DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2008 str. 99     <-- 99 -->        PDF

MEĐUNARODNA SURADNJA


2. SREDNJOEUROPSKA KONFERENCIJA
O BIOMASI, GRAZ, SIJEČANJ 2008.
U Austriji, Grazu, sudjelovao
sam sa još 15-tak sudionika iz Hrvatske,
u razdoblju 16. do 19. siječnja
2008. godine na 2. Srednjoeuropskoj
konferenciji o biomasi
2008. Međunarodna konferencija
održana je pod naslovom “Bioenergija za Srednju
Europu”.


Europsko vijeće donijelo je u ožujku 2007. godine
zaključak kao europski odgovor na pitanje energije i
klime do 2020. godine. Članice EU obvezuju se da će:


1.
smanjiti za 20 % emisiju CO2,
2.
povećati za 20 % energetsku učinkovitost i
3.
povećati udio obnovljivih izvora energije za 20 % u
odnosu na ukupnu potrošnju energije.
Pritom je važno napomenuti, da danas biomasa čini
dvije trećine obnovljivih izvora energije, te da će i ubuduće
igrati središnju ulogu s klimom kompatibilnim europskim
energetskim sustavom. Srednjoeuropska konferencija
o biomasi 2008. dala je aktualan pregled o najnovijim
političkim, gospodarskim i tehnološkim razvojima
na području energetske uporabe biomase (toplina,
struja i biogoriva).


Tom prigodom je pred oko 1000 sudionika iz gotovo
50 zemalja Europe i svijeta usvojena sljedeća Gradečka
deklaracija 2008., koju sudionici međunarodne
konferencije trebaju poslati svojim Vladama, radi provedbe
iste. Više o održanoj konferenciji u sljedećem
broju Šumarskog lista.


GRADEČKADEKLARACIJA


Grazer Erklärung


Energija je u Europi značajniji dio našeg svakodnevnog
života, te je za nas je postala, razumljivo neograničena
mogućnost raspoloživosti. Ipak su dani sigurne
i jeftine energije iza nas. Vidi se da se Europa sve
više sukobljava s posljedicama promjene klime, s rastućom
ovisnosti o uvozu fosilnih goriva i sve višim cijenama
energije. Da bi mogli jamčiti potrajnu, sigurnu
i konkurentnu opskrbu energijom, potrebno je europsku
energetsku politiku planirati učinkovito i dugoročno,
te istu usmjeriti na obnovljive resurse.


Nova industrijska revolucija


U svijetlu središnjeg doprinosa potrajne energetske
politike za dostignuće klimatskih ciljeva i kao važan putokaz
na putu prema jednoj europskoj energetskoj poli


tici, Europsko vijeće sredinom ožujka 2007. donijelo je
“Europski energetski akcijski plan”, koji ima tri cilja:



sigurnost opskrbe,

ekonomičnost i

podnošljivost za okoliš.
Nova europska energetska politika može se usporediti
s novom industrijskom revolucijom. Europska unija
sada mora u temeljnoj preorijentaciji energetske politike
preuzeti u cijelom svijetu ulogu predvodnika. To može
uspjeti samo ako 27 članica, koordinirane kroz EU-komisiju,
izgrade energetski učinkovitu energetiku, te
energetiku koja se orijentira na niskoj razini CO2.


EU Energetski akcijski plan – založiti se za forsiranje
obnovljivih izvora energije


Središnja točka ovog akcijskog plana je obveza, da
se udio obnovljivih izvora energije u konačnoj potrošnji
energije u EU do 2020. godine povisi na 20 %. Paralelno
s tim, treba do 2020. godine učinkovitim mjerama
sniziti za 20 % prognoziranu potrošnju energije.
Povezivanje uštede energije s jasnim očitovanjem na
podupiranje obnovljivih izvora energije, predstavlja za
tržište energentima značajan signal da ulaže u potrajnu
i inovativnu energiju.


Za viši rast i radna mjesta


Sve veća ovisnost Europe o uvoznim fosilnim nositeljima
energije nafti i plinu ne ugrožava samo sigurnost
opskrbe, nego donosi također i rast cijena energije.
Na drugu stranu stimuliranje investicija u energetsku
učinkovitost i obnovljive izvore energije – kao biomasa,
vjetar, vodena snaga, sunčeva toplina ili fotovoltaža
– spojeno s dalekosežnim prednostima, jamči važan
doprinos strategiji EU za viši rast i povećanje radnih
mjesta. Takva inicijativa reducira troškove za uvoz
i daje europskom gospodarstvu ukupan zamah za jačanje
svoje konkurentnosti.


Suprotstaviti se promjeni klime


Uporaba fosilnih goriva je oko 80 % odgovorna za
emisije stakleničnih plinova Europe te je to glavni
uzrok promjene klime. Bez osjetnog reduciranja ovih