DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/2008 str. 56 <-- 56 --> PDF |
D. Posarić: OBNOVA SPAĆVANSKIH ŠUMA HRASTA LUŽNJAKA šQuercm robur L.) OPLODNIM SJEČAMA . Šumarski list br. 1–2, CXXXII (2008), 53-63 SADAŠNJI NAČIN OBNOVE ŠUMA S PRIJEDLOZIMA ZA NJEGOVO POBOLJŠANJE Present way of forest regeneration with proposals for its improvement Način rada primjenjivan krajem osamdesetih i po-sljedeći način: postupci koji su potpuno ili djelomično četkom devedesetih godina prošloga stoljeća opisao je u primjeni bit će napisani normalnim tekstom, postupci Rubić (1997). Uz određene izmjene, tim su načinom propisani ili preporučeni FSC certifikacijom bit će našume obnavljane zadnjih desetak ili više godina. U pisani kurzivom, a promjene koje predlaže autor bit će ovom radu svi postupci bit će nabrojeni kronološki, slinapisane masnim slovima. jedom kojim se obavljaju ili bi se trebali obaviti, i to na PRIPREMA ZA NAPLOĐIVANJE – Preparation for seeding treatment Prvi radovi u sastojini koju treba obnoviti su oni na vrijednosti ondje gdje ih prije obnove nije bilo (umjesto njezinoj pripremi za naplođivanje. No, postoje radovi da se nakon obnove proširi površina bare na uštrb šumkoji bi se mogli obaviti još ranije. Da bi se obrazložila ske površine, što se nerijetko događa). Ovakav bi se njihova svrha, treba se osvrnuti na loše strane postojećeg način rada mogao pokusno provesti na nekoliko manačina rada. Osnovni nedostatak koji se nakon obnove njih površina tijekom nekoliko pomladnih ciklusa može uočiti je zamočvarivanje dijelova pomladne povr-da bi se vidjelo postižu li se dobri rezultati. Posađene šine. Voda često stagnira na mjestima gdje se nije javljala sadnice trebalo bi njegovati sasjecanjem okolnoga u staroj sastojini, a postojeći strugovi i bare još se malo šaša barem tijekom triju uzastopnih vegetacija. Ako prošire. Na tim se mjestima javlja barska vegetacija. bi rezultati bili zadovoljavajući, moglo bi se propisati unos određenog broja biljaka johe i jasena raz Stagnirajuća voda na dijelovima površine gdje se mjerno površini bara na budućim pomladnim povr prije oplodnih sječa nije javljala, u pravilu se može od šinama već prilikom donošenja osnova gospodare voditi plitkim kanalima sisavcima, o čemu će kasnije nja za gospodarsku jedinicu. biti više riječi. Međutim, voda iz postojećih bara ne može se odvesti kanalima jer se radi o najnižim dijeloKao što je ranije rečeno, prvi radovi koji se u sastovima terena (plitki kanali su iznad razine bara). Drvejini provode u svrhu njezine obnove odnose se na prinasta vegetacija u barama prije oplodnih sječa odnosi premu za naplođivanje. Prije početka rada utvrđuje se se na rijetka jasenova, topolova i vrbova stabla, a u nestanje sastojine i određuje se metoda pripreme staništa kim barama u potpunosti izostaje. Jasno je da se bare i sastojine za naplođivanje. Uobičajeni način rada je da ne mogu pošumiti vrjednijom vrstom, ali barem bi se doznače sva stabla od kojih se neće moći proizvesti ih se trebalo pokušati spriječiti u širenju tijekom i nikakvi tehnički sortimenti (stabla do 19 cm prsnoga nakon oplodnih sječa. To bi se moglo izvesti unoše-promjera, ali i sva izrazito loša stabla većih promjera njem sadnica crne johe i poljskoga jasena u strugood kojih se ne mogu izraditi tehnički sortimenti). Ovaj ve i rubne dijelove bara prije početka oplodnih sječ-zahvat se ne može nazvati klasičnim pripremnim sije a. Joha i jasen su pionirske vrste za unos prilikom osvakom jer se ne zadire u dominantnu i nuzgrednu etažu, ali uloga mu je slična: otvara se sklop, više svjetla dojanja zabarenih površina (P r p i ć i dr. 1996). Dok stara pire do tla, raste temperatura, pojačava se mikrobio sastojina stoji na plohi i transpirira razina vode u bari loška aktivnost. Više svjetla u krošnjama stabala koja neće se podizati pa bi sadnice imale priliku narasti i oja ostaju (većinom difuzno svjetlo) potiče fruktifikaciju. čati do kraja obnove. Jasenove bi se sadnice mogle sa Vrlo je važna činjenica da se broj stabala po jedinici diti po rubovima bara, a johine na još malo niža mjesta, prema unutrašnjosti bara (razumije se da nema smisla šav p površine značajno smanjuje, što kasnije olakšava aa pro saditi na najniža mjesta, u sredinu velikih bara). M a t i ć lazak strojevima pri radovima na obnovi sastojjine i zai dr. (1996) navode količine sadnica za unos na pomla-štiti mladih biljaka. dne površine, a taj podatak može poslužiti kao orijentaVeć prilikom provedbe doznake stabala u sklopu pricija i za ovu vrstu sadnje: poljski jasen 5 do 10 tisuća preme sastojine za naplođivanje treba imati na umu sadnica po hektaru, crna joha 3 do 5 tisuća sadnica. obveze o zaštiti prirode i bioraznolikosti proistekle iz Ako bi se taj rad proveo u prve dvije ili tri godine va-FSC certifikata koje su ugrađene u hrvatsko zakonodavženja osnove gospodarenja na svim budućim pomla-stvo (Zakon o šumama NN 140/2005., čl. 7. i čl. 8., dnim površinama, takve bi sadnice nakon dovršnoga Zakon o zaštiti prirode NN 70/2005., čl. 42. i čl. 45.) i sijeka bile stabalca u dobi od oko 7 do 10 godina. programe gospodarenja (Šumskogospodarska osnova Dakle, još ne bi rađala sjemenom i ne bi mogla naplođi-područja koja vrijedi od 2006. do 2015. godine, poglavvati susjednu pomladnu površinu, a bila bi jača i viša od lje Buduće gospodarenje, odjeljak 2.2.1. Uvjeti zaštite okolnoga pomlatka i sposobnija izdržati povišenje raziprirode). Najvažnije odrednice ovih akata koje se odnone vode u bari. Tijekom vremena, ako bi veći broj sta-se na obnovu šuma su sljedeće: Hrvatskim šumama v bala preživio, dobila bi se stabla određene gospodarske d.o.o. propisuje se gospodariti šumama održavajući i i se |