DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2008 str. 37     <-- 37 -->        PDF

Z. Najvirt, A. Miličević, S. Meštrović: AREAL HRASTA OSTRIKE (Quercus coccifera L.) ... Šumarski list br. 5-6, CXXXII (2008), 253-258
Tablica 1. Srednje mjesečne vrijednosti temperature zraka za Dubrovnik i Orebić (u °C)
Table 1 Mean monthy and annual air temperatures (°C) in Dubrovnik and Orebić


Mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII Sr. god. temp
Dubrovnik 8,8 9,3 11,1 14,1 18,1 21,8 24,5 24,4 21,5 17,7 13,7 10,4 16,3
Orebić 8,5 8,6 10,5 13,9 18,1 22,2 24,8 24,8 21,2 17,2 13,7 10,1 16,1


Tablica 2. Srednje mjesečne vrijednosti količine oborina (mm), za Dubrovnik i Orebić, maksimalne i minimalne mjesečne
količine oborina (MX i MN u mm) za opservatorij Dubrovnik


Table 2 Mondly and annual quantifies ofprecipifiction (mm) in Dubrovnik and Orebić, Max. and Min. mondly and annual
guantifies ofprecipifiction (mm) in Dubrovnik


Mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII Godišnje


Dubrovnik 130 117 108 96 66 61 36 79 93 132 151 136 1204
Max 304 332 284 191 261 169 131 221 241 373 323 396 1834
Min 5 23 36 18 8 5 1 0 0 0 37 11 768


Orebić 117 116 106 97 46 37 27 49 73 134 197 189 1188


Langov kišni faktor Kf
Kf ( Dubrovnik) = 1204 / 16,1 = 75 Č semihumidna klima
Kf (Orebić) = 1188 /16,3 = 73 Č semihumidna klima


organski detritus. Lapori i kalkareniti dolaze u jezgri
prevrnute sinklinale kod Orebića i pružaju se odatle
prema sjeverozapadu do Vignja i prema jugoistoku do
Postupa. Lapori koji su najviše zastupljeni sastavljeni
su od mikrokristalaste vapneno-glinovite osnove s vapnenim
organskim ostacima. Debljine ovih naslaga iznose
od 50 do 200 metara.


Od tala dominira smeđe tlo na vapnencu i dolomitu,
plitko i srednje duboko te koluvij i kamenjar.


Smeđe tlo na vapnencu i dolomitu je najčešći tip
tla. Njegova tvorba vezana je za tvrđe, čiste vapnence i
dolomite na kojima kambični (B)rz horizont nastaje
postupnim nakupljanjem neotopivog glinenog ostatka
u procesu okršavanja. Čitav solum je nekarbonatan, a
reakcija je iznad 5,5 do 6,5. Maksimalna dubina tla ne


Slika 2. Klimadijagram po H. Walteru za opservatorij Dubrovnik prelazi 30 cm.


Picture 2 Climate diagram according to H. Walter for observatory


Dubrovnik Kamenjar je tlo s apsolutnom dominacijom Irakcije
kamena. Prilikom mehaničkog raspadanja stijena nastaje
kameni detritus. Pojavljuje se na dijelovima gdje


Geološko-litološku podlogu istraživanog područja
je vapnenac izmrvljen jakim tektonskim gibanjima te


čine vapnenci i dolomiti donje krede te tercijarne naslana
točilima gdje je nagib veći. Akumulacija humusa je


ge. One dolaze na južnoj obali kod Orebića. Razvijene
spora i slaba, a dubina tla je do 10 cm. Minimalne je


su u facijesu foraminiferskih vapnenaca i flišnih lapora.
plodnosti, a šumska vegetacija može imati samo me-


Javljaju se milioidni vapnenci koji su tanko do škriljaliorativnu
fiinkciju.


vo slojani, a u čijoj bazi dolazi izmjena konglomerata i
lapora. Valutice konglomerata su veličine 2-2 0 mm. Koluvij alna tla formiraju se uglavnom u podnožju
Foraminiferski vapnenci na nekoliko mjesta na Pelješbrda
gdje se akumulira materijal tla i stijena koji je erocu
leže na erodiranoj krednoj podlozi. Vapnenci su klazijom
premješten niže. Prizvodnost ovih tala je dosta
sificirani kao biokalkareniti u kojima je dominantan varijabilna. (Vrbek, B. 1998).


REZULTATI ISTRAŽIVANJA - Research results


Na istraživanom području areal hrasta oštrike proHarlovića)
penje se do 550 metara nadmorske visine
teže se na istoku od zaseoka Harlovići (lokalitet Pođ-(iznad Bilopolja). Spušta se i do same morske obale.
stup) pa na zapadu do Lovišta (slika 3.). U središnjim i Zauzima pretežito južne ekspozicije.
istočnim dijelovima toga areala (od uvale Roguja do