DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/2006 str. 49 <-- 49 --> PDF |
PREGLEDNI ČLANCI - REVIEWS Šumarski list br. 1–2, CXXX (2006), 47-54 UDK 630* 164 MORFOMETRIJSKA ISTRAŽIVANJA PRIRODNIH POPULACIJA SIROKOLISNE VEPRINE (Ruscus hypoglossum L.) U HRVATSKOJ MORPHOMETRIC RESEARCH OF NATURAL POPULATIONS OF Ruscus Hypoglossum L. IN CROATIA Dario KREMER*, Ksenija KARLOVIĆ**, Vesna ŽIDOVEC** SAŽETAK: Kako bi se dobio uvid u varijabilnost prirodnih populacija širokolisne veprine (Ruscus hypoglossum L.) provedeno je morfometrijsko istraživanje na uzorcima iz sedam prirodnih populacija u Hrvatskoj (Japlenica, Skupica, Vrhovčak, Strahinščica, Gornji Dragonožac, Kalnik, Oriovac). Utvrđeno je da su istraživane morfološke značajke vrlo varijabilne te je koeficijent varijabilnosti na razini svih populacija iznosio od 21,35 % za svojstvo omjer dužine i širine listolikih brakteja do 56,90 % za svojstvo dužina internodija. Klaster analizom i analizom glavnih komponenti utvrđeno je da su međusobno najsličnije populacije Oriovac i Strahinščica. Najviše se razlikovala populacija Japlenica i to po najduljim izbojcima, najvećim filokladijima i listolikim braktejama, te po najvećem broju filokladija i listolikih brakteja po izbojku. Od ostalih populacija isticale su se populacije Skupica s najokruglastijim i Kalnik s najduguljastijim filokladijima. Ključne riječi: Ruscus hypoglossum, morfometrija, UPGMA, PCA UVOD – Introduction Rod Ruscus L. obuhvaća 7 vazdazelenih vrsta raskraj Nina i Tijesnog u sjevernoj Dalmaciji te kod Noviprostranjenih na Azorima, na području Mediterana, u grada na lokalitetima Bukovlje, Debela Glava i Vukzapadnoj, srednjoj i jugoistočnoj Europi, te u zapadnoj manić (Host 1801–1802, Schlosser i Farkaš- Aziji. Na Krimu i u zapadnoj Transkavkaziji rasprostranjene su 4 vrste. Zajedno s rodovima Danaë Medik. i Semele Kunth., rod Ruscus je uvršten u porodicu Ruscaceae Spreng. ex Hutch. 1934. (Wielgorskaya 1995). Širokolisna veprina – Ruscus hypoglossum L. (slika 1–4) je od prirode rasprostranjena u bivšoj Čehoslovačkoj, zatim u Austriji, Italiji, Mađarskoj, bivšoj Jugoslaviji, Rumunjskoj, Bugarskoj, Grčkoj, Turskoj te na poluotoku Krimu u Ukrajini (Yeo 1980). U nas je ima na području Slavonije, Hrvatskog zagorja, Medvednice, Samoborskog gorja, Gorskog kotara, Like, Velebita, otoka Cresa i Lošinja, u okolici Zadra, zatim * Dr. sc. Dario Kremer, Farmaceutski botanički vrt “Fran Kušan”, Schrottova 39, Zagreb, e-mail: dkremerŽpharma.hr ** Mr. sc. Ksenija Karlović, dr. sc. Vesna Židovec, Slika 1. Ruscus hypoglossum L. – izbojak s filokladijima, listo- Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, likim braktejama i plodovima. Svetošimunska 25, Zagreb, Fig. 1 Ruscus hypoglossum L. – stem with phylloclades, bracts e-mail: karlovicŽagr.hr, vzidovecŽagr.hr and fruits. |
ŠUMARSKI LIST 1-2/2006 str. 50 <-- 50 --> PDF |
D. Kremer, K. Karlović, V. Židovec: MORFOMETRIJSKA ISTRAŽIVANJA PRIRODNIH POPULACIJA . Šumarski list br. 1–2, CXXX (2006), 47-54 Slika 2. Ruscus hypoglossum L. – muški cvijet u grozdastom cvatu u pazušcu listolike brakteje. Fig. 2 Ruscus hypoglossum L. – staminate flower in raceme inflorecence in axil of bract. Slika 3. Ruscus hypoglossum L. – ženski cvjetovi u grozdastim cvatovima u pazušcu listolikih brakteja. Fig. 3 Ruscus hypoglossum L. – pistillate flowers in raceme inflorecences in axils of bracts. Slika 4. Ruscus