DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2008 str. 35 <-- 35 --> PDF |
PREGLEDNI ČLANCI - REVIEWS Šumarski list br. 1–2, CXXXII (2008), 33-42 UDK 630* 907.2 UPRAVLJANJE RIZICIMA PRI POSJEĆIVANJU I REKREACIJSKIM AKTIVNOSTIMA U ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA PRIRODE OUTDOOR ACTIVITIES AND VISITOR RISK MANAGEMENT IN PROTECTED AREAS Ivan MARTINIĆ*, Mate KOSOVIĆ**, Ivan GRGINČIĆ*** SAŽETAK: Članak se osvrće na stvaranje sigurnog i svjesnog rekreacijskog prostora u zaštićenim područjima prirode. Definiraju se rizici i odgovornosti uprava zaštićenih područja za njihove posjetitelje i sudionike rekreacijskih aktivnosti. Raspravlja se o osnovnim elementima ‘visitor risk manage- menta’ – otkrivanje i procjenu rizika, određivanje sigurnosnih i kontrolnih mjera, financijski i legislativno gledište rizika. Posebno se obrazlažu faze u procesu procjenjivanja rizika te određivanje njegove razine pri čemu se stavlja u odnos vjerojatnost aktualizacije opasnosti i težina moguće posljedice. U cilju smanjenja rizika iznose se legislativne, organizacijske i kadrovske pretpostavke i preporuke za razvoj integriranog programa upravljanja rizicima u hrvatskim nacionalnim parkovima i parkovima prirode. Ključnim se drži propisom jasno odrediti razinu brige parkovnih uprava za posjetitelje, pri čemu valja voditi računa da bi previsok standard odgovornosti parkovnih uprava mogao ugroziti njihovo funkcioniranje. K l j u č n e r i je č i : priroda, zaštićena područja, posjećivanje, rekreacija, upravljanje rizicima UVOD – Introduction Zaštićena područja prirode idu u red najatraktivrazvoj kompleksne turističke ponude. Prema IUCN2 nijih turističkih odredišta1 s velikim potencijalom za smjernicama za upravljanje zaštićenim područjima, uz Slika 1. Hodanje među krošnjama – u posljednje vrijeme jedan od najatraktivnijih oblika rekreacije u prirodi Figure 1 Tree top walking across specially adapted footbridges has recently become one of the most attractive forms of outdoor recreation. Prof. dr. sc. Ivan Martinić, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, e: martinicŽsumfak.hr Mate Kosović, mr. oecc., dipl. iur., JU za upravljanje Park-šumom Marjan, Split Mr. sc. Ivan Grginčić, Hrvatske šume d.o.o. Zagreb – UŠP Karlovac Prema podacima WTO više se od 30 % godišnjeg turističkog posjećivanja u svijetu odnosi na zaštićena područja prirode, ponajprije nacionalne parkove i prirodne rezervate. International Union on Conservation of Nature – međunarodna organizacija za zaštitu prirode |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2008 str. 36 <-- 36 --> PDF |
I. Martinić, M. Kosović, I. Grginčić: UPRAVLJANJE RIZICIMA PRI POSJEĆIVANJU I REKREACIJSKIM . Šumarski list br. 1–2, CXXXII (2008), 33-42 ekološku edukaciju, upravo su turizam i različiti oblici nosti mogu imati i negativne učinke na zaštićeno podrurekreacije, naprihvatljiviji oblici korištenja zaštićenih čje, prihodi od takvih aktivnosti uvelike mogu doprinipodručja (Tablica 1). Iako turističko-rekreacijske aktiv-jeti njegovom očuvanju i razvoju. Tablica 1. Matrica ciljeva upravljanja i kategorija zaštićenih područja prema IUCN-u Table 1 Management objectives matrix and the IUCN protected area management categories Ciljevi upravljanja Vrsta zaštićenog područja – Protected Area Category* Management objectives Ia Ib II III IV V VI Znanstveno istraživanje Scientific research 1 3 2 2 2 2 3 Zaštita divljine Wilderness protection 2 1 2 3 3 -2 Očuvanje biološke raznovrsnosti gena i vrsta Preservation of species 1 2 1 1 1 2 1 and genetic diversity Održavanje usluga okoliša Maintenance of 2 1 1 -1 2 1 environmental services Zaštita posebnih prirodnih i kulturnih vrijednosti i karakteristika Protection of specific natural --2 1 3 1 3 and cultural values and features Turizam i rekreacija Tourism and recreation -2 1 1 3 1 3 Edukacija - Education --2 2 2 2 3 Održivo korištenje resursa iz prirodnih ekosustava Sustainable use of resources -3 3 -2 2 1 from natural ecosystems Održavanje kulturnih i tradicijskih značajki Maintenance of cultural and -----1 2 traditional features Ia – strogi prirodni rezervat: Ib – područje divljine; II – nacionalni park; III – spomenik prirode; IV – područje