DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/2006 str. 64 <-- 64 --> PDF |
Gospina papučica već je odavno poznata u Europi u hortikulturi. Čini mi se kako u Hrvatskoj to nije bila dosadašnja praksa, što smatram propustom naših uzgajivača trajnica. Zbog propagiranja naše flore, posebice ove atraktivne vrste, bilo bi lijepo umnožiti nekoliko primjeraka i presaditi ih na odgovarajuće mjesto u neposrednu okolicu hotela na Plitvičkim jezerima, gdje bi ih moglo promatrati i uživati u njihovoj ljepoti stotine tisuća ljudi. Tekst i fotografije: Dr. sc. Radovan Kranjčev, prof. Slika 3. Cvjetni pup ORHIDEJSKI NOVITETI U ISTRI Prvih svibanjskih dana proljeće u Istri je u punom zamahu. Mnogo biljnih vrsta već je u punoj cvatnji. Poznato je kako je Istra bogata vrstama orhideja koje u većini slučajeva cvatu u proljetnom razdoblju. Poznato ih je do danas oko 60 vrsta, uključujući Učku i Ćićariju. Pretpostavlja se da će se pronaći još neke nove vrste, upravo u tom gorskom i šumskom području Istre, iako je Istra u orhidejskom pogledu do danas solidno istražena. Međutim, mala botanička šetnja s prijateljem Rokom Čičmirom jugoistočnom i južnom Istrom također je bila uzrok otkriću nekih novih oblika orhideja, kao novih nalaza u Hrvatskoj. Posebno zanimljiva staništa orhideja nalaze se uz put Kavran-Valtura u jugoistočnom dijelu Istre. Uz endemičnu Uncovu kokicu (Ophrys unthcjii) i rahlocvjetni kaćun (Orchis pauciflora), staništa približno na polovici puta između Kavrana i Valture, jedina su staništa (i na otoku Krku!) ugledne Zinsmajsterove kokice (Ophrys zinsmeisteri) u svijetu. Bijela cesta uglavnom obrubljuje šumske sastojine crnog jasena i hrasta medunca, koje imaju više izgled makije nego visoke šume. Zinsmajsterova kokica uglavnom naseljava rubne dije- Slika 1. Križanac O. x. valturina |
ŠUMARSKI LIST 9-10/2006 str. 65 <-- 65 --> PDF |
Slika 2. Križanac O. x. premanturae love makija i rubni dio puta. Na tim rubnim staništima obitava i velika populacija, vjerojatno najveća u Hrvatskoj, i endemične Tomazinijeve kokice (Ophrys tommasinii) koja se također u to vrijeme nalazi u punoj cvatnji. U proljeće 2006. g. se po prvi puta pronašao i hibridni endemični oblik između Uncove i Zinsmajsterove kokice, kojemu je primjerak rastao uz primjerak ove dvije roditeljske vrste. Križanac ćemo nazvati O. x. valturina, prema obližnjem naselju Valtura. Prepoznaje se nizom intermedijarnih morfološko-anatomskih osobina roditelja. Kako su joj oba roditelja hrvatski endemi, razumljivo je da je i ovaj hibrid endemični oblik. Jug Istre, osobito rt Kamenjak, poznat je već i u svijetu po bogatstvu orhidejskih svojti. Od dvadesetak vrsta othideja na ovim staništima među kojima se nalaze još neki hrvatski endemi, primjerice, istarska kukavica (Serapias istriaca), brojnošću primjeraka, sigurno najvećoj u Hrvatskoj, posebno se ističe svilena cvjetna kokica (Ophrys bombyliflora), mala biljka koja na Kamenjaku raste u desecima i desecima tisuća primjeraka. Do danas u Hrvatskoj nije bio poznat njezin križanac s Tomazinijevom kokicom, koja također obitava na ovim staništima. Križanac ćemo nazvati O. x. premanturae, po naselju Premantura na jugu Istre. Slika 3. Zinsmajsterova kokica Križanac se otkriva tek pomnim promatranjem građe cvijeta. Na njemu se posebice ističu petale, koje su znatno veće i uže, zelene, te zrcalo na usni koje je uočljivije i veće nego kod svilenaste cvjetne kokice. Ne mogu, a da ne istaknem još jednu orhidejsku zanimljivost s rta Kamenjaka. Koliko god puta ovamo došao, uvijek se zamijeti nešto novo. Tako i ovaj puta. Skoro nigdje u Hrvatskoj ne obitava tako velika popu- Slika 4. Stanište endemične Z>.„..,.e,ove.o.e:3 Valture |