DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2008 str. 70 <-- 70 --> PDF |
VJEŠTICA U Hrvatskoj do sada nije zabilježeno mnogo nalaza ovog danjeg leptira, velike planikine riđe, kojega još zovu vještica (Charaxes jasius L.). Njegov životni prostor uglavnom pripada užem području istočne jadranske obale i toka, cijeloj sredozemnoj obali uključujući i sjevernu Afriku. Primjerak na slici zabilježen je tijekom mjeseca svibnja na poluotoku Loparu na otoku Rabu. Pripada našim najvećim i najljepšim, rijetkim i ugroženim danjim leptirima, i svakako zaslužuje našu pozornost i zaštitu. Raspon krila iznosi mu do 41 mm. Gusjenica mu se hrani lišćem obične planike (Arbutus unedo L.) i tijekom proljeća i ljeta razvija samo jednu generaciju godišnje. U prvi mah pomislih kako je riječ o rijetkom velikom topolnjaku (Limenitis populi L.), ali repić na krilima, te osebujne šare s donjih strana njegovih krila, upućivale su na vješticu. Zabuni je pridonijela i činjenica kako sam ga zatekao i snimio na mladoj biljci kanadske topole gdje se odmarao te sklonio na trenutak od vrućeg sunca. Tekst i fotografija: Velika planikina riđa s otoka Raba Dr. sc. Radovan Kranjčev, prof. AKTUALNO KUKAVICA (Cuculus canorus) PTICA 2008. GODINE Dok je Nacionalno društvo Helsinkija stanovnicom godine finskog glavnog grada proglasilo sovu ušaru (Bubo bubo)1, Njemačko društvo za zaštitu prirode (Naturschutzbund Deutschland, NABU) u suradnji sa Društvom za zaštitu ptica (Landesbund für Vogelschutz, LBV) već trideset i osmi put za redom izabralo je za pticu 2008. godine svima nam dobro znanu europsku običnu kukavicu ili jednostavno kukavicu (Cuculus canorus). Ona, za razliku od ostalih ptica, ne brine oko podizanja vlastitog gnijezda i podizanja mladih, budući da sve te poslove povjerava drugim pticama! Spada u red kukavki (Cuculiformes), porodicu kukavica (Cuculidae), kojih u svijetu živi preko stotinu vrsta. 1 Sova ušara s nadimkom Bubi, “proslavila” se prošlog ljeta u Slika 1. Jednobojne, odozgo tamnosive, a odozdo bijele boje s Helsinkiju kad je sletjevši najprije na travnjak, a zatim na prečku tamnosivim poprečnim prugama, odrasla kukavica u mno gola, zaustavila kvalifikacijsku nogometnu utakmicu između domaćina Finske i Belgije za Euro 2008. gome nalikuje kopcu |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2008 str. 71 <-- 71 --> PDF |
Bojom perja i izgledom slična kopcu Kukavica živi skrivenim načinom života i plašljiva je ptica. Njeno prisuće u šumi ili većim parkovima najlakše registriramo po znanom joj “kuk-kuu” ili “kukkuk- kuu”. Zacijelo smo se iznenadili kad je ponad naše glave preletjela kukavica koju smo iznenadili glasajući se kao da kašljuca ili kiše. Tako se, naime, glasaju i mužjak i ženka kad su preplašeni, dok se ženka glasa i ćurlikom (H e in z e l i sur. 1999). Kukavica je veličine divljeg goluba, mjereći u duljinu 32 do 33 cm. Boje je tamnosive, odozdo bijele s tamnosivim poprečnim prugama, po čemu nalikuje kopcu. Od njeg je lučimo po ljestvičavom repu s bijelim točkama na vrhu, zašiljenim kratkim krilima i kljunu koji je dijelom zavinut, ali nije kukast kao u spomenute grabljivice. Iako i u letu podsjeća na kopca, za kukavicu je karakteristično da krila rijetko podiže iznad razine tijela, spuštajući ih znatno ispod tijela pri zamasima nadolje. Njeni prsti su, za razliku od ostalih ptica, raspoređeni tako da su dva sprijeda i dva straga, što joj omogućuje penjanje i sjedenje na drveću. Slika 2. Dok mužjak veselo leti okolišem, glasajući se poznatim “ku-kuu” (gore), ženka noseći u kljunu jaja, odlaže ih u gnijezda drugih ptica Intenzivno glasanje u travnju i svibnju Iz Collinsovog džepnog vodiča Ptice Hrvatske i Europe (Zagreb 1999) saznajemo da je naša kukavica redovita, široko rasprostranjena i česta ptica starog kontinenta, što će reći da je većina motritelja ptica može vidjeti i čuti svake godine; nadalje da je gnjezdarica selica, ali i preletnica, što opet znači da se u nas pojavljuju i