upravljanja staništima/vrstama; V – zaštićeni krajobraz; VI – zaštićeno gospodarsko područje LEGENDA: 1- primarni cilj; 2 – sekundarni cilj; 3 – potencijalno primjenjiv cilj; 4 – neprimljenjiv cilj Ia – Strict Nature Reserve: Ib – Wilderness Area; II – National Park; III – Natural Monument; IV – Habitat/Species Management Area; V – Protected Landscape; VI – Managed Resource Protected Area LEGEND: 1 – primary objective; 2 – secondary objective; 3 – potentially applicable objective; 4 – not applicable REKREACIJSKE AKTIVNOSTI U ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA Recreational activities in protected areas Privlačnost zaštićenih područja za rekreacijske akmenskim prilikama i gdje mogu računati na profesiotivnosti lako je objasniti atraktivnim prirodnim ambinalnu pomoć u različitim slučajevima, kao što su nejentom, ali i svojevrsnom sigurnošću koju sudionicima zgode, traganje i spašavanje i dr. takvih programa pružaju parkovne uprave, ponajprije Organiziranju rekreacijskih aktivnosti u zaštićenim turističko-rekreacijskom infrastrukturom i profesionalpodručjima moguće je svesti na dva osnovna pristupa. nim službama. Većina će posjetitelja izabrati rekreacijU prvom su slučaju takve aktivnosti uglavnom organisko odredište u području gdje će se moći osloniti na zirane od same parkovne uprave, dok su u drugom slupouzdane informacije o specifičnostima prostora, vre-čaju organizirane od jednog ili više koncesionara3. 3 ovlašteni ugovorni nositelji dopuštenja o organiziranju i pružanju rekreacijskih programa, usluga i aktivnosti. Za izdata dopuštenja kon cesionari plaćaju parkovnoj upravi koncesijsku naknadu, a dopuštene djelatnosti obavljaju za svoj račun i u skladu specifičnim uvjetima parkovne uprave. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2008 str. 37 <-- 37 --> PDF |
I. Martinić, M. Kosović, I. Grginčić: UPRAVLJANJE RIZICIMA PRI POSJEĆIVANJU I REKREACIJSKIM . Šumarski list br. 1–2, CXXXII (2008), 33-42 Za rekreacijske aktivnosti koje parkovne uprave samostalno organiziraju i provode, one imaju iznimnu odgovornost za sigurnost sudionika, što uključuje i skrbiti za odštetne zahtjeve (ponekad alarmantno visoke!) koji se mogu pojaviti u slučaju povređivanja sudionika rekreacije. Iako je, prema našim ocjenama, razvoj rekreacijskih aktivnosti u hrvatskim zaštićenim područjima4 (dalje u tekstu: NP/PP) u pogledu sadržaja i intenziteta u početnoj fazi, posljednjih se godina i u Hrvatskoj ozbiljnije susrećemo s većim brojem slučajeva povređivanja pri takvim aktivnostima. To je posljedica pove ćanja broja posjetitelja, njihovog interesa za ‘intenziviranjem’ boravka i njihove sve veće mobilnosti, ali i veće ponude rekreacijskih aktivnosti s uključenim visokim rizikom, kao što su npr. slobodno penjanje, brdski biciklizam, pustolovne utrke i dr. U tom smislu može se govoriti i novom elementu zadaće parkovnih uprava usmjerenoj na smanjivanje mogućih nepovoljnih učinaka u slučaju ozlijeđivanja posjetitelja, pri čemu važan element upravljanja zaštićenim područjima postaje planiranje i upravljanje rizicima vezanima za rekreacijske aktivnosti posjetitelja. RIZICI I ODGOVORNOST ZA POSJETITELJE – Visitor risks and responsibilities U posjećivanju zaštićenih područja brojne su situacije ili stanja koje potencijalno mogu izazvati ozljede ili štete. Mnogobrojni oblici vanjske rekreacije imaju pripadajući rizik, pri čemu su rizik i izazov njihov važan sastavni dio. Pritom, vjerojatnost da nesreća završi u obliku štete ili ozlijeđivanja u nekim slučajevima nije mala. Iako je općenito prihvaćeno da su posjetitelji odgovorni za osobnu sigurnost pri rekreacijskim aktivnostima, značajne se teškoće javljaju oko razgraničenja što je osobna, a što parkovna odgovornost u slučaju nesreće. Neke aktualne sudske presude u svijetu značajno su više potencirale odgovornost parkovnih uprava negoli samih posjetitelja. U definiranju mogućih rizika kojima su izloženi posjetitelji moguće je razlikovati: (1)rizike pri aktivnostima manjeg intenziteta i bez športske dimenzije naprezanja; tu spadaju npr.: pje šačenje, planinarenje, touring-biciklizam i dr. Tak ve se aktivnosti odnose na ‘obične’ posjetitelje i ve zane su uz korištenje standardne parkovne infra- UPRAVLJANJE