DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2008 str. 87 <-- 87 --> PDF |
koji obrađuje projektiranje i dimenzioniranje potpornih i obložnih zidova. Od osobite je važnosti poglavlje koje obrađuje biološko-tehničke radove na sanaciji i stabilizaciji pokosa. Poseban dio predstavlja uporaba i opis miniranja, kao jednog od načina rada u stijeni. Na kraju su obrađena moguća oštećenja i potrebni radovi na održavanju donjeg ustroja šumskih cesta. Pri tome je posebna težina dana klimatskim čimbenicima, poglavito temperaturi i vodi. Treći dio “Gornji ustroj šumskih cesta” predstavlja logičan nastavak dosadašnjih poglavlja. Čitatelj se upoznaje s kratkom poviješću razvoja gradnje gornjeg ustroja od rimskog doba do današnjih dana. Poseban naglasak pridan je utjecajnim čimbenicima za izbor kolničke konstrukcije, za koje su u prethodnim poglavljima prikazane teoretske postavke. Šumarski stručnjaci – praktičari dobit će uvid u čitav niz različitih metoda dimenzioniranja kolničkih konstrukcija, koje u potpunosti imaju praktičnu vrijednost primjene. Opširno su opisane različite vrste kolničkih konstrukcija; od zemljanih preko kamenih do najmodernijih, koje se ponajprije zbog ekonomskih razloga ne upotrebljavaju u šumarstvu. S ovim informacijama čitatelj stječe širok uvid u tehničku izvedbu kolnika, s naglaskom na moguću uporabu u šumarstvu. Na šumskim cestama zbog djelovanja prometa i vode dolazi do raznih oštećenja gornjeg ustroja, koje je kasnije potrebno na odgovarajući način sanirati. Također su prikazane mjere redov prik nog održavanja šumskih cesta u zimskim uvjetima. u zi Četvrti dio “Strojevi za izgradnju i održavanje šumskih prometnica” predstavlja metodološki vrlo dobro obrađen dio knjige. U ovom su dijelu obrađene Monografija Mladan Vid o vi ć i sur. osnovne vrste strojeva koji se najčešće koriste pri gradnji i održavanju šumskih prometnica. Neke važnije grupe strojeva detaljno su obrađene, pri čemu se velika pozornost pridala osnovnim tehničkim značajkama, učincima i načinima uporabe – izvođenja radova. U zadnjem petom dijelu “Traktorske prometnice”, koje je po opsegu najkraće, međutim s gledišta šumarskog graditeljstva predstavlja vrlo značajno područje – sekundarnu otvorenost šuma s traktorskim prometnicama. U šumarstvu se postavlja pitanje ekonomske opravdanosti otvaranja šuma s primarnom i sekundarnom mrežom šumskih prometnica. Obrađena su osnovna načela planiranja (polaganja) i projektiranja traktorskih vlaka i traktorskih putova, kao i njihova izgradnja. Mišljenja sam, da je za šumarsku struku iznimno važna spoznaja da ima vlastiti izvor informacija iz područja šumskog graditeljstva, s posebnim naglaskom na šumske prometnice. Napominjem da izravan prijenos znanja i prakse iz inozemstva nije uvijek moguć zbog različitih koncepcija gospodarenja šumama, raz pcija gličitih šumarskih tradicija i različitih poimanja šuma icija i kao ekosustava, i s druge strane ekonomske važnosti šuma. Bez odgovarajuće mreže šumskih prometnica u pitanje se dovode svi uzgojni, zaštitni i šumskogospodarski procesi planiranja. Izdavač: Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, studeni 2007. ISBN 978-953-6307-97-5. Naklada: 1000 primjeraka. Izv. prof. dr. sc. Igor Potočnik Univerzav vv LLjubljani Biotehniška fakulteta Odd. .. z zza aa gozdarstvo in obnovljive vire LOV U HRVATSKOJ DALMACIJI OD PRAPOVIJESTI DO 21. STOLJEĆA Povodom proslave dana Svetog Eustahija mučenika – zaštitinika lovaca, lovočuvara i šumara, u nadbiskupskom sjemeništu u Splitu je 19. rujna 2007. godine promovirana monografija: LOV U HRVATSKOJ DALMACIJI OD PRAPOVIJESTI DO 21. STOLJEĆA. Promocija ove monografije upriličena je i u Đakovu 11. listopada te u Zagrebu 8. studenog 2007. godine. Osim mnogobrojnih poklonika kulta ovog sveca, kao i autorovih prijatelja i suradnika, svečanost su u Splitu svojom nazočnošću uveličali ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva g. Petar Čobanković sa suradnicima, biskup kotorski msgn. Ilija Ja n j i ć, pomoćnik ministra za lovstvo g. Robert L agin j a te župan splitsko-dalmatinski g. Ante S a n a d er. Poseban gost bio je predsjednik lovačkog saveza Slobodne zemlje Bavarske i zastupnik njemačkog parlamenta prof. dr. Jürgen Vocke sa suradnicima. U Đakovu se brojnim uzvanicima obratio državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva prof. dr. sc. Dragan Kovačević, dok je u Zagrebu od visokih uzvanika bio vojni ordinarij biskup mons. Juraj J ez e r ina c . Promocije je iznimno nadahnuto u