


4


100


115


5


96


61


6


102


51


50


-> j


106


144


2


120


42


9


70


1


43


8


91


113


5


96


68


3


113


59-2


46


5


98


126


3


105


65


5


108


52


42


9


89


101


10


84


78


1


130


29


41


10


87


121


4


101


51


8


85


Prosjek
Mean


47.1+/-1,62


119,8+/-5,50


60,3+/-4,23


St. dev.


St. dev.


5,13


17,4


13,37



rastom u visinu (Pintarič, 1969; Martinson,
1992; Weisgerber, 1992; Sehober, 1985). Provenijencije
koje su se u početku odlikovale bržim pri-
rašćivanjem u visinu, već u razdoblju od 20-30 godina


počinju smanjivati prirašćivanje, tako da se prema
.1 a c q u e s -u ( 1992), i u starosti od oko 50 godina može
očekivati izjednačena visina provenijencija, što se
može pretpostaviti i iz tablice 3.


147




ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 28     <-- 28 -->        PDF

30 GODINA ISTRAŽIVANJA NA ARIŠU RAZLIČITIH PROVENIJENCIJA U BOSNI


Šumarski list br. 3 4, CXXIV (200Ü), 143-156


Ponašanje japanskog ariša i Dunkeld hibrida na našoj
plohi bi se moglo protumačiti nepovoljnom vlagom
tijekom vegetacijskog razdoblja. I pored toga što 900
1 /nr padalina, od kojih na ljetno razdoblje otpada 25%,
visoke ljetne temperature dovode do intenzivnijeg isušivanja
tla, što se negativno odražava na prirašćivanje
ariša. Osim toga, treba naglasiti da se ljetne oborine
najčešće javljaju u obliku pljuskova. Sve se to mora nepovoljno
odraziti na rast japanskog ariša i hibrida Larix
eurolepis. U prvih 9 godina, prov. 2 (Schönwies) je po
prirašćivanju u visinu bila na prvome mjestu, a prov. 50
(Krnov, Sudeti) na drugome, da bi od tog vremena do
30. godine prov. 50 bila stalno na prvom mjestu.


Sa starošću, kako je rečeno, te razlike se smanjuju.
Dok je u 9. godini najlošija provenijencija imala prosječnu
visinu svega 55% od najbolje (Pin tari ć, 1969), u
30. godini, najlošija provenijencija imala je čak 86% od
visine najbolje provenijencije, što se vidi iz Slike 1.
gdje je prikazani redoslijed provenijencija po starosti.
Vidi se daje najstabilnija prov. 50, koja je u razdoblju
promatranja imala prvo mjesto, dok je kod drugih provenijencija
utvrđeno manje ili veće preticanje.


Kod nekih provenijencija (59-2 i 1 ) utvrđenje stalni
rast, a kod drugih (prov. 9a) konstantni pad. Iz tablice 2


Slika 2. Razvoj relativnih visina po starosti


Figure 2. Development of the relative mean from age


Tablica 3: Visinske klase po starosti i provenijencijama.
Table 3: Height classe in age and provenances.


Visinska klasa
Height class


Ocjena
Judgement


Starost (Age)


10 god (Years)


20 god (Years)


30 god (Years)


% od prosjeka
% of the mean


Provenijencija
Provenances


126-135


odličan - excellent


-


50


-


116-125


vrlo dobar - very good


2,50


51


-


106-115


dobar - good


51


-


50


96-105


prosječan - mean


jap.ariš, 12-2, 9a,
59-2


2, 9a, 59-2, 29


2, 12-2, 9a, 51, 1,
59-2,52


86-95


slab - poor


1,52,29


jap.ariš, 12-2, 1


jap.ariš, 29


76-85


loš - bad


-


52


-



vidljivo je daje u starosti od 10 godina prosječni dobni
visinski prirast na plohi 41,6 cm +/- 1,65 cm, s variranjem
od 40,8 cm (prov. 29) do 56 cm (prov. 50). Iznad
prosjeka za cijelu plohu prosječni dobni visinski prirast
imaju provenijencije 2,50, 9a i 51. U starosti od 20 godina
prosječni dobni visinski prirast je 83, 4 cm +/- 3,
31 cm s variranjem od 71 cm (prov. 52) do 1,05 cm
(prov. 50). U ovoj starosti iznad prosjeka za plohu su
provenijencije 2,50,51 i 59-2. U starosti od 30 godina
prosječni dobni visinski prirast za cijelu plohu je 75,7
cm +/- 1,18 cm, s variranjem od 71 cm (prov. 29) do
82,3 cm (prov. 50). Iznad prosjeka za plohu su provenijencije
2 s istočnog dijela Alpa, te provenijencije 50,51