RIZICIMA Naglašena odgovornost parkovnih uprava zahtijeva postojanje unaprijed određenih planova djelovanja u slučaju nesreće posjetitelja, odnosno sudionika rekreacije, ali i odgovarajuću pripremljenost u slučaju pokretanja odštetnih zahtjeva. Kako su visoki odštetni zahtjevi vezani uz ozljeđivanje izravna prijetnja parkovnoj upravi u provođenju parkovne politike i svakodnevnom upravljanju parkom, cilj uprave zaštićenog područja mora biti stvaranje sigurnog i svjesnog rekreacijskog prostora. Osnova toga je razvoj programa upravljanja rizicima. To uključuje: određivanja najboljeg praktičnog a za kon protokol protokolprotokola z tinuirano unaprijeđivanje tehnika i ii izvedb izvedbizvedbi ii u uprav u ljanju rizicima, strukture: cesta, šumskih putova i planinarskih staza, poučnih staza, odmorišta, vidikovaca i dr. (2)rizike pri vrlo intenzivnim rekreacijskim aktivnostima s izraženom športskom dimenzijom naprezanja; Takve aktivnosti vezane su uz posjetitelje-sudionike ‘adrenalinske’ rekreacije, a tu spadaju npr. alpinizam, slobodno penjanje (penjanje u stijeni), speleologija, ronjenje, rafting, kajak, kanjoning, brdski biciklizam, skijanje, zmajarenje, rekreativno jahanje, slobodno letenje, pustolovne utrke, hodanje u krošnjama, adrenalinski parkovi, i dr. Rizici su usko povezani s vrstama povreda koje mogu nastati pri pojedinoj aktivnosti. Najčešći su: – padovi samih sudionika s visine, u dubinu ili u istoj ravnini, – padovi drugih predmeta (opreme, kamenja, grana i sl.) na sudionika, – sudar ili uklještenje sudionika s preprekom ili drugim predmetom – ostali rizici. Visitor risk management identificiranje učestalosti i šteta vezanih za izlaganje specifičnom riziku, prepoznavanje postupaka i metoda koje vode osigu ravajuće agencije u analizi i procesuiranju nesreća, u nesreća, uvođenje učinkovite zaštite od rizika te procedura za minimalizaciju rizika. U smislu zaštite osobne odgovornosti u posljednja dva desetljeća razvijen je instrument putnoga osiguranja koje svojim klijentima nude osigurateljske agencije bilo za individualna ili za agencijski organizirana putovanja i boravke. Takva putna osiguranja pokrivaju tek neke od rizika kojima su potencijalno izloženi posjetitelji- sudionici sportske rekreacije, kao što su troškovi 4 ovdje se prvenstveno misli na zaštićena područja koja imaju upravljačke ustanove; u Hrvatskoj to su, ponajprije, nacionalni parkovi i parkovi prirode. 35 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2008 str. 38 <-- 38 --> PDF |
I. Martinić, M. Kosović, I. Grginčić: UPRAVLJANJE RIZICIMA PRI POSJEĆIVANJU I REKREACIJSKIM . Šumarski list br. 1–2, CXXXII (2008), 33-42 prijevoza do odgovarajuće ustanove i troškovi bol-akcije u praktičnom radu, procedurama ili potenciničkoga liječenja (tzv. nužni liječnički tretman), ali ne i jalnim mjestima nesreća. za npr. liječenje “posljedica nezgoda uzrokovanih profesionalnim bavljenjem sportom” u što je moguće svrstati većinu adrenalinskih rekreacijskih aktivnosti. Pritom je osigurateljeva obveza isključena i ako je nesretni slučaj nastao, među ostalim, za vrijeme sportske rekreacije u alpinizmu, jahanju, zračnim, zimskim i/ili vodenim sportovima, biciklizmu, speleologiji i dr. Prema dosadašnjim iskustvima iz zemalja s razvijenim parkovnim sustavima, učinkoviti programi upravljanja rizicima traže sljedeće osnovne sastavnice: obrazovanje i osposobljavanje osoblja, nadziranje i otkrivanje rizičnih prostora i područja, redovitu inspekciju prirodnih predjela i rekreacijske infrastrukture sa zapisnicima o inspekcijama – radi programa održavanja, tako i u slučaju parničenja, održavanje službenih sastanaka sa osiguranicima, zakonskim savjetodavcima i suradničkim agencijama radi rasprave o gledištima trendova, strategija, tekućih parnica, izvještavanje o nesrećama i izlaganje o njima, uspostavu izvještajnog mehanizma radi stalne analize rizičnih situacija i unapređenja kroz popravne Slika 2. Slobodno penjanje (free climbing) ide u red rekreacijskih aktivnosti najvećeg rizika Figure 2 Free climbing ranks among outdoor recreational activities of the highest risk S gledišta parkovne uprave upravljanje rizicima posjetitelja uključuje odgovore na sljedeća pitanja : Što može pogrešno