DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 29 <-- 29 --> PDF |
J. Roša: TANINI I MIKROELEMENTI U STANICAMA IGLICA OBIČNE JELE (Abies alba Mill.) . Šumarski list br. 11–12, CXXX (2006), 493-509 kovana promjenama u osmotskom potencijalu, kao rezultat zračnog onečišćenja (B e h re n s i sur., 2003). Pojava velikog broja stanica potpuno ispunjenih taninima posebice u epidermi i hipodermi na početku vegetacijske sezone ukazuje na veliku osjetljivost mladih iglica na prisutnost zračnih onečišćivača. Različite čestice ulaze izravno kroz puči u stanice zapornice i mijenjaju strukturu tanina. Stanice epiderme gotovo su u potpunosti ispunjene s taninima, što može biti prva reakcija na zračne onečišćivače i pokretanje zaštitnog mehanizma biljke. U kasnijem vegetacijskom razdoblju ne primjećuju se tako velike razlike u oblicima tanina i njihovom smjeru širenja. Dosadašnja istraživanja ukazuju na stres koji je uzrokovan prisutnošću SO2 u zraku (Fi sc h e r i sur., 1973; S o i kke li, 1978, 1981a i b). Povećan broj stanica s taninima u svim tkivima, kao i razlike u njihovim oblicima u iglicama s lokacije Risnjak u odnosu na one s lokacije Donja Dobra, pretpostavljamo da je potaknut povećanom količinom SO2 iz ce, zraka i taloženjem kiselih otopina na površinu iglice ali nisu isključeni i drugi razlozi (metali i nemetali i u tlu). Ta opažanja su u skladu s opažanjima provedenim na igicama iz područja s izrazitim sumpornim onečišćenjem (B ač i ć , 2005; F i s c h e r i sur., 1973). Tako je na Risnjaku, prema Komlenoviću i Rastovskom (1992) povećana količina sumpora u tlu povezana s plastoglobulinima unutar kloroplasta u iglicama oštećenih stabala, a što potvrđuje povećano onečišćenje staništa na tom području. Utjecaj zračnih polutanata potvrđen je i na stanju epikutikularnog voska na pučima u jele (Abies alba Mill.) što je utvrđeno elektronskom mikroskopijom (Bačić i sur. 2005). Na lokaciji Donja Dobra ukupno je bilo manje stanica ispunjenih taninima. Prisutnost tanina i kod “zdravih” iglica može biti pokazatelj promjena koje nastaju prije vidljivih oštećenja ili normalnih sezonskih promjena. Slična zapažanja promjena unutar staničnih struktura uočili su i mnogi drugi autori (B ači ć i sur., 2004; Godzik i Knabe, 1973; Godzik i Sassen, 1974; Soikkeli, 1978; Soikkeli i Tuovinen, 1979; S oi k k e l i , 1980). Oblici tanina i njihov smjer širenja u stanicama iglica s lokacije Donja Dobra bili su u skladu s već opisa nim sezonskim promjenama (Feeny, 1970; Soikkel i , 1978). Statistička obrada dobivenih rezultata iz mikroskopske analize tanina na lokaciji Risnjak, kao eksperimentalne i lokaciji Donja Dobra kao kontrolne, potvrdila je postojanje značajne razlike između ta dva staništa (tablica 2). Analiza varijance (D il l o n i G olds t ei n , 1984; P et z, 1985) pokazala je da postoji statistički značajna razlika osnovnih statističkih paramera (aritmetičke sredine i standardne devijacije) između lokacija Risnjak i Donja Dobra (kao definiranih grupa). Između 9 analiziranih varijabli najbolju diskriminaciju uvjetuju (p = 0) tri varijable i to: epidermske stanice, stanice hipoderme i stupanj oštećenja (tablica 3). Najveća promjena varijabli (vrste tkiva) dogodila se na početku vegetacijske sezone (u svibnju), a nakon toga sve varijable zadržavaju približno jednake vrijednosti. Analiza tanina pokazala je statistički značajnu razliku za većinu varijabli između dviju lokacija, a slično je utvrđeno i za mikroelemente. Unutar pojedine lokacije nije utvrđena signifikantna razlika na razini godišnjeg i periodičnog uzorkovanja. Na temelju toga možemo zaključiti da je na lokaciji Risnjak trajno prisutno taloženje kemijskih elemenata koji utječu na smanjenj nje korisnih biljnih nutrijenata. To sugeriraju i podaci i o mjerenim količinama S02 u zraku i povećana kiselost tla (Komlenović i Rastovski, 1992). Povećanom količinom tanina, ponajprije u epiderm- skim stanicama, biljka vjerojatno reagira na prisutnost zračnih polutanata. Između razdoblja uzorkovanja nema razlike na lokaciji Risnjak. Jedinstvene promjene prouzročene na strukturama stanica u iglicama bora i smreke primijećene su na udaljenostima od 100 km od industrijskih onečišćenja, gdje su godišnje emisije SO2 i Cu bile značajno povišene (Lamppu i Huttunen, 1990). Mnoga provedena istraživanja utjecaja zračnog onečišćenja koje dolazi iz različitih izvora, kao što su industrijska postrojenja urbanih sredina, potvrdila su prva vidljiva oštećenja stanica iglica i lišća šumskih vrsta drveća (Kukkola i sur., 1996; Bayçu i Önal, 1993; Bayçu,1998; Bayçu i Önal, 1992). Mikroelementi na lokaciji Risnjak i Donja Dobra Microelements on the location Risnjak and Donja Dobra Rezultati određivanja koncentracije 10 elemenata (Ca, Fe, Rb, Sr, Cu, Zn, Pb, Ni, Mn i Cr), primjenom fluorescencije X-zraka koja koristi energijsku disperziju na onečišćenom staništu Risnjaku (E – eksperimentalno stanište) i Donje Dobre (K – kontrolno stanište) pokazuju značajnu razliku (tablica 4). Dobivene vrijednosti mikroelemenata u iglicama utvrđene su na temelju certificiranih i mjerenih vrijed nosti koncentracije elementa u referentnom materijalu “Bold levs” prikazanih u tablici 1, zatim minimalne granice i ponovljivosti metode prikazane u postocima standradne devijacije od 10 uzastopnih mjerenja standardnog referentnog materijala (MDL – minimalni detekcijski minimum). Osnovni statistički parametri za mjerene elemente pokazuju više vrijednosti u kontrolnim uzorcima (ta |