DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/2008 str. 37 <-- 37 --> PDF |
Z. Najvirt, A. Miličević, S. Meštrović: AREAL HRASTA OSTRIKE (Quercus coccifera L.) ... Šumarski list br. 5-6, CXXXII (2008), 253-258 Tablica 1. Srednje mjesečne vrijednosti temperature zraka za Dubrovnik i Orebić (u °C) Table 1 Mean monthy and annual air temperatures (°C) in Dubrovnik and Orebić Mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII Sr. god. temp Dubrovnik 8,8 9,3 11,1 14,1 18,1 21,8 24,5 24,4 21,5 17,7 13,7 10,4 16,3 Orebić 8,5 8,6 10,5 13,9 18,1 22,2 24,8 24,8 21,2 17,2 13,7 10,1 16,1 Tablica 2. Srednje mjesečne vrijednosti količine oborina (mm), za Dubrovnik i Orebić, maksimalne i minimalne mjesečne količine oborina (MX i MN u mm) za opservatorij Dubrovnik Table 2 Mondly and annual quantifies ofprecipifiction (mm) in Dubrovnik and Orebić, Max. and Min. mondly and annual guantifies ofprecipifiction (mm) in Dubrovnik Mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII Godišnje Dubrovnik 130 117 108 96 66 61 36 79 93 132 151 136 1204 Max 304 332 284 191 261 169 131 221 241 373 323 396 1834 Min 5 23 36 18 8 5 1 0 0 0 37 11 768 Orebić 117 116 106 97 46 37 27 49 73 134 197 189 1188 Langov kišni faktor Kf Kf ( Dubrovnik) = 1204 / 16,1 = 75 Č semihumidna klima Kf (Orebić) = 1188 /16,3 = 73 Č semihumidna klima organski detritus. Lapori i kalkareniti dolaze u jezgri prevrnute sinklinale kod Orebića i pružaju se odatle prema sjeverozapadu do Vignja i prema jugoistoku do Postupa. Lapori koji su najviše zastupljeni sastavljeni su od mikrokristalaste vapneno-glinovite osnove s vapnenim organskim ostacima. Debljine ovih naslaga iznose od 50 do 200 metara. Od tala dominira smeđe tlo na vapnencu i dolomitu, plitko i srednje duboko te koluvij i kamenjar. Smeđe tlo na vapnencu i dolomitu je najčešći tip tla. Njegova tvorba vezana je za tvrđe, čiste vapnence i dolomite na kojima kambični (B)rz horizont nastaje postupnim nakupljanjem neotopivog glinenog ostatka u procesu okršavanja. Čitav solum je nekarbonatan, a reakcija je iznad 5,5 do 6,5. Maksimalna dubina tla ne Slika 2. Klimadijagram po H. Walteru za opservatorij Dubrovnik prelazi 30 cm. Picture 2 Climate diagram according to H. Walter for observatory Dubrovnik Kamenjar je tlo s apsolutnom dominacijom Irakcije kamena. Prilikom mehaničkog raspadanja stijena nastaje kameni detritus. Pojavljuje se na dijelovima gdje Geološko-litološku podlogu istraživanog područja je vapnenac izmrvljen jakim tektonskim gibanjima te čine vapnenci i dolomiti donje krede te tercijarne naslana točilima gdje je nagib veći. Akumulacija humusa je ge. One dolaze na južnoj obali kod Orebića. Razvijene spora i slaba, a dubina tla je do 10 cm. Minimalne je su u facijesu foraminiferskih vapnenaca i flišnih lapora. plodnosti, a šumska vegetacija može imati samo me- Javljaju se milioidni vapnenci koji su tanko do škriljaliorativnu fiinkciju. vo slojani, a u čijoj bazi dolazi izmjena konglomerata i lapora. Valutice konglomerata su veličine 2-2 0 mm. Koluvij alna tla formiraju se uglavnom u podnožju Foraminiferski vapnenci na nekoliko mjesta na Pelješbrda gdje se akumulira materijal tla i stijena koji je erocu leže na erodiranoj krednoj podlozi. Vapnenci su klazijom premješten niže. Prizvodnost ovih tala je dosta sificirani kao biokalkareniti u kojima je dominantan varijabilna. (Vrbek, B. 1998). REZULTATI ISTRAŽIVANJA - Research results Na istraživanom području areal hrasta oštrike proHarlovića) penje se do 550 metara nadmorske visine teže se na istoku od zaseoka Harlovići (lokalitet Pođ-(iznad Bilopolja). Spušta se i do same morske obale. stup) pa na zapadu do Lovišta (slika 3.). U središnjim i Zauzima pretežito južne ekspozicije. istočnim dijelovima toga areala (od uvale Roguja do |