krenuti za posjetitelja? – Ovo zahtijeva prepoznavanje glavnih uzroka mogućih nepoželjnih situacija, određivanje njihovih mogućih posljedica i/ili učinaka koji su određeni njihovom učestalošću, težinom i vjerojatnošću pojavljivanja. Što parkovna uprava može učiniti? – To pretpostavlja razvoj sustava koji uključuje politiku, metode te mehanizme djelovanja i nadzora kao odgovor na moguće neželjene situacije. Koja je financijska dimenzija rizika i mogućih šteta? – Ovo zahtijeva fokusiranje na osiguranje novčanih sredstava za aktivnosti prevencije i upravljanja rizicima i za održavanje financijske stabilnosti uprave u slučaju mogućih troškova po odštetnim zahtjevima. U programu upravljanja rizicima kojima su izloženi posjetitelji i sudionici rekreacije moguće je razlikovati četiri osnovna koraka, kako je to prikazano na slici 3. Korak br. 1 : Proces otkrivanja rizika Od najveće je važnosti razviti strukturni proces za otkrivanje rizika ozlijeđivanja posjetitelja. Proces otkrivanja rizika mora uključivati detaljno ispitivanje raspoloživih informacija o prijašnjim incidentima, načinima i područjima gdje su se dogodili. Faze u procesu otkrivanja rizika uključuju: 1. izradu pregleda/popis svih rizika vezanih uz neku aktivnost ili prostor 2. razvijanje upitnika za fizičku inspekciju područja ili za nadzor aktivnosti posjetitelja 3. inspekciju područja putem upitnika i razgovor s posjetiteljima koji često posjećuju određena mjesta 4. popisivanje svih uočenih i utvrđenih rizika. Na osnovi utvrđivanja rizika izvode se ključne odluke o preventivnim i kontrolnim mjerama za sigurnost posjetitelja. Korak br. 2: Procjena rizika za posjetitelje Nijednim se rizikom ne može adekvatno upravljati sve dok nije određen i shvaćen. Za ovo je potreban opširni pogled na sve dostupne informacije vezane uz prošle nesreće, posjetitelje i žrtve, mjesta i aktivnosti gdje se nesreće češće događaju. Proces procjenjivanja rizika treba rezultirati listom svih potencijalnih opasnosti i njima pripadajućih rizika. Procjena je polazište u određivanju vrste i sadržaja akcija koje će poduzimati parkovna uprava. Ograničeno vrijeme, budžet ili osoblje mogu uvjetovati da se neke aktivnosti s rizicima trebaju uzeti u obzir bez odgađanja, a druge se mogu odgoditi. Proces procjenjivanja rizika prikazan je na slici 4. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2008 str. 39 <-- 39 --> PDF |
I. Martinić, M. Kosović, I. Grginčić: UPRAVLJANJE RIZICIMA PRI POSJEĆIVANJU I REKREACIJSKIM . Šumarski list br. 1–2, CXXXII (2008), 33-42 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2008 str. 40 <-- 40 --> PDF |
I. Martinić, M. Kosović, I. Grginčić: UPRAVLJANJE RIZICIMA PRI POSJEĆIVANJU I REKREACIJSKIM . Šumarski list br. 1–2, CXXXII (2008), 33-42 Ključno je u procjeni rizika neke aktivnosti ili lokasti i težinu moguće posljedice. Model stupnjevanja racije odrediti stupanj ili razinu specifičnog rizika. U tazine rizik izveden na osnovi matrice iz tablice 2., a ka aa iz blici 2 prikazan je primjer matrice za procjenu rizika prikazanjje ee u uu tablici 3. koja stavlja u odnos vjerojatnost aktualizacije opasno- Tablica 2. Matrica za procjenu rizika (po Nohl-u) rizika (po ohl-u) Table 2 The Risk Assessment Matrix (according to Nohl-u) Težina štetne posljedice / ozljeda – Severity of harmful effect / injury Vrlo laka ozljeda Laka ozljeda – Srednje teška Teška ozljeda – Vrlo teška ili bez – ikakvih eventualne ozljeda – trajne posljedice smrtna ozljeda posljedica posljedice koje posljedice koje koje uzrokuju – značajno Vjerojatnost Very slight injury bitno ne utjeću mogu ograničiti gubitak radne ograničena aktualizacije – no health effect na radnu radnu sposobnosti životna opasnosti sposobnost sposobnost Major injury – sposobnost ili Probability of Minor injury – Moderate permanent uzrokuje smrt hazard possible injury – consequences Severe or lethal actualization consequences consequences that cause the injury – leads to having very that may loss of work significantly slight effect on restrict work capability restricted life work capability capability capability or death I II III IV V Neuobičajeno mala A 0 0 0 1 1 Very unlikely Vjerojatno, pod određenim uvjetima B 0 0 1 3 4 Probable, under