sve tri prigode vodio solinski župnik i upravitelj Svetišta Gospe od otoka don Vinko S anade r, a promotori su bili prof. dr. sc. Stipe B oti ca s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (Split, Zagreb), prof. dr. sc. Ante Š k rob o n ja s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci (Split), doc. dr. sc. Tihomir Fl o ri j a n či ć s Poljoprivrednog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Stossmayera u Osijeku (Split, Đakovo i Zagreb) te mons. dr. Andrija Š u l ja k s Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu (Đakovo). Svojim kulturno umjetničkim nastupom i dalmatinskom pjesmom svečanostima poseban su ton davali klapa Solin i Papa band. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2008 str. 88 <-- 88 --> PDF |
Prvi autor i urednik je Mladan Vidović, a uz njega na stvaranju ovog obimnog, zahtjevnog i po tematici iznimno složenog djela sudjelovalo je još dvanaest koautora: Ivica Buljubašić, Radoslav Bužančić, Julka Ćuk, Anđelko Kaćunko, Danka Radić, Vinko Sanader, Brankica Šošić, Ivan Tolić, Luka Tomašević, Perica Tucak, Ante Udovičić i Domagoj Vidović, koji su svaki u svojoj domeni dali određenu notu. Mladan Vidović se i ranije svojom trilogijom o životu i mučeničkoj smrti Svetog Eustahija – zaštitnika lovaca, lovočuvara i šumara, čijeg je kulta uporan i snažan zagovornik, profilirao kao teološki pisac laik, inspiriran s jedne strane ljubavlju prema prirodi, njenom biljnom i životinjskom svijetu, odnosno prema lovstvu kao zajedničkom nazivniku za sve navedeno, te s druge strane svojom odanošću kršćanskoj tradiciji i domovini. Već prvi redci čitatelju jasno sugeriraju da je djelo protkano ljubavlju prema Bogom danom životinjskom svijetu, koje stoljećima obitava na području Dalmacije. Snažan dojam na čitatelja zasigurno će ostaviti temeljiti filozofsko-analitički pristup o moralnim i etičkim dvojbama o lovu odnosno lovstvu, koje su posebno aktualne u današnje vrijeme i mogle bi poslužiti kao iznimno poučno štivo kvazizaštitnicima i samoproglašenim borcima za prava životinja, često jakim na riječima, a vrlo slabim na djelima. 86 Teško je u kratkim crtama, iz obilja vrlo vrijednih podataka kojima djelo obiluje, izdvojiti sve one koji se možda čine važnijima, no spomenimo taksativno samo neke: – značenje životinja u heraldici, posebice na povijesnim dalmatinskim grbovima; – kronološki pregled čovjekova obitavanja na dalmaprimo tČ tinsko tinskotinskom mm primorju uz ilustracije o bogatim arheološkim nalazima; posebna pozornost usmjerena je na strukturu flore i faune, pri čemu se ističe Biokovo kao dominantno stanište u dinarskom planinskom lancu i kao nijemi svjedok povijesti povijesnim redoslijedom prati se boravak različitih etničkih skupina (Tračana, Ilira, Grka, Rimljana) s posebnim osvrtom na njihovo poimanje lova; prvi puta u cijelosti se na hrvatskom narodnom jeziku iznosi djelo grčkog povjesničara Ksenofona, pod nazivom “O lovu”, za koje se smatra da je prvi pisani priručnik o lovu uopće; autor je posebno inspiriran pisao o bogatoj povijesti lovstva u vrijeme hrvatskih vladara, što potkrjepljuje ilustracijama s detaljima lova, koji su uklesani kako na brojnim spomenicima – stećcima širom Dalmacije, tako i na dominantnim građevinama npr. splitskoj katedrali ili nadaleko poznatom djelu svjetske kulturne baštine – portalu trogirske katedrale majstora Radovana; ne može se a ne uočiti, da nam autor/urednik, po vokaciji i sam pravnik, sugerira vrlo važnu činjenicu, da lovstvo, kao dio gospodarske djelatnosti, ima zapaženo mjesto u Poljičkom statutu, koji je rezultat hrvatske jurističke mudrosti u vrijeme Poljičke Knežije, posebno poglavlje posvećeno je veterinarstvu u lovstvu Dalmacije; zatim posebno poglavlje posvećeno je jednom primarno lovačkom psu – dalmatineru, koji je glas Dalmacije pronio po cijelom svijetu; naglašava se nadalje da je upravo Dalmacija lučonoša hrvatskog novinarstva novinama “Zora dalmatinska”, koje su prve stručno na hrvatskom narodnom jeziku obrađivale problematiku lovstva obrađene su osnovne biološke i ekološke ::L ristike divljači prema današnjoj legislativi; oj le govori se o lovu u umjetnosti, o kulinarskim svoj i, o stvima divljačine itd. Velik broj povijesnih činjenica, već dovoljno govori o bogatoj, a (pre)često i burnoj prošlosti našeg naroda, što se između redova provlači kao misao vodilja kroz cijeli uradak. Čitajući ovu vrijednu knjigu svakome će iznova biti jasna izreka starih Latina da uistinu “Historia est magistra vitae”. |