DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/2001 str. 85 <-- 85 --> PDF |
razvoju bolesti. Izvršene su potrebne klimatske analize na bazi podataka susjednih meteoroloških stanica za razdoblje od 1951. do 1970. g. i uspoređeni onima u razdoblju od 1971. do 1990. Uzeti su uzorci od oboljelih stabala iz zone korjena i kore u prsnoj visini radi izoliranja patogenog uzročnika. Uzorci su uzgajani na pločici sa supstratom u mraku i na temperaturi od 25 stupnjeva C, u trajanju od deset dana. Poslije su ispitane morfološke karakteristike uzročnika i uspoređene s uzorcima micelija P. cambivora iz središnjeg ureda u Baarn-u (Nizozemska) i ostalim uzročnicima iz Instituta. Ozbiljno napadnute stabljike tretirane su organskim gnojivima, zatim organskim gnojivima kojima je dodan gnoj od peradi, te konačno ista kombinacija kojoj su dodani mikroelementi. Ovi preparati dodaju se biljci u količini od 100 kg s dodatkom od 10 kg gnoja od peradi. Tijekom tretmana ispitane su 63 sastojine kestena sa 23 166 stabala na površini od 314 ha. Starost sastojina bila je 70-300 g. za stabla visokog uzgoja i 20-30 g. za panjače. Od ispitanih kultura 46 % imalo je uginula stabla, 27 % bilo je bolesno, a na ostalih 27 % nije bilo nikakvih šteta ili 1300 stabala bilo je bolesno od kojih 700 nepovratno. Možemo zaključiti daje bolest podjednako napadala odrasla i mlada stabla, zatim stabla u srednjem dijelu kulture, kao i ona druga. Također je podjednako evidentirana bolest kod pojedinačnih stabala kao i kod grupa. Intenzitet napada veći je tamo gdje je ispiranje tla veće, a posebno kod obilnih proljetnih i jesenskih kiša. Čišćenje tla od listinca i smanjenje količine organske materije nepovoljno djeluje na razvoj bolesti. Pozitivni rezultati u suzbijanju postižu se dodavanjem organskih gnojiva, a posebno ako se to radi krajem travnja ili početkom svibnja. To pospješuje razvoj korjenovih vrhova, poboljšava strukturu terena, povećava mikrobiološku aktivnost i unošenje hranjivih tvari, minerala i mikroelemenata. Obnovljena snaga korjenovog sustava postignuta dodavanjem gnojiva omogućava uspostavljanje ravnoteže između biljke domaćina i patogenog uzročnika. Potrebno je stabla očistiti od suhih grana, a teren ne osiromašivati konstantnim eliminiranjem listinca i ostalih organskih tvari, a ukoliko se to radi treba nadoknaditi organsku materiju u obliku komposta. Vodni režim treba urediti tako da se regulira protok vode i spriječi stagnacija vode drenažom i skretanjem vodenog toka. Poduzimanjem adekvatnih uzgojno-tehničkih radova trebalo bi eliminirati uvjete koji pogoduju parazitu. Ostaje i nadalje potreba da se nastavi s još detaljinim analizama koje bi omogućile uspješniju borbu protiv ove opasne bolesti. Gianfranco Minotta: Miting udruženja šumarskih novinara Europe (EFA) u nizozemskim šumama U mjesecu svibnju 2000. g. održan je u Nizozemskoj godišnji miting udruženja koje objedinjuje glavne šumarske revije Europe (European Forest Journals Association-EFA). Susret omogućava analizu aktivnosti udruženja, razmjenu vijesti i informacija između sudionika sa svrhom boljeg poznavanja realnog stanja u šumarstvu raznih zemalja članica EFA-e. Odlučeno je da EFA službeno sudjeluje na Kongresu međunarodne federacije novinara poljoprivrednog sektora, koji će se održati u Finskoj u rujnu 2001. g. Stoga je potrebno pripremiti niz prijedloga koje će EFA predstaviti na Kongresu, a koji se odnose specijalno na stanje u šumarskom novinarstvu. Kao i obično, u sklopu aktivnosti godišnjeg mitinga održane su različite ekskurzije i susreti s predstavnicima šumskog sektora sa svrhom upoznavanja stanja i aktualne problematike u šumarstvu domaćina. Šumarstvo Nizozemske raspolaže skromnim površinama šuma od oko 335 000 ha ili oko 10 % površine zemlje. U strukturi vlasništva na privatne šume otpada oko 50 %. Važno je naglasiti da postoji vrlo velika naklonost općeg javnog mišljenja o značaju šuma posebno o ulozi šuma u pogledu zdravlja, kao i rekreativnoj i ekonomskoj ulozi. Središnja i lokalne vlasti u posljednje vrijeme poduzimaju sve više zakonskih inicijativa za stimuliranje privatnih vlasnika za očuvanje i poboljšanje stanja šumskih površina, posebice glede njihove rekreativne funkcije. Predviđeno je ukidanje zemjišnog poreza i poreza na nasljeđivanje zemjišta pod uvjetom da: najmanje 30 % površine zemjišta bude pošumljeno, a poljoprivredne površine trebaju biti okružene sta blima u iznosu od najmanje 75 % opsega posjeda, unutar posjeda poljoprivredne površine moraju se izmjenjivati sa šumskim zonama i isključenje inten zivni uzgoj stoke (osim peradi i svinja), te površine moraju ostati pod tim uvjetima najmanje 25. g. i trebaju biti otvorene za građanstvo, tj. treba biti dozvoljeno kretanje cestama i stazama (pješice ili sredstvima bez motornog pogona). Taj program pod nazivom "cjelovito gospodarenje šumama", ima zadatak stimulirati privatne i javne vlasnike da prilagode metode gospodarenja ujedinjenom produktivno-rekreativno-naturalističkom cilju. Ova inicijativa predviđena je za vlasnike s više od 25 ha površine, a za male vlasnike je predviđeno udruživanje u konzorcije. Ti konzorciji udružuju više od tisuću vlasnika s površinom od oko 130 000 ha. Konzorciji obavljaju razne poslove za članove, kao što su kupoprodaja proizvoda i tehničke konzultacije. Šumarstvo Nizozemske pokušava naći kompromis između aktivnosti ekonomskog karaktera i ambijentalno- socijalnog karaktera, što sve više postaje obilježje europskog i izvaneuropskog šumarstva. |