i 59-2 s područja Karpata, istočnoga.dijela prirodnoga
areala europskog ariša. Kod osam provenijencija, kul-
miniranje prosječnog dobnog visinskog prirasta nastupilo
je između 20. i 30. godine, a samo kod dvije provenijencije
( 12-2 i 9a) još nije došlo do kulminiranja dobnog
visinskog prirasta.


Iz tablice 4 vidljivo je daje kulminiranje tečajnog
visinskog prirasta nastupilo u razdoblju 11-20 godina,
kada je prosječni tečajni visinski prirast za cijelu plohu
iznosio 119,8 cm +/- 5,5 cm, s variranjem od 101 cm
(prov. 52) do 154 cm (prov. 50). Iznad prosjeka za cijelu
plohu bile su provenijencije 50, 51, 59-2 i 29. Potrebno
je napomenuti daje kod svih provenijencija kulminira-


146




ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 27     <-- 27 -->        PDF

K. Piniarić: 30 CiODINA ISTRAŽIVANJA NA ARIŠU KA/UČI I IH PROVENIJENCIJA U BOSNI Šumarski list br. 3 4, CXXIV(2000), 143-156


je prov. 59-2 bila najstabilnija i tijekom cijelog razdoblja
nije mijenjala visinsku klasu. U mlađem dobu
razlike između provenijencija su veće, da bi se sa sta-
rošću smjenjivale, a u starosti od 30 godina većina provenijencija
se koncentrirala oko prosjeka, čak i nekada
najbolje provenijencije 2 i 50, koje su u starosti od 10
godina pripadale vrlo dobroj visinskoj klasi. Iznenađuje
prov. 29, Dunkeld hibrid F2 generacija između europskog
i japanskog ariša. U uvjetima Zapadne Europe,
posebno Danske, ovaj hibrid prirašćuje u visinu intenzivnije
nego oba roditelja, stoje vjerojatno uvjetovano
oceanskom klimom, posebice povoljnom vlažnošću,
odnosno povoljnom opskrbom vodom tijekom vegetacije.
Osim toga, u literaturi se navodi (Schober,
1953) da se ovaj hibrid od japanskog ariša razlikuje po
uskoj krošnji i prema gore usmjerenim granama (mali
kut insercije). Međutim, na našem pokusu grane ovog
hibrida su deblje i više horizontalne, a ujesen iglice
imaju zlatno-žutu boju kao i japanski ariš na istoj pokusnoj
plohi. Iz tablice 2 vidljivo je daje Dunkeld hibrid
29 po prirašćivanju u visinu na posljednjem ili
pretposljednjem mjestu, dok je japanski ariš znatno ispod
prosjeka za cijelu plohu. Prema Schober-u
(1987), u zapadnoj Europi, japanski ariš raste brže u visinu
nego europski ariš, i u starosti od 60 godina proizvodnja
drvne mase japanskog ariša u odnosu na europski
arišjezaoko 30% viša (Sc h ob er, 1987).


Tablica 2: Visine i visinski prirast
Table 2: Heights and height increment


STAROST (Age)


Prov.


10 godina (years)


20 godina (years)


30 godina (years)


Prov.


Gornja
visina


Domin.
height


Dobni
visinski
prirast
M earn
height
increment


Gornja
visina


Domin.
height


Dobni
visinski
prirast
M earn
height
increment


Gornja
visina


Domin.
height


Dobni
visinski
prirast
Meam
height
increment


Prov.


m


cm


m


cm


m


cm


2


5,47


54,7


16,8


84.0


23,4


78,0


50


5,60


56,0


21,0


105,0


24,7


82,3


Japanski ariš


4,50


45,0


15,2


76,0


21,2


70.7


12-2


4,64


46,4


14,8


74,0


22,3


74,3


9a


4,74


47,4


16,2


81,0


22,3


74,3


51


5,04


50,4


19,4


97,0


23,6


78,7


1


4,26


42,6


15,8


79,0


22,6


75,3


59-2


4,60


46,0


17,2


86,0


23,7


79,0


52


4,15


41,5


14,2


71,0


22,0


73,3


29


4,08


40,8


16,2


81,0


21,3


71,0


Prosjek
Mean


4,71+/-0,7


47,1+/-1,65


16,68+/-0,66


83,4+/-3,3 1


St. dev.
St. dev.