certain conditions Vrlo vjerojatno se može očekivati C 0 1 2 5 7 Very likely Usljeđuje bez sumnje D 0 1 3 7 10 Certain Tablica 3. Stupnjevi rizika smanjenje mogućnost rizika na način da se smanji Table 3 Risk levels vjerojatnost da se nesreća dogodi tamo gdje je Rizik – Risk Vrijednost – Value osrednji rizični potencijal, npr. omogućavanje priPrihvatljiv rizik – Acceptable risk 0 stupa samo uz pratnju voditelja ili sudjelovanje uz Mali rizik – Low risk 1-2 instruktora, Srednje velik rizik – Moderate risk 3-4 smanjenje djelovanja rizika što znači minimalizira- Velik rizik – Major risk 5-7 ti štete nastale od nesreće u slučaju osrednjeg rizič- Osobito velik rizik – Very high risk 10 nog potencijala, npr. ograničavanje ili kontroliranje pristupa, Korak br. 3: Sigurnosne mjere i akcije prihvaćanje rizika kada je on unutar prihvatljivih Koristeći rezultate procjene rizika određuju se sigranica, nizak ili nebitan. gurnosne mjere te se izvode potrebne akcije i aktivnoKada kontrolne mjere nisu uvedene ili su neučinkosti radi eliminacije ili smanjivanja rizika. vite, sve nesreće i ozljede posjetitelja trebaju biti brzo Sigurnosne mjere mogu se odnositi na: istražene. Primarni pristup trebao bi biti nepristrani uviđaj s dovoljno detalja za analizu nesreće. Idealno bi eliminaciju rizika kada je rizik procijenjen kao jako bilo kada bi se isto obavljalo po propisanoj standardnoj visok; moguća mjera je npr. izostavljanje rekreacij proceduri, kojom bi se osigurala konzistencija i omo ske aktivnosti iz ponude na svim ili određenim lo gućilo povjerenje u rezultate. kalitetima, prijenos dijela rizika radi smanjivanja odgovornosti za nesreću, npr. upozoravanjem posjetitelja, čime im 5 vrlo često su takva upozorenja sadržana već na ulaznici u zaštise osigurava da budu informiran u slučaju rizika5, ćeno područje |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2008 str. 41 <-- 41 --> PDF |
I. Martinić, M. Kosović, I. Grginčić: UPRAVLJANJE RIZICIMA PRI POSJEĆIVANJU I REKREACIJSKIM . Korak br. 4: Motrenje i preispitivanje Kada su kontrolne mjere određene da minimaliziraju ili eliminiraju rizik potrebno je procjeniti učinkovitost mjera. Toključuje: uključuje pregled predloženih kontrolnih mjera pred uvođenje, uvođenje kontrolnih mjera, ako se pregledavanjem ustanovilo da one smanjuju rizik i ne stvaraju nove rizike, praćenje učinkovitosti kontrolnih mjera kroz redovite procjene. Šumarski list br. 1–2, CXXXII (2008), 33-42 m ,:.«.,.,....,o,eČc,,.e..Č:.r; 5. Andrenalinski parkovi postali mnogih zaštićenih područja. Figure 5 Adrenaline parks have become an integral part of recreational infrastructure in many protected areas PREPORUKE ZA UPRAVLJANJE RIZICIMA POSJETITELJA U HRVATSKOJ Risk management proposals in Croatia Porastom svijesti posjetitelja, ali i povećanjem rekreacijske ponude, neizbježno će se i parkovne uprave hrvatskih zaštićenih područja sve više susretati s problemima odštetnih zahtjeva uslijed ozljeđivanja posjetitelja. Kako bi se hrvatski parkovni sustav pravodobno pripremio za takvu vrstu prijetnje funkcioniranju zaštićenih područja, a parkovne uprave osposobile za novu zadaću, u nastavku članka iznose se preporuke i polazišta za razvoj koncepta upravljanja rizicima posjetitelja pri posjećivanju i rekreacijskim aktivnostima posjetitelja. 6.1. Jasna misija i trajna potpora – Clear mission and permanent support Primarno se moraju osigurati dugoročni mehanizmi potpore za program upravljanja rizicima posjetitelja zaštićenih područja prirode u Hrvatskoj. Ovo zahtijeva podršku s najviših pozicija nadležnosti za zaštićena područja kako bi se jasno i čvrsto postavili ciljevi programa, a zatim razvila formalna struktura (organizacija i osoblje) u programu. Ključnu bi ulogu u takvom konceptu valjalo namijeniti, sada nepostojećem, Središnjem uredu za zaštićena područja RH (dalje u tekstu: Središnji ured NP/PP). Jednako je važno utvrditi protokole i komunikacijske tokove kojima će informacije i instrukcije putovati od donositelja odluka do operativnog parkovnoga osoblja. 