DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/2001 str. 48 <-- 48 --> PDF |
A. Frković: RIS (Lynx lynx L.) U HRVATSKOJ - NASELJAVANJE, ODLOV 1 BROJNOST (1974-2000) Šumarski list br. 11-12, CXXV (2001). 625-634 ženke, koji su nakon jednoipo mjesečne karantene 2. ožujka 1973. ispušteni na slobodu u reviru Trnovec, Kočevska (Slovenija), oko 10 km sjeverno od granice s Gorskim kotarom u Hrvatskoj (Frković 1974). Ispušteni risevi bili su uhvaćeni u Slovenskom Rudogorju (Slovačka) i za razliku od našeg drevnog tjelesno slabijeg dinarskog soja risa, pripadaju krupnijem istočnokarpatskom soju euroazijskog risa (Mikulić iTvrtković 1982, Mirić 1987, Grubač 2000). Iste godine po ispuštanju sve su tri ženke risa donijele potom PODRUČJE ISTRA; Hrvatska je (56.538 km2, 4,6 mil. stanovnika) pretežito gorovita zemlja. Oblika nalik "kifli" svojim sjevernim krakom zalazi u Panonsku nizinu, a južnim, koji se poklapa s dinarskim vapnenačkim gorjem, izbija u širokoj fronti na Jadransko more. Nizine prevladavaju na sjeveru i u kotlinskim zavalama ostalog dijela. U dinarskom području razvila su se kraška polja. Prema Potočiću (1983) u Hrvatskoj razlikujemo tri klimatska područja. Kontinentalno (panonsko) područje leži na nadm. visini od 80 do 170 m s pros. god. temp, zraka od 12 °C i 800 mm oborina/god. Prekrivaju ga šume hrasta i bukve. Drugo klimatsko područje je područje Visokog krša, Lika i Gorski kotar, kao središnji prostor kojeg je naselio i stani reintroducirani ris. Klima je oštra gorska (prosj. temp, zraka 7 °C, 1800-2900 mm oborina). Ono obuhvaća masiv Dinarida od Risnjaka i Snježnika na sjeveru, pružajući se prema jugoistoku u dva smjera: Velebit (1758 m) na zapadu i Plješevica (1657 m) na istoku s kršnom visoravni Like u sredini (500-700 m). U svom sjeverozapadnom dijelu to je područje prebornih šuma jele i bukve. U treće klimatsko područje ulazi južni dio Dinarida, obalno područje Jadranskoga mora i otoci. Klima je tu mediteranska, s razvijenim degradacijskim stadijima vegetacije i tla. U hidrografskom smislu Hrvatska se nalazi u prirodnim oblastima crnomorskog i jadranskog sliva. Najveća je rijeka Sava s pritocima. Rijeke jadranskog sliva su kratkog toka, pretežito ponornice. METODE RJ Prve informacije o upravo provedenom ispuštanju riseva u šume Kočevske te očekivanju da ova krupna zvijer spontanim širenjem pristigne u Gorski kotar, autor je dobio od predstavnika Odjela za lovstvo Instituta za gozdno in lesno gospodarstvo Ljubljana (IGLG), Janeza Copa, koji je u ime instituta od Gojitvenog lovišča "Medved" Kočevje preuzeo sve poslove oko praćenja tijeka reintrodukcije riseva u Sloveniju. Na njegovu zamolbu u Delnicamaje 21. ožujka 1973. organiziran susret predstavnika IGLG-a sa šumarskim i lovnim stručnjacima Šumskog gospodarstva Delnice i Saveza lovačkih društava općine Delnice (Frković stvo. U osvajanju novih područja najprije su krenula dva odrasla risa, od kojih se jedan odrastao mužjak uhvatio u gvozda u reviru Mala gora, Ribnica 5. veljače 1974, a drugi se vjerojatno spontanim premještanjem, prešavši rječicu Čabranku, odselio u Gorski kotar (Štrumbelj 1974,Čop 1995). Svrha ovog rada je prikazati tijek spontanog širenja risa, njegov status i intenzitet odi ova (mortalitet) u Hrvatskoj u razdoblju od 1974. do 2000. godine s osvrtom na stanje risa danas i perspektivu opstanka populacije. /ANJA - Study area Mogućnost uzgoja i zaštite divljači postoji na površini od oko 5,3 milijuna hektara (94 %). Većinu lovišta (80 %) zakupila su lovačka društva s ukupno 55.000 članova-lovaca. Od 8 hrvatskih nacionalnih parkova njih 4 (Risnjak, Plitvička jezera, Sjeverni Velebit i Paklenica), ukupne površine 57.000 ha, smješteno je na području rasprostranjenosti riseva. Tu su sve životinje zaštićene. Krajem 1990. procijenjeno brojno stanje lovnih parnoprstaša kao glavnog risevog plijena u Hrvatskoj iznosilo je: jelena (Cervus elaphus) 12.500, srna (Capreolus capreolus) 57.600 (68 % mogućeg kapaciteta) i divlja svinja (Sus scrofa) 16.900 grla. U minulom domovinskom ratu (1991 -1995) i prvim godinama poraća brojnost ovih vrsta znatno je smanjena. Uz reintroduciranog risa od krupne zvjeradi u gorskim područjima na Visokom kršu dolazi smeđi medvjed (Ursus arctos), čija brojnost odgovara raspoloživom kapacitetu staništa i zaštićeni vuk (Canis lupus). Zec (Lepus europaeus), poljske i šumske koke u stalnom su brojčanom nazadovanju.Za dobrog uroda bukvice brojan je sivi ili veliki puh (Myoxus glis), kao osnovna hrana riseva tijekom jesensko-zimskog razdoblja godine. Uzgoj ovaca u gorskim krajevima (Lika, Gorski kotar) odvija se na prostranim pašnjacima ekstenzivnim načinom proizvodnje. Godine 1992. u Hrvatskoj se uzgajalo oko 540.000 ovaca (Caput 1997). - Methods 1973). Zamoljen za suradnju, autor se od prvog dana uključuje u praćenja riseva, koje se vodi pod radnim imenom "Projekt ris", uključujući u njega sve terenske lovne djelatnike i lovce područnih šumarija i/ili lovačkih društava. Kako je to dijelom izneseno u ranijem radu (Frkov i ć 1998) prva saznanja o pristiglim risevima u Gorski kotar datiraju od lipnja 1974., od kada se broj nalaza osmotrenih riseva, slijeđenja njihovih tragova, nalaza ostataka plijena i si. stalno povećava. Od posebnog značenja bila je zima 1974/75. i 1975/76. kad je po tragovima na snijegu nedvojbeno utvrđeno prisuće risovice s |