DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/2002 str. 121 <-- 121 --> PDF |
Znanstveni i stručni skupovi (18), Zaštita prirode (9), Knjige i časopisi (23), Međunarodna suradnja (5), Društvene vijesti (7) i In memoriam (8). Kao i uvijek, naglašeno je da nedostaju znanstveno-stručni radovi iz prakse, posebice u smislu primjene znanstvenih i stručnih saznanja u praksi, stoga pozivamo stručnjake iz prakse da se pisanom riječi češće javljaju, jer smo uvjereni da imaju što reći. Ovdje svakako treba posebno pohvaliti kolege iz Požege na čelu s mr. Zelićem, koji se sa suradnicima redovito javlja u našem časopisu. Protekla godina bila je bremenita najavom promjena te šumarskim aktivnostima o čemu smo čitali u rubrici Riječ glavnog urednika. Počelo je s odrednicama Vlade RH o promjeni ustroja Hrvatskih šuma, izrađen je Prijedlog strategije razvoja RH za područje šumarstva, lovstva i drvne industrije, započelo se s izradom prijedloga Zakona o šumama, a priprema se i prijedlog restrukturiranja šumarstva, koji se ne odnosi samo na "Hrvatske šume", nego na čitav kompleks povezan uz šume. Prema sadašnjim saznanjima, prijedlog restrukturiranja "Hrvatskih šuma", koji predlaže odabrana Irska firma, za glavni se cilj određuje profitabilnost, čime se dovode u pitanje osnovna biološka šumarska načela. Osnovana je "Dravska liga", u kojoj je HŠD jedno od utemeljitelja i aktivnih sudionika putem središnjice i ogranaka u Podravini, u svrhu očuvanja podravskih nizinskih šuma od Varaždina do ušća Drave u Dunav. Sve navedene aktivnosi još uvijek su u tijeku, i zasigurno moramo uložiti puno vremena i truda, kako bi se prihvatila stručna mišljenja, a šumarstvo dobilo pravo mjesto u društvu i očuvalo kapital šumskih ekosustava u Hrvatskoj. Ad 6) Kao što smo već pod obavijestima izvijestili, prijedlog zaključaka s radnim materijalima s Okruglog stola glede izrade strategija, restrukturiranja "Hrvatskih šuma" i Zakona o šumama, uputili smo svim ograncima, zamolivši ih da o predmetnoj materiji rasprave i dostave nam svoje primjedbe. Kolege iz Vinkovaca ne slažu se s drugim dijelom točke 1. zaključaka te s točom 8., a sugeriraju da njihovi zaključci u cijelosti budu sastvani dio zaključaka HŠD-a. Prema mišljenju kolega iz Delnica , zaključci glede strategije odgovaraju tijeku rasprave, dok se po zaključcima o restrukturiranju "Hrvatskih šuma"dosadašnje ne bi ništa mijenjalo, pa se pitaju čemu toliki trud i trošak. Iskazuju žaljenje, glede neprihvaćenog prijedloga o šumskom doprinosu. Inače, stavove ogranka u cijelosti podržava i sindikat zaposlenih cijele uprave. Glavnu primjedbu kolega iz Našica možemo sažeti u dva zaključka: nakon donošenja Nacinalne šumarske strategije i Zakona o šumama, tj. utvrđivanja cilja na državnoj razini, nužno je osnovati više samostalnih organizacijskih oblika, i drugo, novim ustrojem mora se u potpunosti osigurati provedba decentralizacije, poštujući stavove šumarske struke o osiguranju autonomije i motivacije te organizacijske i financijske odgovornosti, proširene prvenstveno do šumarija i radnih jedinica. Gotovo istovjetne prijedloge zagovaraju i kolege iz Varaždina. Kolege iz Bjelovara zagovaraju stav da profit mora ostati u trgovačkom drušvu, a jedan dio treba izdvojit i na solidarnoj osnovi za udruženje trgovačkih društava. Glede restrukturiranja "Hrvatskih šuma" ostaju kod svog prijedloga iskazanog na Okruglom stolu. Primjedbe kolega iz Buzeta glede strategije i Zakona mogu se gotovo poistovjetiti sa zaključcima. Što se tiče restrukturiranja, oni napominju, kako je dosadašnja organizacija skupa i neučinkovita, a apsolutnom centralizacijom uništena je kreativnost i motiviranost za rad. Sustav je trom i inertan i ne uvažava posebnosti šumsprivrednih područja. Predlažu državne šume podijeliti u tri šumsko- gospodarska područja: jednodobne, raznodobne i krške šume, a unutar svakog područja utemeljiti više trgovačkih društava. Glavne primjedbe kolega iz Senja, odnose se na dobit u poslovanju, koja prema njihovom mišljenju mora ostajati u poduzeću. Što se tiče ponuđenih opcija u restrukturiranju, za njih je prihvatljiva opcija "A", uz integralno gospodarenje šumama. Razmišljanja kolega iz Siska i Gospića, smatramo da su sadržana u zaključcima. Kolege iz Karlovca sadašnju Direkciju ocijenjuju prekapacitiranom i mišljenja su da je treba smanjiti i promijeniti joj ulogu, naime, ona bi trebala biti servis prema državi i organizacijskim jedinicama, vodeći računa o optimalizaciji organiziranosti. Iz naziva organizacijskih oblika ne bi se smio izgubiti naziv "Šumsko gospodarstvo". Šumarija treba svakako, i to u svakom pogledu postati temeljna organizacijska jedinica, a revirni sustav bitna karika. Da bi se ciljevi ostvarili, potrebno je stvoriti određene uvjete, kao što su npr. vezanje prava i odgovornosti, modernizacija praćenja poslovanja, tehnologije prihvatljive za ekosustav, otvaranje procesa privatizacije te kroz bavljenje ostalim djelatnostima vezanim uz šume i šumsko zemljište rješavati pitanja viška zaposlenih, a ne otpuštanjem radnika. Ponajprije treba stvoriti uvjete za motiviran rad. Nesporno je da su šume državne, no da li bi objekte i druga sredstva rada baš trebalo "nacionalizirati". Restrukturiranje "Hrvatskih šuma" trebalo bi usporiti, i to bi trebao biti zajednici stav struke i znanosti, ako želimo da prije toga odredimo kvalitetnu nacionalnu šumarsku strategiju i politiku, mišljenje je dr. Gračana. Kao i svi nazočni nezadovoljan je izborom Nadzornog odbora u kojem su zaobiđeni stručni šumarski kadrovi. On se zalaže da na raspravama zagovaramo zajedničke, a ne osobne stavove. Kada je riječ o ponuđenim opcijama irske konzultantske kuće, sve tri opcije nemaju ekonomsku podlogu, jer niti jedna od njih ne govori kako stići do tih zacrtanih 10 % dobiti. Gotovo da se može reći, kako su oni dobili nalog ugraditi u opcije toliku dobit, a mi znamo da to može ići samo na teret šume. |