hypoglossum L. – zrela boba u pazušcu listolike brakteje. Fig. 4 Ruscus hypoglossum L. – ripe fruit in axil of bract. Vukotinović 1869, Haračić 1905, Rossi 1924, Adamović 1929, Kamenarević 1958, Kevo 1961, Šugar 1967, Rauš 1970, Regula-Bevilaqua 1994). U većini zemalja u kojima dolazi od prirode širokolisna veprina je ugrožena i zaštićena vrsta (Č e r v e n ka et al. 1988, N i kl f el d 1986, Š i li ć 1996, Ha l ada i Feráková 1999, Rakonzcaj 1990, Shelyag - Sosonko 1996). Prema Reguli-Bevilaq u a (1994) u nas ima status osjetljive svojte, dakle svojte koja uskoro može prijeći u kategoriju ugrožene ako negativni uvjeti potraju. Cilj rada bio je istražiti varijabilnost prirodnih populacija širokolisne veprine s posebnim naglaskom na svojstva koja biljku čine poželjnom za sadnju u urbanim sredinama. Na taj način bi se utvrdile populacije potencijalno zanimljive za daljnju selekciju i oplemenjivački rad. MATERIJAL I METODE – Materials and methods Prikupljeni su uzorci 7 prirodnih populacija široko-Karlovca, Vrhovčak kraj Samobora, Strahinščica, Gorlisne veprine: Japlenica kraj Vrbovskog, Skupica kraj nji Dragonožac kraj Zagreba, Kalnik, te Oriovac kraj Tablica 1. Zemljopisni položaj i nadmorska visina istraživanih populacija Ruscus hypoglossum Table 1 Geographical position and altitude of researched population Ruscus hypoglossum L.. Populacija Population Japlenica Skupica Vrhovčak Strahinščica Gornji Dragonožac Kalnik Oriovac Zemljopisna širina Latitude 45° 20’N 45° 29’N 45°48’N 46°11’N 45° 38’N 46° 07’N 45°12’N Zemljopisna dužina Longitude 15° 01’E 15° 32’E 15°42’E 15°54’E 15° 56’E 16° 35’E 17° 52’E Nadmorska visina altitude 706 110 190 382 206 255 135 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/2006 str. 51 <-- 51 --> PDF |
D. Kremer, K. Karlović, V. Židovec: MORFOMETRIJSKA ISTRAŽIVANJA PRIRODNIH POPULACIJA . Slavonskog Broda (tablica 1, slika 5). Zemljopisni položaj i nadmorska visina određeni su uz pomoć GPS uređaja SILVA Multi-NavigatorTM 2.01. U svakoj populaciji je metodom slučajnog uzorka odabrano 15 biljaka, a na svakoj od njih po jedan razvijeni, neoštećeni, fertilni izbojak. Na svakom izbojku su izmjereni dužina izbojka, ukupni broj filokladija i listolikih brakteja po izbojku, dužina i širina prvog filokladija, odnosno prve listolike brakteje od osnove izbojka (slika 6), dužina internodija (mjerena između prvog i drugog filokladija od osnove izbojka). Računskim putem dobiven je omjer dužine i širine filokladija, odnosno listolikih brakteja. Naime, veći omjer dužine i širine ukazuje na uži, duguljastiji filokladij dok manji omjer ukazuje na širi, okruglastiji filokladij. Za izmjerene i izračunate značajke izračunati su deskriptivni statistički pokazatelji, te je provedena multivarijatna statistička analiza uz primjenu analize glavnih kompo Slika 5. Prikaz istraživanih populacija Ruscus hypoglossum L. ka Fig. 5 55 Researched populations of Ruscus hypoglossum L. g. Šumarski list br. 1–2, CXXX (2006), 47-54 nenti i UPGMA (Unweighted Pair-Group Average Method) metode klaster analize uz korištenje Euklidove udaljenosti (Sne a t h i S o ka l 1973, H ö f t et al. 1999, Miller i Miller 2000). Obrada podataka je obavljena uz pomoć računalnog programa Statistica 6.1. Slika 6. Morfološke značajke mjerene na filokladiju i listolikoj brakteji. Df = dužina filokladija, Šf = širina filokladija, Db = dužina listolike brakteje, Šb = širina