DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2005 str. 57 <-- 57 --> PDF |
PREGLEDNI ČLANCI - REVIEWS Šumarski list br. 11–12, CXXIX (2005), 611-622 UDK 630* 469 PROBLEMATIKAZAŠTITE VODAI MORA U REPUBLICI HRVATSKOJ THE PROTECTION OF WATER AND SEA IN THE REPUBLIC OF CROATIA Damir BARČIĆ*, Željko ŠPANJOL*, Veljko VUJANIĆ**, Roman ROSAVEC* SAŽETAK: U radu je prikazano okvirno stanje voda i mora u Republici Hrvatskoj s obzirom da su vode jedno od najvažnijih prirodnih bogatstava i važan čimbenik u zaštiti okoliša. Stoga očuvanje njihove kakvoće i količine predstavlja za našu zemlju jedan od temelja razvoja i strateških prednosti u budućnosti. Stanje voda u Hrvatskoj u cjelini je zadovoljavajuće, a veća odstupanja u kvaliteti, tj. onečišćenja i zagađenja, uočena su u blizini većih gradskih ili industrijskih središta, većih poljoprivrednih površina te važnijih prometnih pravaca. Stanje mora odstupa od propisanih vrijednosti u blizini većih gradova, luka i turističkih središta. Učinkovita zaštita voda i mora obuhvaćena je praćenjem stanja, te inventarizacijom, tj. popisom i tipizacijom voda u Republici Hrvatskoj. U radu se ukazuje i na probleme zaštite voda od onečišćenja glede šumskih ekosustava. Osobito je istaknuta uloga šuma i voda u nizinskom području Hrvatske, zatim hidrološka ili vodozaštitna uloga šuma na cijelom području naše zemlje. K l j uč ne r i j e č i : Republika Hrvatska, zaštita voda i mora, zaštita okoliša, stanje voda, onečišćenje, zagađenje. UVOD – Introduction Hidrogeografske posebnosti Hrvatske proizlaze iz kao posebna biogeografska cjelina Sredozemlja. Pregeografskog smještaja i položaja Hrvatske u sklopu ma procjenama u Jadranskom moru je do sada nađeno srednje Europe i Sredozemlja. Jadransko more je naj-između 6000 i 7000 vrsta biljaka i životinja. Potrebno veća površina i obujam vode za Hrvatsku, a predstavje istaći velik broj endemsko-jadranskih elemenata u lja zaljev Sredozemnog mora koji se pruža u smjeru ju-flori srednjeg Jadrana koja se sastoji od 64 svojti i goistok-sjeverozapad u dužini od 783 kilometra, dok predstavlja 12 % njenog sastava. U Jadranu su otkrivemu je površina približno 139 000 km2. na dva središta nastajanja jadranskih endema. Prvi je Jadran je plitko more, najveća dubina mu je 1 330 smješten u krajnjem dijelu sjevernog Jadrana (zapadna metara, a srednja dubina je 173 metra. Dubine do 200 obala Istre i dijelovi Kvarnera), a drugi u otvorenom metara (kontinentska podina ili šelf) zauzimaju čak dijelu srednjeg Jadrana otoci Jabuka, Brusnik, Svetac, 73,9 % površine, a veće dubine od 200 metara nalaze Vis, Biševo i Palagruža (Pregled stanja biološke i kra se na Jabučkoj i južnojadranskoj udolini. jobrazne raznolikosti Hrvatske 1999). Jadran je u cjelini slabo proizvodno, oligotrofno Geografski smještaj i položaj, te specifičan sklop more, ali je produktivnije uz obalu i u području kanala gorskih masiva i hidrogeološke funkcije stijena nameću (npr. Velebitski kanal) nego u otvorenom moru. S obzipodjelu Hrvatske na dva izrazita dijela i to kontinentalrom na brojnost endema flore i faune Jadran se izdvaja ni i primorski dio Hrvatske (R i đa no v i ć 1993). Hrvatska je vodama razmjerno bogata zemlja, gdje * doc. dr. sc. Željko Španjol, mr. sc. Damir Barčić, se ističu velike rijeke, ali i krško obalno područje. VoRoman Rosavec, dipl. ing. šum., Šumarski fakultet Sveučilišta dena prirodna bogatstva razlikuju se po količini, kao i u Zagrebu, Zavod za uzgajanje šuma, po prostornom i vremenskom rasporedu. Sjeverno i Svetošimunska 25, 10000 Zagreb ** Veljko Vujanić, dipl. ing. šum. središnje područje Hrvatske pripada slivu Crnoga mo |