DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2008 str. 39 <-- 39 --> PDF |
Z. Najvirt, A. Miličević, S. Meštrović: AREAL HRASTA OSTRIKE (Quercus coccifera L.) ... Šumarski list br. 5-6, CXXXII (2008), 253-258 površina iznosi 2235 ha. Od toga površina čistih sastojina hrasta oštrike iznosi 1799 ha, a površina mješovitih sastojina hrasta oštrike i crnike iznosi 436 ha. Kao što je već navedeno u uvodnom poglavlju na istraživanom području hrast oštrika dolazi u sastavu zajednice hrasta oštrike i crnog jasena (Fraxino orni- Quercetum cocciferae H-ić 1958). Detaljnija floristička istraživanja su u tijeku. Ova zajednica razvija se na litološkoj podlozi vapnenaca i dolomita te u nižim jugozapadnim dijelovima na tercijarnim naslagama. Od tala dominira smeđe tlo na vapnencu i dolomitu, plitko i srednje duboko te u manjoj mjeri koluvij i kamenjar. Razvijena je pretežito u obliku gariga, a u manjoj mjeri i makije, te kao podstojna etaža u posebnom rezervatu šumske vegetacije čempresada "Pod Gospu" (slika 5.). Slika 5. Podstojna etaža hrasta oštrike u posebnom rezervatu šumske vegetacije čempresada "Pod Gospu" Picture 5 Lowel story ofKermes oak "Pod Gospu " U središnjim dijelovima areala, od Vignja do Stankovića, nakon požara u kolovozu 1998. godine naselio se na stanište zajednice mladi alepski bor koji sada dominira. U zaravnjenijim dijelovima jedinice, od Nakovnja do Lovišta, u sastavu zajednice ima više hrasta crnike, dok u južnim dijelovima i na južnim ekspozicijama dominira hrast oštrika, a crnika pridolazi više pojedinačno. U nižim dijelovima, od Kućišta do Viganja, (na privatnim površinama) ima starih, debelih stabala hrasta medunca. U dijelu oko Gornjeg Nakovnja na privatnim česticama uz oštriku pridolaze drača, glogulja, lovor i oskoruša. U posebnom rezervatu šumske vegetacije čempresada "Pod Gospu", koja je smještena između Orebića i Peme ispod franjevačkog samostana, u sloju drveća dominiraju alepski bor, primorski bor, pinj i čempres (koji su sadeni), a pojedinačno ima nekoliko stabalaca oštrike, rogača i masline. Sloj grmlja je obilan i u njemu dominiraju oštrika, mirta, maslina, bušini i tršlja, dok više pojedinačno pridolaze lovor, crni jasen, šibika, lemprika i šmrika. Sloj prizemnog rašća je osrednje razvijen i u njemu dominiraju trave (trava goštica — Brachypodium ramosum) i vrijes (Erica manipuliflora). Za potrebe utvrđivanja drvne zalihe prilikom izrade programa gospodarenja za gj. "Nakovanj", u posebnom rezervatu šumske vegetacije čempresada "Pod Gospu", postavljeno je 28 osnovnih trajnih ploha i 8 kontrolnih trajnih ploha. U tablici 4. prikazani su rezultati izmjere stabalaca do 5 cm na tih 36 trajnih ploha. Iz podataka (tablica 4.) vidimo da u podstojnoj etaži i sloju grmlja ima obilje autohtone vegetacije hrasta oštrike s pratilicama, te nešto manje mladog naraštaja čempresa i alepskog bora. Tablica 4. Broj stabala do 5 cm promjera u posebnom rezervatu šumske vegetacije IMe 4 N° of trees With diameter < 5 cm Odjel Parcel Visina m Height Promjer cm Diameter Quercus coccifera Vrsta drveća i grmlja -Tree species Mirtus communis Pistacia lentiscus Pinus halepensis Cupresus sempervirens N°/ha Ostalo Other H = 0,0-0,5 11760 2548 mi 196 -mi 33 a H = 0,5-1,3 1764 ---588 196 Ds = 2,5 1782 297 644 50 1337 546 H = 0,0-0,5 11448 3604 4028 1272 -414 33 b H = 0,5-1,3 1272 636 1060 --- Ds = 2,5 2014 689 742 106 53 583 H = 0,0-0,5 2580 645 10320 --- 33 c H = 0,5-1,3 3225 -2580 --- Ds = 2,5 954 636 477 --159 To govori daje hrast oštrika agresivna vrsta na poKod zaseoka Stankovići i Donji Nakovanj ima nedručju njenog optimalnog areala. koliko debelih i starih stabala hrasta oštrike promjera do 60 cm te visine 10 metara. 257 |