0,52


5,22


2,09


10,47


1,12


3,74



145


Slika 1. Redoslijed visina provenijencija u određenoj vrsti
Figure 1. Rang of the height




ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 26     <-- 26 -->        PDF

K. Pintarić: 30 GODINA ISTRAŽIVANJA NA ARIŠU RAZLIČITIH l´ROVHNIJHNCIJA U BOSNI


Šumarski list br. 3 4. CXXIV (2000). 143-156


REZULTATI ISTRAŽIVANJA - Results
Visine i visinski prirast


U tablici 2, prikazane su visine i prosječni dobni prirast
po provenijencijama u starosti od 10, 20 i 30 godina.
U starosti od 10 godina, prosječne visine za sve provenijencije
na plohi iznose 4,71 m +/- 0,16 m, s variranjem
od 4,08 m (prov. 29) do 5,60 m (prov. 50). Iznad
prosjeka su provenijencije 2,50, 9a i 51, odnosno provenijencije
s istočnog dijela Alpi i s područja Karpata.
Najlošija je prov. 29 (Dunkeld hibrid) i prov. Štrbske
Pleso (Prov. 52). U pogledu prosječnih visina, znatno
odskače prov. 2, čija je prosječna visina 116 % od prosjeka
za plohu i prov. 50 sa prosječnom visinom od
119% od prosjeka za plohu. Radi usporedbe visina po
visinskim klasama primijenjena je klasifikacija koju je
u metodu rada predložio Schober:


od prosjeka za plohu visinska klasa


126% i više odličan


116%-125% vrlo dobar


106%-115% dobar


96%-105% prosječan


86% - 95% slab


ispod 86% loš


Iz ove klasifikacije proizlazi da u 10. godini nijedna
provenijencija nije svrstana u klasu "odličan", u visinsku
klasu "vrlo dobar", provenijencije 2 i 50, u klasu
"dobar", provenijencije jap. ariš, 9, 59-2 i 12-2 spadaju
u "prosjek", a prov. 1,52 i 29 u visinsku klasu loš". U
svim visinskim klasama mogu se naći provenijencije s
Alpa i Karpata.


Tablica 1. Podaci o provenijencijama
Table I. Data of provenances


Provenijencija
Provenance


Lokalitet
Location


Geog. širina i


dužina


Latitude and


longitude


Nadmorska


visina


Altitude


(m)


Bliži opis


Nearer


information


2


Schönvies


47"127 I0°40´


1100


Unutrašnje Alpe
(Innenalpcn) Austrija


50


Krnov-Radin


50°067 17°34´


400-500


Sudeti, Češka


Japanski ariš
Jap. larch


Honshu


35°247 138°43´


1800


Fuji, Japan


12-2


Sterzing-Flains


46°547H°26´


1100


Unutrašnje Alpe
(Innenalpcn) Italia


9a


Latnmerau


48°037 15°56´


610


Sjeveroitočne Alpe
N-E Alps Austrija


51


Cierny Vah


49°007 19°53´


800


Niske Tatre, Slovačka
Low Tatra, Slovakia


1


Möderbrugg


47°207 14o32´


1350


Unutrašnje Alpe
(Innenalpen) Austrija


59-2


Brezovička 2


49°07720°49´


820-840


Niske Tatre, Slovačka
Low Tatra, Slovakia


52


Strbske pleso


49o077 20"04,


1370


Visoke Tatre, Slovačka
High Tatra, Slovakia


29


Dunkeld hibrid


56o46703o51´


185-425


Škotska, Vel. Brit.
Scottland, U.K.



U starosti od 20 godina, prosječna visina za plohu
bila je 16,68 m +/-0,66 m, s variranjem od 14,2 m (prov.
52) do 21,0 m (prov. 50). Iznad prosjeka za cijelu plohu
su prov. 2,50, 51 i 59-2, uglavnom provenijencije s Karpata.
Ako se provenijencije razvrstavaju po navedenim
visinskim klasama, prov. 50 spada u klasu "odličan",
prov. 5 1 u klasu "vrlo dobar", prov. 29,59-2,9a i 2 u
"prosjek", prov. 1,12-2 i jap. ariš u "slab" a prov. 52 u
visinsku klasu "loš".