6.2. Zakonsko uređenje i pravna pomoć – Legal framework and legal advice Potrebno je propisom vrlo jasno odrediti razinu brige i odgovornost parkovnih uprava za posjetitelje, posebno radi određivanja granice između osobne i parkovne odgovornosti i postizanja ograničenja od odgovornosti. Pritom valja voditi računa da bi previsok standard odgovornosti parkovnih uprava mogao ugroziti njihovo funkcioniranje. Nadalje, potrebno je osigurati da parkovne uprave putem Središnjeg ureda NP/PP imaju pristup primjerenom pravnom savjetodavcu već prilikom eventualnog podizanja tužbe protiv uprave. Pravni savjetodavci ne bi trebali samo biti dostupni, već i proaktivni u smislu da unaprijed dobro razumiju prirodu parničenja i potrebe parkovne uprave. 6.3. Uloga Središnjeg ureda nacionalnih parkova i parkova prirode – The role of the NP/PP Central Management Office Na razini svih parkovnih uprava potrebno je standardizirati pristup upravljanju rizicima posjetitelja i sudionika rekreacije. Radi racionalnosti i koordinacije, trebalo bi napraviti na razini Središnjeg ureda za NP/PP koji bi razvio jedinstvene obrasce vezano za: model otkrivanja, procjene i inspekcije rizika, katalog sigurnosnih i kontrolnih mjera, protokole i postupke u slučaju nesreća, osposobljavanje parkovnoga osoblja, modele osnovnoga i posebnoga osiguranja od rizika, vođenje odštetnih zahtjeva s pravnim savjetovanjem. 6.4. Modeli osiguranja i partnerstvo s osigurateljima – Insurance models and partnership with insurers Putem središnjeg ureda NP/PP potrebno je za parkovne uprave iznaći primjerene modele osiguranja od odgovornosti te nastojati uvesti aranžmane osiguranja koji su jednostavni i učinkoviti, kao mehanizam financiranja rizika. Takvi bi modeli trebali činiti kombinaciju programa upravljanja rizikom, samoosiguranja i reosiguranja. Ključna je stvar u takvim aranžmanima postizanje najbolje ravnoteže između cijene premije i preostalog rizika. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2008 str. 42 <-- 42 --> PDF |
I. Martinić, M. Kosović, I. Grginčić: UPRAVLJANJE RIZICIMA PRI POSJEĆIVANJU I REKREACIJSKIM . Šumarski list br. 1–2, CXXXII (2008), 33-42 Parkovnim upravama se sugerira internalizirati trošak dnevne police osiguranja od posljedica nesretnog slučaja u cijenu ulaznice koju plaća svaki posjetitelji pri organiziranom ili individualnom posjetu zaštićenog područja. Nadalje, organizatore rekreacijskih aktivnosti (koncesionare) trebalo bi obvezati da sudionike svojih rekreacijskih programa dodatno osiguraju od rizika povreda koji nisu pokrivena policama putnog ili zdravstvenog osiguranja. Poželjno bi bilo kada bi se takve osnovne vrste dnevnih polica osiguranja mogle kupiti na recepcijama zaštićenih područja i na drugim prikladnim mjestima. Od posebne je važnosti jaka povezanost Središnjeg ureda i parkovnih uprava s osigurateljem (jedna ili više agencija) pri čemu one moraju sudjelovati u redovitim analizama slučajeva te razviti plan za zaštitu obiju strana od potencijalnih gubitaka kao poslijedice nesreća posjetitelja. 6.5. Izobrazba i trening osoblja – Staff education and training Osoblje treba učiniti svijesnim moralnih i pravnih obveza brige za sigurnost posjetitelja. Ono mora biti sposobno otkriti, ocijeniti i obraditi rizik. Gdje god je unutar parkovne uprave moguće, trebala bi postojati jedinica posvećena upravljanju rizikom, koja odgovara za: – praćenje i ocjenjivanje rada uprave vezanim za ‘vistor risk management’ – pružanje uputa upravi i operativnom osoblju za sprječavanje nesreća – koordinaciju treniranja osoblja za ‘visitor risk managment’. Programi treniranja osoblja svakako će parkovnim upravama dati dodatnu vjerodostojnost u slučaju parničenja. 6.6. Procjena, inspekcije i kontrola rizika – Risk assessment, inspection and control U Hrvatskoj bi trebalo s razine Središnjega ureda NP/PP inicirati proces procjene rizika pri posjećivanju i rekreacijskim aktivnostima posjetitelja u zaštićenim područjima. Takva bi procjena za pojedino područje obuhvatila određivanje razine rizika za sve prihvatljive aktivnosti. Na temelju razine rizika utvrdio bi se katalog sigurnosnih mjera te model inspekcije rizika. eventualne nesreće potrebno je uvesti redovit i sustavan inspekcijski proces kako bi se osiguralo trajno otkrivanje povećanih rizika te se sugeriralo preventivne mjere. Učestalost potrebnih inspekcija treba odrediti prema vrsti rizika ili o prirodi