DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/2005 str. 79 <-- 79 --> PDF |
Kao što je već spomenuto prvo pošumljavanje sadnjom i sjetvom, zajedno s izgradnjom suhozida na Kalvariji – manjem brežuljku unutar Nehaja na približnoj površini od 24 rala započelo je 1874. godine. Za te radove Gradske vlasti su osigurale potrebna sredstva. U svrhu zaštite pošumljenih površina na Nehaju izdalo je Gradsko zastupstvo 1877. god. zabranu prema kojoj (cit.): ... “Nitko bez dozvole ne smi prelaziti ogradu”. U potrazi za dokumentacijom vezanom za povijest krškog šumarstva, i to a prvom redu Kr. nadzorništva za pošumljenje primorskoga krasa u Senju pronašao sam u Hrvatskom državnom arhivu više spisa o jednom slučaju kršenja zabrane ulaska na pošumljene površine Nehaja i njegove egzaktne primjene.2 Naime, kavanar Josip Corteze je 1879. god. (cit.): ...”Ne pazeći na puteve i usjeve poprieko preko usjevah gazio, što je ustvrdio Gradski bilježnik Geržanić pozivajući se i na druge doseće očevidce.” Evo što je Gradski načelnik Senja u obračanju Visokom kraljevskom hrvatskoslavonsko- dalmatinskom vladnom odjelu za unutarnje poslove u Zagrebu zbog utoka (žalbe) kavanara Josipa Corteze (cit.): … “Proti odluke glede prekršaja neovlaštenog prelaza u šumsku ogradu” pisao (cit.): ... ”Josip Corteze prizvan pred Gradsko satničtvo očitava se u priležećem zapisniku da za zabranu znao nije, dalje opravdanje njegovo da nije u ogradi bio, nema temelja iz razloga tog što je tvrdja “Nehaj” baš u sredini šumske ograde te je nemoguće do iste doći i opet vratiti se, izim po zraku, a da se preko zida nepredje i usjeve negazi. Na temelju vlastita priznanja da je tvrdju “Nehaj” pregledao, te odatle niz brdo kući otišao, osudjen je isti osudom poglavarstva od 13. svibnja t.g. broj 1170 na najmanji iznos globe od pet forinti ili zamjenom zatvora od jednog dana.” Nakon primljene osude Josip Corteze je uložio utok u kojem priznaje svoje djelo, ali osporava njegovu valjanost zbog dvo jbenog datuma početka primjene. Gradsko poglavarstvo odbija njegov utok i cijeli slučaj upućuje Visokoj kraljevskoj zemaljskoj vladi u Zagrebu na potvrdu. U brzom odgovoru Zemaljska vlada odbacuje utok Josipa Corteze i u cijelosti potvrđuje osudu Gradskog poglavarstva s obrazlozenjem (cit.) ... ”Što se tiće prigovorah utjecatelja proti obnarodovenju te zabrane, primjećuje se, da se na tamnošnjem spisu br. 950 ex 1877., na samoj naredbi, potvrđeno nalazi, da je ista prethodno proglašena, u očigled koje okolnosti nemože je uvažiti izvinjavanja utjecateljeva, da tobože nije znao za upitnu zabranu. Isto tako nemože se uvažiti prigovor utjecateljev, da nije konstatirano, da bi on bio počinio kakav kvar u ogradi, jerbo je kazan globe opravdana već tim, što je utjecatelj prekršio poglavarstvenu zabranu glede zalaska u ogradu.” Ovaj, naoko banalni primjer brige o pošumljavanju Nehaja, te poštivanja i striktne primjene lokalnih propisa ilustrativni je primjer tadašnje svijesti Gradske vlasti u Senju i Visoke Zemaljske vlade u Zagrebu o potrebi čuvanja gradskih zelenih površina, ali u krajnjoj konzekvenci i o funkcioniranju pravne države na svim razinama. Zabrana iz davne 1879. god. mogla bi poslužiti kao dobra osnova za pronalaženje bolje i kompleksnije sadašnje zaštite Nehaja. Vice Ivančević IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA EKSKURZIJA HŠD-a – OGRANAK ZAGREB U UPRAVE ŠUMA GOSPIĆ I SENJ Ideja o izletu na područje Uprave šuma Gospić i Senj oduševila je članove našeg Ogranka, uvijek spremne za pohode u goste šumama i našim šumarskim kolegama. Nakon svladavanja svih pripremnih radnji dani 8. i 9. lipnja bili su idealan termin, iako nam par dana prije polaska vremenska prognoza nije baš išla na ruku, no zbog takvih sitnica se ne odustaje. lippnj h autobu autobuautobus ss Šumarskog fakul- Dakle, 8 88. .. lipnja aa u uu 6.3 6.36.30 00 teta krenuoje isispred zgrade HŠD-a na Trgu Mažurani ća sa 42 izletnika (odličnog raspoloženja), pod komandom vođe puta prof. dr. Milana Glavaša. Nakon kratkog zadržavanja na autoputu, stigli smo u Gospić nešto prije 10 h i sastali se s našim domaćinima ispred restorana “Maki”, gdje su nas pozdravili upravitelji gospićke Podružnice dipl. ing. Damir Čanić i upravitelj Podružnice Senj dipl. ing. Jurica To m l j an o vi ć te članovi Ogranka Gospić dipl. ing. Ivan Matasin, predsjednik i mr. sc. Mandica D as o v i ć dipl. ing., i |