U starosti od 30 godina, prosječna visina za cijelu
plohu je 22,7 m +/-0,35 m, s variranjem od 21,2 m (jap.
ariš) do 24,7 m (prov. 50). Iznad prosjeka za cijelu plohu
su prov. 2,50, 59-2 i 51, tri provenijencije s područja
Karpata i jedna iz Istočnih Alpi.


Iz tablice 3 vidljivo je da tijekom života dolazi do
promjene u redoslijedu, preticanja, što je posljedica
različite dinamike prirašćivanja u tijeku života. Jedino


144




ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 25     <-- 25 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 3 4.CXX1V (2000), 143-156


UDK 630* 232.1 (Larix europea) 001.


30 GODINA ISTRAŽIVANJA NA ARIŠU RAZLIČITIH PROVENIJENCIJA U BOSNI


30 YEARS OF RESEARCH INTO LARCH OF VARIOUS PROVENANCES IN BOSNIA


Konrad PINTARIĆ*


SAŽETAK: U radu su prikazani rezultati istraživanja na arišu različitih
provenijencija u starosti od 30 godina. Istraživanja su obavljena u okviru II.
Internacionalnog ogleda s arišem različitih provenijencija. Istraživanja su
obuhvatila visine, debljine i volumen, kvalitetu stabala te opasnost odnosno
otpornost na rak ariša. Upogledu prirašćivanja, provenijencije iz istočnog dijela
prirodnog areala (Sudeti i Karpati) pokazale su bolji rast, ali i provenijencije
iz istočnog dijela Alpa (Bečka šuma) ne zaostaju za rastom najproduktivnijih
provenijencija iz područja Karpata. Među svim provenijencijama, najbolju
proizvodnost je pokazao sudetski ariš (Prov. 50). Međutim veće razlike
između provenijencija u ranijem dobu sa starošću se smanjuju, s tendencijom
daljeg smanjivanja. Rezultati istraživanja pokazali su da najbolje provenijencije
po prirašćivanju nisu i najbolje po kvaliteti. Na oglednoj plohi nije ustanovljena
prisutnost raka ariša, što se može pripisati i položaju plohe, koja u
potpunosti odgovara zahtjevima ariša.


K Ij u č n e r ij e č i : Ariš, provenijencije, prirašćivanje kvalitete, rak ariša


UVOD - Introduction


Istraživanja prirašćivanja ariša različitih provenijencija
u Bosni otpočela su 1959. godine, a provode se u
okviru II. Internacionalnog pokusa s arišem različitih
provenijencija. Parcijalni rezultati ovih istraživanja publicirani
su u više radova u zemlji i inozemstvu (Pin-
tarić-Zekić, 1966; Pintarić, 1966, 1969, 1973,
1974, 1979, 1989; Koprivica, 1980; Pintarić-
Mikić-Vučetić, 1991). Prema utvrđenoj metodici,
koju je za sve sudionike u pokusu izradio Schober,


Iako su detaljni podaci o plohi Batalovo Brdo i o
provenijencijama dani već ranije (Pintarić-Zekić,
1966), smatramo opravdanim da se ovi podaci dopune i


METODA RADA


Prema širem programu istraživanja, koji nije bio obvezan
za sve istraživače (genetičari, uzgajivači, oblast


* Prof. Dr. sci. Komad Pintarić


koji jc ujedno bio i rukovoditelj Projekta, ova se istraživanja
u potpunom obliku završavaju sa starošću od 30
godina, da bi svaki od sudionika kasnije izradio program
daljeg praćenja pokusa. U starosti od 30 godina
na plohi su izvršena potrebna mjerenja. Nažalost uslijed
ratnih djelovanja na području gdje se nalazi ploha u
razdoblju od 1992 do 1995. godine, ova ploha je potpuno
uništena, tako da su isključena dalja istraživanja.


prikažu u ovome radu. Podaci o provenijencijama dani
su u tablici 1.


.- Working method


prirašćivanja), naša istraživanja su se usmjerila na prirašćivanje,
kvalitetu stabala i otpornost na rak ariša.
Praćenje rast prirašćivanja u visinu, debljinu i volumen
po provenijencijama.


PODACI Data


143