određene atrakcije ili objekta. Nadalje, potrebno je izraditi akcijski plan za kontrolu rizika u okviru kojega se izabiru najpovoljnije akcije koje čine kombinaciju aktivnosti za sprječavanje posljedica. nezgode i za smanjenje težine posljedica 6.7. Protokoli za istragu i dokumentiranje Investigation and documentation protocol Procedura koja se primijenjuje u slučaju nesreće mora biti regulirana propisom, s posebnim naglaskom na način obavljanja očevida, dokumentiranje i sastavljanja zapisnika. Strukturno istraživanje nesreće treba se sastojati od sljedećih elemenata: – učinkovite istrage radi dobivanja vjerodostojnih i najvažnijih informacija u što kraćem vremenu; pritom iskaz svjedoka trebaju biti uzeti u što kraćem zi ii s vre enu o ood dd nastanka nesreće; dovršenih izveštaja o nesreći koji trebaju, na temelju prikupljenih informacija, sadržavati činjenice, a ne mišljenja; posebno je važno da su detalji vezani za nesreće ili uz traženje odštete uvijek dokumentirani i zapisani interno od parkovne uprave; foto-dokumentacije s mjesta nesreće (jer s vremenom sjećanja slabe ili nestaju, a mjesta mijenjaju izgled); pri svršetku procesa istraživanja nesreće sve skupljene informacije i dokaze treba detaljno zabilježiti kroz standardni zapisni sustav; sustav mora uključivati zapise o: NP GrandČČ Radi minimaliziranja broja neFigure 6 NP Grand Canyon – Search & Rescue Service*č" zgoda, ali i lakšeg rješavanja svake (Foto: I. Martinić) |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2008 str. 43 <-- 43 --> PDF |
I. Martinić, M. Kosović, I. Grginčić: UPRAVLJANJE RIZICIMA PRI POSJEĆIVANJU I REKREACIJSKIM . Šumarski list br. 1–2, CXXXII (2008), 33-42 – izvještajima o nesreći (zapisnici s uviđaja, iskazi svjedoka i dr.), – programima i planovima održavanja i atestima – procjeni rizika, – potraživanju odštete, – ostale zapise. Sve navedeno smanjuje potencijalnu odgovornost uprave u slučaju parničenja; dodatno, zapisni sustav uz ZAKLJUČCI U posjećivanju i pri mnogobrojnim rekreacijskim aktivnostima u zaštićenim područjima vjerojatnost nesreća i ozljeđivanja u nekim slučajevima nije mala. Porast broja nesreća posjetitelja, ali i s njima povezanih odštetnih zahtjeva u stalnome je porastu. Neke aktualne inozemne sudske presude značajno više potenciraju odgovornost parkovnih uprava negoli samih posjetitelja. Nova zadaća uprava zaštićenih područja usmjerena je na smanjivanje mogućih nepovoljnih učinaka u slučaju ozljeđivanja posjetitelja. Pritom važan segment upravljanja postaje razvoj struktura i protokola za uvođenje integriranog programa upravljanja rizicima pri posjećivanju i rekreacijskim aktivnostima posjetitelja. To uključuje: određivanja protokola za kontinuirano unaprijeđivanje tehnika i izvedbi u upravljanju rizicima, identificiranje učestalosti i šteta vezanih za izlaganje specifičnom riziku, prepoznavanje postupaka i metoda koje vode osiguravajuće agencije u analizi i procesuiranju nesreća, uvođenje učinkovite zaštite od rizika te procedura za minimalizaciju rizika. Kako bi i u Hrvatskoj parkovne uprave što skorije usvojile politiku upravljanja rizikom posjetitelja, po- LITERATURA Marinović-Uzelac, A. (2001): Prostorno planiranje. Dom i svijet Zagreb, 2001. M a r t i n i ć , I. (2004): 55. obljetnica NP Paklenica – kako osigurati održivost i vitalnost funkcioniranja? u svjetlu naglasaka V. svjetskog kongresa nacionalnih parkova. Paklenički zbornik, vol. 2., 147–150. Starigrad-Paklenica, 2004. M a r t in i ć , I. (2002): Planovi upravljanja za hrvatske nacionalne parkove i parkove prirode. Šumarski list 9–10, CXXVI, 501–509, Zagreb. Martinić, I. (2001): Američka iskustva za unapređenje upravljanja nacionalnim parkovima i parkovima prirode u Hrvatskoj. MZOPU RH, (izvješće sa studijskog boravka), 1–12, Zagreb. kontinuirano praćenje i pregledavanje, omogućuje podjelu informacija između različitih dijelova sustava. I u ovome segmentu, u Hrvatskoj je potrebno s razine Središnjega ureda NP/PP definirati protokole za ispitivanje nesreća koje bi uključile sadržaj i način ispitivanja, izgled očevidnika i relevatnu dokumentaciju, način izvještavanja i dr. Conclusions trebno je s najviših mjesta odlučivanja jasno postaviti ciljeve programa te zatim