listolike brakteje. Fig. 6 Morphological traits measured on phylloclade and bract. Df = length of phylloclade, Šf = width of phylloclade, Db = length of bract, Šb = width of bract. REZULTATI– Results Rezultati deskriptivne statističke analize populacija širokolisne veprine prikazani su u tablici 2. Najmanju prosječnu dužinu izbojaka (23,50 cm) imale su biljke iz populacije Skupica, a najveću (56,13 cm) iz populacije Japlenica. U populaciji Vrhovčak zabilježen je u prosjeku najmanji broj filokladija po izbojku (7,00), a p u populaciji Japlenica najveći (17,87). Ove populacije također su imale i najmanji (5,73 populacija Vrhov čak), odnosno najveći (16,00 populacija Japlenica) broj listolikih brakteja po izbojku. Prosječna dužina prvog filokladija od osnove izbojka je u populaciji Gornji Dragonožac bila najmanja (6,31 cm), u populaciji Japlenica najveća (11,03 cm), dok je na razini svih sedam istraživanih populacija iznosila 7,65 cm. Najuže filokladije (2,84 cm) imale su biljke iz populacije Kalnik, najšire (5,54 cm) iz popu |
ŠUMARSKI LIST 1-2/2006 str. 52 <-- 52 --> PDF |
D. Kremer, K. Karlović, V. Židovec: MORFOMETRIJSKA ISTRAŽIVANJA PRIRODNIH POPULACIJA . Šumarski list br. 1–2, CXXX (2006), 47-54 Tablica 2. Deskriptivni statistički pokazatelji za mjerene i izvedene morfološke značajke istraživanih populacija Ruscus hypoglossum L. Najveće i najmanje vrijednosti su podebljane. CV = koeficijent varijabilnosti. Table 2 Descriptive parameters for measured and derived morphological characteristics in research populations of Ruscus hypoglos sum L. Maximum and minimum values are bolded. CV = variability coefficient. Morfološka Deskriptivni značajka Morphological pokazatelji Descriptive Japlenica Skupica Vrhovčak Strahinščica Gornji Dragonožac characteristic parameters x- (cm) 56,13 23,50 35,10 30,40 27,70 Dužina izbojka Stem length Std. dev. (cm) Min (cm) Max (cm) CV (%) 8,57 45,00 71,00 15,27 5,85 17,00 37,00 24,90 6,41 25,00 45,00 18,27 6,75 16,00 41,00 22,21 4,91 18,00 35,00 17,74 Broj filokladija/ izbojak Number of phylloclades/stem x- Std. dev. Min Max CV (%) 17,87 7,78 10,00 36,00 43,55 12,53 4,12 7,00 22,00 32,88 7,00 1,31 5,00 9,00 18,70 10,80 4,60 4,00 20,00 42,60 10,07 3,01 5,00 18,00 29,91 Broj listolikih x- Std. dev. 16,00 7,74 11,47 4,10 5,73 1,44 7,73 3,85 8,20 3,19 brakteja/izbojak Number of Min Max 9,00 33,00 6,00 21,00 4,00 8,00 2,00 15,00 3,00 17,00 bracts/stem CV (%) 48,36 35,79 25,07 49,72 38,89 Dužina prvog filokladija od osnove izbojka Length of the first phylloclade from the stem base x- (cm) Std. dev. (cm) Min (cm) Max (cm) CV (%) 11,03 1,29 9,20 13,00 11,72 6,63 1,28 5,50 9,50 19,28 7,64 0,94 6,30 9,50 12,25 7,27 1,87 5,00 12,00 25,65 6,31 1,00 4,70 7,50 15,79 Širina prvog filokladija od osnove izbojka Width of the first phylloclade from the stem base x- (cm) Std. dev. (cm) Min (cm) Max (cm) CV (%) 5,54 0,81 4,40 6,80 14,60 3,62 0,54 2,80 4,60 14,77 3,61 0,51 2,80 4,40 14,22 3,28 1,48 2,00 7,20 45,18 2,89 0,78 1,70 4,00 26,91 Dužina prve listolike brakteje od osnove izbojka Length of the first bract from the stem base x- (cm) Std. dev. (cm) Min (cm) Max (cm) CV (%) 3,55 0,46 3,00 4,50 12,89 2,04 0,66 1,20 2,80 32,51 2,49 0,55 1,70 3,60 21,89 2,22 0,61 1,30 3,50 27,62 1,90 0,52 1,00 3,00 27,20 Širina prve listolike brakteje od osnove izbojka Width of the first bract from the stem base x- (cm) Std. dev. (cm) Min (cm) Max (cm) CV (%) 1,25 0,25 1,00 1,80 19,97 0,84 0,19 0,50 1,10 22,86 0,93 0,13 0,60 1,10 14,40 0,83 0,30 0,40 1,50 36,47 0,84 0,24 0,50 1,30 28,39 Dužina prvog internodija od osnove izbojka Length of the first internode from the stem base x- (cm) Std. dev. (cm) Min (cm) Max (cm) CV (%) 5,67 3,01 1,00 9,50 53,01 2,47 1,23 0,50 5,00 49,55 2,65 1,34 0,70 5,50 50,60 3,16 1,29 1,00 5,50 40,70 3,21 1,22 1,30 5,20 38,11 Dužina/širina filokladija Phylloclades length/width x- Std. dev. Min Max CV (%) 2,01 0,21 1,69 2,46 10,45 1,86 0,38 1,34 2,65 20,30 2,14 0,30 1,52 2,50 13,97 2,43 0,76 1,25 4,00 31,28 2,28 0,49 1,63 3,16 21,43 Dužina/širina listolikih brakteja Bracts length/ width x- Std. dev. Min Max CV (%) 2,88 0,32 2,22 3,50 11,18 2,40 0,40 1,63 3,00 16,77 2,70 0,45 2,00 3,60 16,64 2,79 0,61 2,13 4,50 21,93 2,28 0,20 2,00 2,67 8,63 Kalnik 35,80 4,46 27,50 42,00 12,45 16,67 3,56 12,00 23,00 21,35 13,33 4,08 7,00 21,00 30,62 7,48 0,99 5,50 9,00 13,21 2,84 0,75 1,50 4,30 26,54 2,31 0,37 1,70 3,00 16,00 0,75 0,17 0,50 1,00 22,92 3,15 1,33 1,50 5,50 42,28 2,74 0,46 2,09 3,67 16,79 3,13 0,37 2,50 4,00 11,73 Oriovac 29,77 5,47 20,00 37,50 18,37 11,40 2,47 7,00 15,00 21,69 8,93 2,66 5,00 13,00 29,76 7,16 1,12 5,00 9,00 15,64 2,91 0,50 2,40 4,00 17,16 2,18 0,40 1,50 3,00 18,37 0,71 0,23 0,30 1,20 33,17 2,71 1,06 1,00 4,50 38,95 2,54 0,64 1,61 3,58 25,07 3,30 0,86 2,44 5,00 25,98 Ukupno populacije Total of populations 34,06 11,55 16,00 71,00 33,92 12,33 5,45 4,00 36,00 44,19 10,20 5,31 2,00 33,00 52,08 7,65 1,89 4,70 13,00 24,76 3,53 1,19 1,50 7,20 33,83 2,39 0,72 1,00 4,50 30,07 0,88 0,27 0,30 1,80 31,18 3,29 1,87 0,50 9,50 56,90 2,28 0,56 1,25 4,00 24,43 2,78 0,59 1,63 5,00 21,35 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/2006 str. 53 <-- 53 --> PDF |
D. Kremer, K. Karlović, V. Židovec: MORFOMETRIJSKA ISTRAŽIVANJA PRIRODNIH POPULACIJA . Šumarski list br. 1–2, CXXX (2006), 47-54 lacije Japlenica, dok je na razini svih populacija njihova širina iznosila 3,53 cm. Najokruglastije filokladije su imale biljke iz populacije Skupica u kojih je omjer između dužine i širine filokladija iznosio 1,86, a najduguljastije iz populacije Kalnik s omjerom 2,74. Listolike brakteje su u populaciji biljaka iz Gornjeg Dragonošca bile najkraće (1,90 cm), a u populaciji Japlenica najduže (3,55 cm). Njihova prosječna dužina je za svih sedam populacija iznosila 2,39 cm. Iz UPGMA dendrograma (slika 7) vidljivo je da su međusobno najsličnije populacije Oriovac i Strahinščica koje se povezuju pri Euklidovoj udaljenosti od Slika 7. UPGMA dendrogram Euklidovih udaljenosti istraživanih populacija Ruscus hypoglossum L. Fig. 7 Tree diagram of UPGMA analysis of Euclidean distances of researched populations of Ruscus hypoglossum L. 1,75, a na njih se nadovezuje populacija Vrhovčak (DE = 2,44). Ove tri populacije povezuju se s klasterom koju čine populacije Gornji Dragonožac i Skupica. Najudaljenija, pa prema tome i bitno različita od ostalih je populacija Japlenica, koja je sa ostalih šest populacija povezana na udaljenosti od 6,94. Slični rezultati dobiveni su i analizom glavnih komponenti. Prva glavna komponenta sadrži 66,00 %, druga Slika 8. PCA dijagram istraživanih populacija Ruscus hypoglos sum L. dobiven na temelju analiziranih morfoloških značajki. Fig. 8 PCA scatter plot of researched populations of Ruscus hy poglossum L. based on analyzed morphological charac teristics. 