DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/2005 str. 65 <-- 65 --> PDF |
D. Barčić, Ž. Španjol, V. Vujanić, R. Rosavec: PROBLEMATIKA ZAŠTITE VODA I MORA U REPUBLICI . Šumarski list br. 11–12, CXXIX (2005), 611-622 turizam kao najznačajniju gospodarsku djelatnost, ne spominjući negativan utjecaj na zaštitu prirode i okoliša uopće. Upozoravajuće je nedavno potonuće tankera Prestige uz španjolsku obalu Galicije, koji je prevozio 70 000 tona nafte i zagadio više od 900 kilometara obale. Posljedice takve nesreće u zatvorenom moru kao što je Jadransko bile bi nesagledive i stoga je doista upitno kolika je korist od projekta, a koliki je stvarni rizik i da li je to gospodarski razvoj temeljen na održivom razvoju? Uzmimo u obzir i podatak da litra ulja pokvari okus od 1.000.000 litara pitke vode. Na morskoj se površini izliveno ulje rasprostre u 1 do 2 mm tanki sloj kod lakog i u 8 mm debeli sloj kod teškog ulja. Oni se sastoje od više od osam stotina različitih kemijskih spojeva (WBGU 1998, u Glavač 1999). Odnos voda i šumskih ekoloških sustava Utjecaj voda na šumske ekosustave, posebno nizinske vrlo je značajan, te se utvrdilo da same promjene režima podzemnih i površinskih voda u nizinskim šumama imaju gotovo odlučujuću ulogu za uspijevanje pojedinih biljnih zajednica. To potvrđuju istraživanja koja su proveli Prpić (1989); Komlenović, Mayer i Rastovski (1991); Vranković i Bašić (1989) u Mayer (1995); Mayer (1995), Baričević (1998). Promjena kvalitete vode tj. unos onečišćenih i zagađenih poplavnih voda u šumske ekosustave također dovodi do negativnih posljedica, što u svojim radovima navode Prpić (1989); Mayer i Pezdirc (1990); Prpi ć i dr. (1994) u Ma ye r (1995), tj. uglavnom dolazi do sušenja cijelih nizinskih šumskih bazena, što navode P rp i ć, Se le tkov i ć i Ivko v (1991) za Kalje i Turopoljski lug. Takvi slučajevi nisu bili rijetki u posljednjim desetljećima u Hrvatskoj. Važan je i utjecaj velikih vodotehničkih zahvata na nizinske šume posebno u nizinama naših najvećih rijeka, najistaknutiji primjer su rasprave o HE Novo Virje u blizini šumskog kompleksa Repaš o kojoj pišu Prp i ć (1985); A n to n ić i dr. (2000); P r p ić (2001). Problem se javlja i kod puštanja u pogon novih industrijskih postrojenja ili energetskih postrojenja koja onečišćuju okoliš, a nemaju izgrađene uređaje za pročišćivanje voda. U području nizinskih šuma koje su vrlo osjetljive na promjene vodnih odnosa, vodotehničke zahvate i hidromelioracije treba provoditi tako da ne dolazi do negativnih promjena u ekosustavu nizinskih šuma, jer upravo radi takvih negativnih promjena u staništu dolazi do sušenja i propadanja velikih nizinskih šumskih bazena kao što su Kalje, Turopoljski lug, Sunjsko polje i Žutica. Prpić (1994) u Mayer (1995) navodi za Turopoljski lug masovno sušenje šumskih sastojina koje je nastupilo od 1981-1990. godine, gdje se posušilo gotovo 100.000 m3 stabala, te je takva pojava poprimila razmjere ekološke katastrofe. Danas se provode istraživanja o unosu polutanata u nizinske šume sjeverne Hrvatske onečišćenim poplavnim vodama; ta istraživanja provedena su u mnogim šumskim bazenima: Kupčina, Turopoljski lug, Varoški lug, Česma, Varaždinske podravske šume, Spačva, podravskim vrbicima i topolicima i osječkim podravskim šumama. Najviše je istraživano olovo, cink i bakar, a rezultati se razlikuju po pojedinim bazenima, te je utvrđeno da poplavne površine uvijek sadrže više polutanata od neplavljenih površina. Utvrđeno je da su plavljena šumska tla na fluvisolima rijeke Drave, Save i Dunava znatno više opterećena teškim metalima nego tla okolnih neplavljenih površina. Posebno su visoke koncentracije u prvoj poplavnoj zoni gdje je plavljenje češće, a do sedimentacije nanosa dolazi u mirnim vodama zaostalim u mikrodepresijama nakon poplava. Sadržaj teških metala u sedimentima iz korita Drave i Dunava manji je nego u tlima poplavnih zona zaobalja. Savski sedimenti sadrže više teških metala zbog težeg mehaničkog sastava i više organske tvari, te imaju veću sposobnost vezanja teških metala nego sedimenti Drave i Dunava. Veći sadržaj organskih tvari posljedica je većih onečišćenja savskih voda organskim polutantima (Komlenović, May e r, R a s t o v s k i 1991). U tlu Spačvanskog bazena utvrđene su niske koncentracije olova, cinka, uz povišene koncentracije bakra. U usporedbi sa srednjom Posavinom, tla spačvanskog bazena su više onečišćena. To onečišćenje uglavnom je posljedica intenzivnih poplava prije izgradnje nasipa i provedbe drugih vodotehničkih zahvata. Zaštićena vodena područja u Hrvatskoj More i jezera Od prirodnih jezera ističu se Plitvička jezera, koja predstavljaju ujezereni tok rijeke Korane s ukupno 16 kaskadno nanizanih jezera i brojnim slapištima. To područje je proglašeno nacionalnim parkom, te je uvršteno u Popis svjetske kulturne i prirodne baštine UNESCO-a. Vransko jezero kraj Pakoštana; najveće prirodno jezero u Hrvatskoj s površinom od 30,7 km2, proglašeno je parkom prirode. Vransko jezero na otoku Cresu znatno je manje, ali je zbog svoje dubine od gotovo 74 metra najveća akumulacija slatke vode u Hrvatskom primorju. Prirodne ljepote i bogatstvo mora i podmorja jedan su od |