razviti formalnu strukturu (organizacija i osoblje) u programu. Pritom osnovne preporuke obuhvaćaju: 1. jasnu misiju i trajnupotporu 2. zakonsko uređenje i pravnu pomoć 3. ulogu Središnjeg ureda NP/PP 4. modele osiguranja i partnerstvo s osigurateljima 5. izobrazbu i trening osoblja 6. kontinuiranu uu procjenu, inspekciju i kontrolu rizika 7. protokole o ispitivanju, analizi iizvještavanju o nesrećaa. Kao prvi i ključni korak potrebno je propisom jasno odrediti razinu brige parkovnih uprava za posjetitelje, pri čemu valja voditi računa da bi previsok standard odgovornosti parkovnih uprava mogao ugroziti njihovo funkcioniranje. Uvažavajući osnovne postavke i razvojne korake inozemnih modela, model upravljanja rizicima posjetitelja u Hrvatskoj valjalo bi provesti s određenom fleksibilnošću, kako bi se usvojio model, koji bi bio najprikladiji sadašnjoj organizaciji zaštićenih područja u Hrvatskoj. – References Peterson, James A. (1987). “Risk Management for Park, Recreation and Leisure Services”, Management Learning Laboratories, Illinois, USA. Department of Conservation & Land Management, Western Australia. (1991). Policy Statement No. 18, Recreation, Tourism and Visitor Services. Department of Conservation & Land Management, Western Australia. (1996). Recreation & Tourism Workshop -proceedings, Strategy & Action Plans 1996 –2000. Department of Conservation & Land Management, Western Australia. (1997). Policy Statement No. 53, Visitor Risk Management. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2008 str. 44 <-- 44 --> PDF |
I. Martinić, M. Kosović, I. Grginčić: UPRAVLJANJE RIZICIMA PRI POSJEĆIVANJU I REKREACIJSKIM . Šumarski list br. 1–2, CXXXII (2008), 33-42 Department of Conservation & Land Management, ** (2003) V. IUCN World Parks Congress ProceeWestern Australia. (1997). Visitor Risk Managedings, Durban. ment – Operational Guidelines. *** grupa autora i Ecoplan d.o.o. (1996): Sustav ko- Department of Conservation & Natural Resources, rištenja nacionalnih parkova i parkova prirode (s Victoria. (1994). Public Liability Risk Managemjerama za provođenje dokumenata prostornog ment Manual. uređenja. Ministarstvo prostornog uređenja, gra Department of Primary Industries, Forest Services, diteljstva i stanovanja RH, 1–60, Zagreb. Queensland. (1994). Sound Practice Indicator *** grupa autora (2000): Ekoturizam i održiv razvoj tufor Visitor Site Management on State Forests. rizma u ekološko osjetljivim prostorima. Turizam Parks Canada, Department of Canadian Heritage. (tematski broj), vol. 48, (4): 361–480, Zagreb. (1994). Visitor Risk Management Handbook. Minister of Supply and Services Canada. ** grupa autora (2000): Ekoturizam i održiv razvoj turizma u ekološko osjetljivim prostorima. Turizam (tematski broj), vol. 48, (4): 361–480, Zagreb SUMMARY: The article deals with the establishment of safe recreational zoisitor pa nes in protected areas of nature. Risks to visitors ss an anand dd participants in outdoor ar recreation activities and responsibilities of ff protecte protecteprotected dd area managements are The basic elements of “visitor risk management” identifying and assessing risks and selecting safety and control measures are discussed, and so are the financial and legislative aspects of risks. Special focus is placed on the phases in the risk assessment process and the identification of their levels. The of risk actualization and the severity of possible consequences are likelihoo likelihoolikelihood dd o osed. With the view of reducing risks, legislative, organizational and per juxtaposed. sonnel principles are presented and proposals for the development of an integral risk management program in Croatian national parks and nature parks are given. Clearly regulated levels of care by park managers towards visitors re st considere considereconsidered dd th ththe ee ke kekey yy issue issueissue. .. However HoweverHowever, ,, a aan nn overl overloverly yy hig highigh hh standard of responsibili are ty o f ff par parpark kk manager managermanagers ss coul coulcould dd jeopardiz jeopardizjeopardize ee thei theitheir rr functioning functioningfunctioning. .. Ke y word s : nature, protected areas, visiting, recreation, risk management |