21,18 %, a treća 8,96 % ukupne varijance što ukupno čini 96,14 % (tablica 3). Iz toga proizlazi da prve tri glavne komponente vrlo dobro predstavljaju izvorne varijable. U tablici 4 prikazane su vrijednosti svojstvenih vektora koji prikazaju stupanj povezanosti svake od izvornih varijabli sa svakom glavnom komponentom. Prvoj glavnoj komponenti najviše pridonose dužina filokladija i listolikih brakteja, te dužina izbojaka i internodija. Na slici 8 PCA dijagramom prikazane su vrijednosti prve tri glavne komponente. Međusobno najbliže populacije su Oriovac i Strahinščica, a vrlo im je bliska populacija Gornji Dragonožac. Ovim trima populacijama slična je populacija Vrhovčak. Udaljenije populacije su Skupica i Kalnik, dok je populacija Japlenica najudaljenija. ji Tablica 3. Učešće glavnih komponenti u ukupnoj varijabilnost varijabilnostvarijabilnosti pr prprii PCA analizi morfoloških značajki u istraživanih populacija Ruscus hypoglossum L. Table 3 Participation of principal components in total variance in PCA analysis of morphological characteristics in research populations of Ruscus hypoglossum L. Glavna komponenta Svojstvena vrijednost Principal components Eigenvalue 1 6,60 2 2,12 3 0,90 4 0,32 5 0,05 6 0,01 Učešće u ukupnoj varijanci (%) % of total variance 66,00 21,18 8,96 3,24 0,50 0,12 Kumulativna svojstvena vrijednost Cumulative Eigenvalue 6,60 8,72 9,61 9,94 9,99 10,00 Kumulativno učešće u ukupnoj varijanci (%) Cumulative % of total variance 66,00 87,18 96,14 99,38 99,88 100,00 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/2006 str. 54 <-- 54 --> PDF |
D. Kremer, K. Karlović, V. Židovec: MORFOMETRIJSKA ISTRAŽIVANJA PRIRODNIH POPULACIJA . Šumarski list br. 1–2, CXXX (2006), 47-54 Tablica 4. Svojstveni vektori za glavne komponente pri PCA analizi morfoloških značajki u istraživanih populacija Ruscus hypoglossum L. Table 4 Eigenvectors for the principal components in PCA analysis of morphological characteristics in research populations of Ruscus hypoglossum L. Morfološka značajka Morphological characteristics 1 2 Glavna komponenta Principal component 3 4 5 6 Dužina izbojka Stem length 0,369 0,092 0,248 0,211 -0,465 0,427 Broj filokladija/izbojak Number of phylloclades/stem 0,273 0,330 -0,554 0,002 -0,022 -0,400 Broj listolikih brakteja/izbojak Number of bracts/stem 0,297 0,209 -0,595 -0,146 -0,166 0,366 Dužina filokladija Phylloclades length Širina filokladija Phylloclades width 0,381 0,362 0,042 -0,223 0,204 0,060 -0,075 -0,251 0,000 0,221 -0,192 -0,459 Dužina listolikih brakteja Bracts length Širina listolikih brakteja Bracts width 0,377 0,353 0,011 -0,272 0,247 0,117 -0,111 0,166 -0,292 -0,126 -0,121 -0,109 Dužina internodija Internodes length 0,369 0,017 -0,000 0,485 0,712 0,284 Dužina/širina filokladija Phylloclades length/width -0,132 0,599 0,178 0,538 -0,132 -0,368 Dužina/širina listolikih brakteja Bracts length/width 0,073 0,595 0,356 -0,548 0,286 0,184 RASPRAVA – Discussion Na temelju deskriptivnih statističkih pokazatelja vidsamo populacija Japlenica. Ova populacija je geografski ljivo je da su mjerene morfološke značajke u populaudaljenija od drugih populacija i nalazi se u Gorskom cijama širokolisne veprine vrlo varijabilne (tablica 2). kotaru na znatno većoj nadmorskoj visini, a samim tim i Pri tome je najvarijabilnije svojstvo dužina internodija u drugačijim klimatskim uvjetima. Međutim, ne može (CV = 56,90 %). Značajke dobivene