DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/2002 str. 20 <-- 20 --> PDF |
M. Vučetić: VREMENSKE PRILIKE I USPOREDBA SEZONE ZAŠTITE ŠUMA OD POŽARA 2001. Šumarski list br. 11-12, CXXVI (2002), 563-574 kolovoza u trajanju od 31 dan. Pula, Zadar i Knin imali su bezoborinska razdoblja kraća od 30 dana. Ovo je razdoblje, posebice pred njegov kraj, bilo najkritičnije razdoblje ove sezone za nastanak i širenje šumskih požara. Uz ovo najdulje bezoborinsko razdoblje koje se uočava na svim analiziranim meteorološkim postajama javlja se još jedno, sekundarno, ali osjetno kraće. Sekundarno bezoborinsko razdoblje najizraženije je za postaje Lastovo i Dubrovnik u trajanju od 25 dana u razdoblju od 22. lipnja do 16. srpnja i posebno za postaju Knin u trajanju od 29 dana u razdoblju od 24. lipnja do 22. srpnja. Očito, povoljna je okolnost da su ova dva bezoborinska razdoblja prekinuta i malim količinama oborine. Takoder, je povoljna okolnost što su bezoborinska razdoblja zaustavljena već na samom kraju kolovoza i da se nisu nastavila u rujnu. Prema ocjeni Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ, 2002.) svibanj i kolovoz bili su topliji od prosjeka. U svibnju je Istra, Sjeverno hrvatsko primorje i sjeverna Dalmacija svrstana u klasu ekstremno toplo, a ostali dio obale, otoka i zaleđa u klasu vrlo toplo. U kolovozu srednja Dalmacija s otocima i zaleđem te južna Dalmacija do Trstena svrstane su u klasu toplo, a preostali dio obale s otocima i zaleđem u klasu ekstremno toplo. U srpnju je područje južnije od Zadra do granice koja prolazi Imotskim, Kunom i zapadno od Mljeta (bez otoka Visa) svrstano u klasu toplo, a preostali dio obale, otoka i zaleđa u vrlo toplo. Srpanj je na cijelom području ocijenjen klasom normalno, a rujan klasom hladno te područje Rijeke, Zavižana i šire područje Knina, Splita i Hvara klasom vrlo hladno. 4. VJETAR - Wind Kao i 2000. godine (Vučetić, 2001) zamijećuju se velike promjene u ružama vjetra za 2001. godinu za lipanj, srpanj i kolovoz prema izgledu višegodišnjih (1961-1990) ruža vjetra za postaju Knin (slika 1). Svakako, kao i 2000. godine, dio tih promjena treba pripisati promjeni motritelja i načinu motrenja. Za postaju Knin može se reći daje u lipnju (35.6 % od ukupnog broja podataka) i kolovozu (34.5 %) triput, a u srpnju (29.0 %) dvaput više slučajeva zabilježen umjereno jak (4 do 5 Bf) vjetar nego u tridesetgodišnjem razdoblju (1961-1990). Tijekom lipnja i kolovoza zabilježen jaki vjetar (> 6 Bf) i to u oba mjeseca u 2.2 % slučajeva, što je također za oba mjeseca dvostruko više nego u višegodišnjem razdoblju. Osim toga ruže vjetra ukazuju da su se u većem broju slučajeva javljali vjetrovi različitog smjera koji u tridesetogodišnjem razdoblju ne pokazuju neki značajniji postotak pojavljivanja. To je posebno uočljivo za kolovoz, kada se uz sjeverni vjetar (N), češće nego je to uobičajeno, javljaju sjeveroistočni (NE), sjeverozapadni (NW), jugozapadni (SW), jugoistočni (SE) pa i istočni (E) vjetar. To samo ukazuje na promjenljivost, a i na već prije ukazanu jačinu vjetra (tišina ni u jednom terminu motrenja tijekom lipnja, srpnja i kolovoza 2001. nije zabilježena). I na postaji Split-Marjan (slika 2) ni u jednom terminu motrenja (7, 14 i 21 h) tijekom lipnja, srpnja i ko lovoza nije zabilježena tišina. U kolovozu je zabilježeno 10-tak % više (90.4 %) slučajeva sa slabim vjetrom (1-3 Bf) nego u višegodišnjem razdoblju. Lipanj i srpanj bili su na razini višegodišnjeg razdoblja (73.3 % i 77.5 %). Što se tiče umjereno jakog (4-5 Bf) vjetra osjetno povećanje bilo je u lipnju za 10 % i srpnju za 14 %. U kolovozu je umjereno jakog vjetra bilo dvostruko manje prema tridesetgodišnjem razdoblju. Međutim u tom je mjesecu bio nešto češći 2.2 % jaki vjetar (6 i 7 Bf). Bitnije promjene prema referentnom razdoblju uočavaju se za kolovoz, gdje se vidi povećana učestalost jugozapadnog (SW) vjetra. Dakle najveće promjene vjetrovnih prilika uzduž obale, obalnom zaleđu i otocima uočavaju se tijekom kolovoza. Kako u tom mjesecu najčešće nastaju šumski požari, a i po spaljenoj površini ujedno su i najveći, može se zaključiti da je jedan od bitnih vremenskih čimbenika za nastajanje tih požara upravo promjena u vjetrovnom režimu. Za razliku od sezone 2000. (Vučetić , 2001) kada je pod utjecajem dugotrajnog vjetra došlo do učinkovitijeg isušivanja gorivnog materijala, a tek onda do utjecaja na sam tijek požara, u ovome slučaju vjetrovne prilike su izravno uvjetovale ponašanje požara. 5. INDEKS POČETNOG ŠIRENJA I METEOROLOŠKI INDEKS POŽARA Initial spread index and fire weather index Za moguću usporedbu i lakše praćenje iz godine u godinu, utjecaja vremenskih prilika koje utječu na stvaranje ne/povoljnih uvjeta za nastanak i širenje šumskih požara, dani su na slici 3 hodovi dnevnih vrijednosti indeksa početnog širenja, ISI (Initial Spread Index) i meteorološkog indeksa požara, FWI (Fire Weather Index) za razdoblje od 1. lipnja do 31. kolo voza 2001. godine za meteorološke postaje Zadar, Split-Marjan i Dubrovnik. Indeks ISI daje ocjenu širenja vatre nakon zapaljenja goriva standardnog tipa (kanadski bor). Proračunom se dobiva iz sljedeće formule (Van Wagner i Pickett, 1985; Vučetić, 2000.): ISI= 0.208f(W)f(F) (1) |