populacije koje se gnijezde i zimuju izvan Hrvatske. Kukavice zimuju u Africi južno od ekvatora i Aziji. Goleme su to udaljenosti, ali ih one, bilo odrasle, bilo mlade, tek što su napustile gnijezdo, uspješno savlađuju. U nas stani bjelogorične, crnogorične i mješovite šume, preferirajući starije zrele sastojine. U Gorskom kotaru njeno vertikalno rasprostranjenje seže sve do pretplaninske bukove šume, zadržavajući se pretežito od druge polovice travnja pa do rujna, kad kreće na svoju uobičajenu jesensku seobu (Rucner 1950). Za nas šumare kukavica je osobito značajna ptica, jer ne samo da se hrani kukcima i gusjenicama, nego što je jedina od ptica koja tamani u šumama i voćnjacima dlakave gusjenice. Slika 3. Zahvaljujući vrlo osjetljivim i udubljenim leđima, mlada kukavica tijekom svog izrastanja izbacit će iz gnijezda sva jaja i/ili mlade ptiće domaćina |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2008 str. 72 <-- 72 --> PDF |
“Poljubac smrti” za zakonite potomke Ono što kukavicu čini posebnom, je da ona svoja jaja polaže u gnijezda drugih ptica, koristeći se neobičnim lukavstvom kako bi zavarala tobožnje roditelje da odgoje njezino mladunče. Dok mužjak veselo leti uokolo i dok cijeli kraj odjekuje njegovim poznatim “kuk-kuu”, ženka odlaže jaja u gnijezda drugih ptica. Začudo, njeno jaje bojom i šarama nalikuje na jaje ptice čije je gnijezdo prisvojila (D u r r e l l 1990). Sve bi se to moglo “oprostiti” kukavici, da je njen ptić kad se jednom izvali, samo hranjen i uzgajan usporedo s mladuncima pravih roditelja. Ali, polaganje kukavičjeg jajeta u gnijezdo druge, redovno sitne vrste ptice, predstavlja, kako to reče Gi l i a r d (1968), “poljubac smrti za zakonite potomke”. Naime, nametnik odmah nakon što je došao na svijet, čim u njegova udubljena leđa dospije jaje ili ptić domaćina, podiže se i izbacuje ih preko ruba gnijezda u sigurnu smrt. Tim postupkom, koji ponavlja tako dugo dok u gnijezdu bude i jedno jaje ili mladunac pravih roditelja, nesvjesno osigurava sebi svu skrb i hranu koju donose njegovi novi skrbnici i posve odraste usprkos velikim razlikama u veličini između mlade kukavice i njenih lažnih roditelja. Da bi joj, primjerice, sivi popić (Prunella modularis) mogao Slika 4. Uz neke druge sitne vrste sivi popić najčešća je žrtva nametničkog načina života kukavice; da bi nahranila monstruoznog ptića, njegova pomajka sjeda mu na leđa. staviti hranu u kljun, mora se popeti na leđa monstruoznog ptića kome hrane nikada dosta. Sve kukavice nisu nametnici Slične manire ima i afrička kukavica (Clamator glandarius), čiji broj u Hrvatskoj postupno raste, s tom razlikom da svoja jaja polaže u gnijezda svraka, šojki i drugih pripadnika porodice vrana. Zacijelo samo zahvaljujući veličini potomaka domaćina ona ne izbacuje njihova jaja i/ili mladunce, odrastajući zajedno s njima. Za razliku od pravih kukavica, pripadnici druge potporodice kukavica grade vlastita gnijezda i podižu svoje mlade. Jedna od njih je crnokljuna kukavica (Coccyzus erythropthalmus), vitka ptica veličine kosa, koja se gnijezdi u Sjevernoj, a prezimljuje u Južnoj Americi. I europska obična kukavica i afrička kukavica zaštićene su Zakonom o zaštiti prirode RH i Bernskom konvencijom. Slika 5. Livadna trepteljka (Anthus pratensis), najrasprostranjeni ja trepteljka otvorenih terena, česta je žrtva nametničkog života kukavice Alojzije Frković Sve slike i crteži iz Buch der Vogelwelt, Stuttgart 1973. Literatura: D u r r e l l , G. (1990): Svijet prirode. Grafičkizavod štvo. Zagreb, str. 384. Hrvatske, Zagreb, str. 320. Radović, D. i sur. (2003): Crvena knjiga ugroženih G i l ia r d, E. T. (1968): Ptice. Mladinska knjiga. Za-ptica Hrvatske. Ministarstvo zaštite okoliša i eb 4 prostornog uređenja. Zagreb, str. 179. greb, ,, str strstr. .. 400. He nz e l , ,, H. H.H., ,, R RR. .. F i t t e r i J. P a r s lo w (1999): Ptice Rucner, D. (1950): Ptice Gorskog kotara. Larus 3: Hrvatske i Europe: Hrvatsko ornitološko dru 65–187. |