računskim putem se uočiti jasna povezanost između istraživanih morfokoje opisuju oblik filokladija i listolikih brakteja su loških značajki i zemljopisnog položaja ili nadmorske manje varijabilne od značajki dobivenih neposrednom visine populacija. Od ostalih populacija ponešto se izizmjerom. Tako je koeficijent varijabilnosti za svojstvo dvajaju Skupica (najmanje biljke s okruglastijim filoomjer dužine i širine brakteja iznosio 21,35 %, a za kladijima) i Kalnik (duguljastiji filokladiji). Populacije svojstvo omjer dužine i širine filokladija 24,43 %. Za Japlenica, Skupica i Kalnik predstavljaju potencijalni pretpostaviti je da je varijabilnost nekih analiziranih izvor biljaka prikladnih za selekciju vrtnih formi od koznačajki posljedica utjecaja okoliša na biljku. No, isto jih bi se dalje vegetativnim razmnožavanjem dobili pritako vjerojatno je da su one značajke koje pokazuje naj-mjerci prikladni za sadnju u urbanim sredinama, ali i za veću varijabilnost uvjetovane ne samo staništem, nego i druge oblike komercijalnog iskorištavanja u cvjećargenetskim razlikama između populacija. Pri tome treba stvu. Naime, jedan od načina zaštite ugroženih vrsta je imati na umu da je varijabilnost svojstava koje označuju njihovo uvođenje u uzgoj (Bonati 1991, Palevitch veličinu općenito pod većim utjecajem okoliša negoli je 1991, Winter i Botha 1994, Affolter 1997, Steto slučaj sa značajkama koje opisuju oblik. Drugim rje-wart 2003). Komercijalnim uzgojem može se spriječiti čima, omjeri odnosno izvedene značajke su pod većom prikupljanje ugroženih vrsta u prirodi i tako smanjiti genetskom kontrolom od mjerenih značajki. Zato se opasnost od njihova izumiranja (Noordegraf 2000). smatra da one značajke koje opisuju oblik puno bolje Širenjem širokolisne veprine kroz uzgoj za potrebe vrtprikazuju filogenetske i genetske odnose između orgalarstva pomoglo bi se njenoj zaštiti i doprinijelo njenom nizama (Reyment 1985). očuvanju na prirodnim staništima. Značajnijih razlika između većine proučavanih populacija nema, a veću iznimku predstavlja praktično |
ŠUMARSKI LIST 1-2/2006 str. 55 <-- 55 --> PDF |
D. Kremer, K. Karlović, V. Židovec: MORFOMETRIJSKA ISTRAŽIVANJA PRIRODNIH POPULACIJA . Šumarski list br. 1–2, CXXX (2006), 47-54 ZAKLJUČAK - Conclusions Istraživanja morfoloških značajki sedam prirodnih populacija širokolisne veprine su pokazala veliku varijabilnost statistički analiziranih značajki. Tako je najmanja varijabilnost na razini svih sedam populacija utvrđena za svojstvo omjer dužine i širine listolikih brakteja (CV = 21,35 %), a najveća (CV = 56,90 %) za dužinu internodija. Između većine populacija nisu utvrđene značajnije razlike s obzirom na istraživane morfološke značajke. Veću iznimku predstavlja samo populacija Japlenica u kojoj su biljke bile najkrupnije, odnosno imale su najdulje izbojke, najveće filokladije i najveći broj filokla dija po izbojku. Biljke iz populacije Skupica su bile najmanje i imale su najokruglastije filokladije, a one iz populacije Kalnik najduguljastije. Dakle, kao najzanimljivije populacije za daljnju selekciju i uzgoj sadnog materijala izdvajaju se populacije, Japlenica, Sku- pica i Kalnik. One predstavljaju potencijalni izvor biljaka prikladnih za selekciju vrtnih formi od kojih bi se dalje vegetativnim razmnožavanjem dobili primjerci prikladni za sadnju u urbanim sredinama, ali i za potrebe cvjećarstva. Poticanjem sadnje i uzgojem