DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 36 <-- 36 --> PDF |
K. I´inliirić: 30 GODINA ISTRAŽIVANJA NA ARIŠU RAZLIČITIH 1´ROVIiNl.lliNCI.IA li BOSNI Šumarski liši br. 3 4, CXXIV (2(100). 143-156 puno nestati (Jacques, 1992). Do sličnog zaključka došao je i S c ho b er (1985) prilikom analize rezultata istraživanja svih ploha obuhvaćenih Projektom. Kod svih istraživanih parametara (debljine, volumena, visine) utvrđeno je da je u razdoblju od 30 godina dokazano intenzivno preticanje, stoje vidljivo i iz priloženih grafikona. Očekuje se da bi se redoslijed stabilizirao oko 40 godine (Rohmeder-Schocnbach, 1959). Izjednačavanje prirašćivanja u visinu sa staroš- ću između alpskog i sudetskog ariša ustvrdio je i Cieslar,(1914). Glede činjenice da se kod ariša očekuje znatniji udjel najvrijednijih sortimenata (furnirski trupci), važno je napomenuti da najproduktivnije provenijencije nisu po kvaliteti debla i najkvalitetnije, što je vidljivo iz tablice 9. Tako npr. prov. 50 koja je po postignutoj visini najviša, po kvaliteti debla se nalazi tek na 6. mjestu. Iz iste tablice vidljivo je da su najkvalitetnije one provenijencije koje sporije rastu u visinu, stoje dokazao i Schober (1985) prilikom analize rezultata na svim pokusnim plohama obuhvaćenim Projektom. Međutim, to ne treba značiti da treba dati prednost provenijencijama sporijeg rasta, jer i kod najbolje provenijencije po prirašćivanju u visinu, ima dovoljan broj kvalitetnih stabala koja tijekom produkcijskog razdoblja (ophodnje) treba pomagati primjenom selektivne prorede. U našim istraživanjima posebice treba izdvojiti Hi- brid, prov. 29 (Larix eurolepis) i japanski ariš. Prema Schober-u (1987) u Europi japanski ariš u istim sta- nišnim uvjetima ima proizvodnju veću za 30% nego europski ariš. Na našoj pokusnoj plohi japanski ariš je na jednom od posljednjih mjesta. Slično je i sa hibridom prov. 29. U Europi, hibrid x Larix eurolepis prirašćuje Ova istraživanja su dio Projekta II. Internacionalnog pokusa s europskim arišem, tako da dobiveni rezultati imaju međunarodno značenje. Ova se istraživanja provode u 11 zemalja Europe i u USA sa ukupno 46 pokusnih ploha. Znakovito je stoje naša ploha "Batalovo brdo" najjužnija od svih ploha, te su time i rezultati istraživanja značajniji. Rezultati provedenih istraživanja mogli bi se svesti na sljedeće zaključke. 1. U pogledu prirašćivanja u visinu i starosti od 30 godina postoje značajne razlike između pojedinih provenijencija, ali su se sa starošću smanjivale. Iako te razlike postoje, u 30. godini sve su provenijencije imale prosječne visine od 21,3 m do 24,7 m, koje su iznad I boniteta po Schober-u (1987). Opadanje razlika u visinama sa starošću najbolje je vidljivo po tome, što su u 30. godini od 10 provenijencije sedam u kategoriji prosjek (96%-105%) za plohu, jedna je intenzivnije u visinu u odnosu na europski i japanski ariš, dok na našoj pokusnoj plohi zauzima jedno od posljednjih mjesta. Ovakav odnos može se objasniti opskrbom vodom tijekom vegetacijskog razdoblja, stoje u zapadnoj Europi povoljnije nego u Bosni. Osim toga, ovaj hibrid je u F2 generaciji, te se slabije prirašćivanje može objasniti i genetskim svojstvima ponašanja hi- brida (segregacija u F2 generaciji). 1 morfološki se ovaj hibrid razlikuje od L. eurolepis-a. Grane su debele i horizontalne, a ujesen su iglice zlatno-žute boje, što je karakteristično za japanski ariš a ne za Larix eurolepis, koji ima tanke grane s malim kutom insercije, a ujesen iglice imaju boju kao europski ariš. Posebno mjesto u ovim istraživanjima u cijelom Projektu je odnos prema raku ariša. Poznato je da u mnogim područjima ova bolest izaziva ugibanje europskog ariša (otporan je japanski ariš), poznatom pod imenom umiranje ariša ("Lärchensterben"). Prema Muench-u (1933, 1935, 1936.), pored izbora provenijencije neobično je značajan i položaj na područjima u kojima se želi uzgajati europski ariš. Zbog toga što europski ariš u proljeće počinje rano tjerati, potrebno je izbjegavati mrazišta, maglovite položaje i ustajali zrak. Najpovoljnije je kada zrak struji. Zato je potrebno izbjegavati mrazišta i slične položaje, jer uginuli dijelovi biljke u tim uvjetima čine pogodnost za napad raka. Naša se ploha nalazi na padini, te je omogućeno strujanje zraka. Istraživanja su pokazala da ni jedna provenijencija nije napadnuta od raka. Prema Schober- u (1985), u Europi, na plohama koje su više izložene mrazu (mrazišta, maglovita područja, ustajali zrak), arišev rak je znatno češći. u neposredno boljoj klasi "dobar" (prov. 50) i dvije u kategoriji "slab" (japanski ariš i Dunkeld hibrid prov. 29). Uočljivo je daje prov. 50 (Sudetski ariš), koja je u 20. godini bila u kategoriji "odličan"( 126% do 135" od prosjeka za cijelu plohu), zbog naglog opadanja prirašćivanja u visinu došla u kategoriju "prosjek". 2. Iznenađuje loše prirašćivanje u visinu japanskog ariša, posebno Dunkeld hibrida prov. 29 (Larix eurolepis), koji u zapadnoj Europi prirašćuju u visinu intenzivnije od europskog ariša. Ovo se može objasniti time što su uvjeti za podmirenje visoke tran- spiracije za ove dvije provenijencije povoljniji u zapadnoj Evropi nego u dijelu Bosne gdje se nalazi pokusna ploha. Osim toga, Dunkeld hibrid prov. 29 je u F2 generaciji, što bi moglo utjecati na slabiji rast (segregacija). ZAKLJUČAK - Conclusion 154 |