širokolisne veprine doprinijelo bi se nastojanjima da se ova vrijedna vrsta sačuva na njenim prirodnim staništima. ZAHVALA – Acknowledgements Prikazani rezultati nastali su u okviru programa TEST – Tehnologijski istraživačko-razvojni projekti uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo, Poglavar stva Grada Samobora i Zagrebačke županije (Upravni odjel za poljopriredu, šumarstvo i ruralni razvoj). Autori LITERATURA Adamović, L., 1929. Die Pflanzenwelt der Adrialänder. Gustac Fischer, Jena. Aff ol t e r, J.M., 1997. Essential Role of Horticulture in Rare Plant Conservation. Hort. Science 32 (1): 29–34. Bonati, A. 1991. Industry and the consrvation of medicinal plants. U: Akerele, O., V. Heywood, H. Synge (eds.): The conversation of medicinal plants: 141–145. Cambridge Univ. Press, Cambridge. Červenka et al., 1988. Rastlinski svet Evrope. Mladinska knjiga, Ljubljana. Halada, L. 1994. Ruscus hypoglossum L. in Slovakia. Thaiszia – J. Bot., Košice 4:183–195. Halada, L. et V. Feráková, 1999. Ruscus hypoglossum L. U: Čerovský, J., V. Feráková, J. Holub, Š. Maglocký, F. Procházka (Ur.): Červená kniha ohrozených a vzácnych druhov raslín a živočíchov SR a ČR. Vyššie rastliny. Priroda, Bratislava. Ha r a č i ć , A., 1905. L’isola di Lussin, il suo clima e la sua vegetazione. I. R. Scuola nautica di Lussinpiccolo. Direzione dell’I. R. Scuola nautica, Lussinpicolo. Höft, M., S.K. Barik, and A.M. Lykke, 1999. Quantitative Ethnobotany: Applications of Multivariate and Statistical Analyses in Ethnobotany. People and Plants working paper 6, UNESCO, Paris. također zahvaljuju Ministarstvu kulture uz čije je odobrenje istraživanje obavljeno te Hrvatskim šumama d. o. o. Zagreb (šumarije: Krapina, Križevci, Oriovac, Samobor i Vrbovsko) na pomoći pri obavljanju terenskog dijela istraživanja. References Ho s t , J., 1801–1802. Botanički put po Istri, Kvarnerskim otocima i Dalmaciji, započet 14. kolovoza 1801, a dovršen 6. kolovoza 1802. /Viaggio botanico nell’Istria, Isole del Quarnero, e nella Dalmazia, incominciato il di 14 d’Agosto 1801. e terminato il di 6 d’Agosto 1802. Transkribirao i preveo / Trascrizione, traduzione Krešimir Čuljak. Rijeka / Fiume: Matica Hrvatska – ogranak Rijeka, 1993. Kamenarović, M., 1958. Zaštita prizemne flore Zagrebačke okolice. Hortikultura 4(2): 6–7. Kevo, R., 1961. Prirodne karakteristike Medvednice i izbor odgovarajuće kategorije zaštite. Hortikultura 7 (1–2): 3–14. M i l l e r, J.N., J.C. M i l l er, 2000. Statistics and Chemometrics for Analytical Chemistry. Pearson Education Limited, Essex, England. Ni k lfe ld , H., et al., 1986. Rote Liste gefährdeter Pflanzen Österreichs. Inst. für Botanik der Universität Wien, Wien. Noordegraf, C.V., 2000. An approach to select new ornamental crops. Acta Hort. 541:75–78. Rakonzcaj, Z., 1990. Voros Konyu (Hungarian Red Data Book). Akademiai Kiado, Budapest. Rauš, Đ., 1970. Prilog poznavanju flore Fruške gore iz okolice Iloka. Šum. list 94 (9–10): 285–306. Palevitch, D., 1991. Agronomy applied to medicinal plant conservation. U: Akerele, O., V. Heywood, |
ŠUMARSKI LIST 1-2/2006 str. 56 <-- 56 --> PDF |
D. Kremer, K. Karlović, V. Židovec: MORFOMETRIJSKA ISTRAŽIVANJA PRIRODNIH POPULACIJA . Šumarski list br. 1–2, CXXX (2006), 47-54 and H. Synge (eds.): The conservation of mepharmacology 89: 3–13. dicinal plants: 167–178. Cambridge. Univ. Press. Š i l i ć , Č., 1996. The list of the Vegetable Species Regula-Bevilaqua, Lj., 1994. Ruscus hypoglos-(Pteridophyta and Spermatophyta) for the red sum L. U: Šugar, I. (ur.): Crvena knjiga biljnih Book of Bosnia and Herzegovina. Sarajevo, 20 vrsta Republike Hrvatske: 446–447. Zavod za pp. zaštitu prirode, Zagreb. Š u g a r, I., 1967. Biljni pokrov Osorčice. Magistarski Reyment, R.A., 1985. Multivariate Morphometrics rad. Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučiand Analysis of Shape. Math. Geol. 17: 591–609. lišta u Zagrebu, Zagreb. R o s s i , Lj., 1924. Građa za floru južne Hrvatske. Prir. Wielgorskaya, T., 1995. Dictionary of generic naIstraž. Jugosl. Akad. 15. mes of Seed Plants. Columbia Univ. Press, New S c h l os s e r, J. C., L. Farkaš-Vukotinović, 1869. Flora York. Croatica. Zagrabiae. Winter, J.H.S., and D.J. Botha, 1994. The release Shelyag-Sosonko, Y.R., 1996. Chervona Kniga of endangered plants in the horticultural trade: Ukrainy – Roslinniy Svit. Ukrainskaya Enciklo-Conservation or exploitation? Biodiversity and pedia, Kiev. Conservation 3: 142–147. Sneath, P.H.A., R.R. Sokal, 1973. Numerical TaYeo, P.F., 1980. Ruscus L. In: Tutin T.G., V.H. Heyxonomy, The Principles and Practice of Numeriwood, N.A. Burges, D.M. Moore, D.H. Valencal Classification. W. H. Freeman and Company, tine, S.M. Walters, and D.A. Webb (eds.): Flora San Francisco. Europaea: 5: 73. Cambridge Univ. Pres. Stewart, K.M., 2003. The African cherry (Prunus africana): Can lessons be learnewd from an over-exploited medicinal tree? Journal of Ethno- SUMMARY: In order to obtain the insight in the variability of natural populations of Ruscus hypoglossum L., legally protected species, the morphometric research was done on specimens from seven natural habitats (Japlenica, Skupica, Vrhovčak, Strahinščica, Gornji Dragonožac, Kalnik and Oriovac). Stem length, the total number of phylloclades and bracts, the length and width of the phylloclades and bracts, and the internodium length were measured. The ratio between length and width of phylloclades and bracts, respectively were calculated for insight in shape of phylloclades and bracts. It was determinate that the analysed morphological characteristics were very variable. The variability coefficient for populations in total varied from 21.35 % for ratio between length and width of bracts to 56.90 % for the internodium length. UPGMA analysis with Euclidean distance has shown that the populations Oriovac and Strahinščica were the most similar (DE = 1.75). The population that differed the most from the others was the population Japlenica which is connected to the other six populations on the high level (DE = 6.94). Plants from population Japlenica had the longest stems and the biggest phylloclades and bracts. Also, the plants from the population Japlenica had the highest number of phylloclades and bracts per stem. In the other six populations, the population Kalnik distinguished itself by the most oblong phylloclades. The similar results to cluster analysis were obtained by principal component analysis. The highest contribution to the first PC axis gave the length of phylloclades, bracts, stem and internodium. The ratio between the length and width of phylloclades, the ratio between length and width of bracts, and the number of phylloclades per stem had the most contribution to the second PC axis. Key words: Ruscus hypoglossum, morphometry, UPGMA, PCA |