DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2008 str. 41     <-- 41 -->        PDF

STRUČNI ČLANCI PROFESSIONAL PAPERS Šumarski list br. 5–6, CXXXII (2008), 259-267
UDK 630* 432


ŠUMSKI POŽARI I FIZIKALNI MODELI


FOREST FIRES AND PHYSICAL MODELS


Željko ŠPANJOL*, Katica BILJAKOVIĆ**, Roman ROSAVEC*,
Damir DOMINKO**, Damir BARČIĆ*, Damir STAREŠINIĆ**


SAŽETAK: Hrvatska je zemlja relativno bogata šumama; 36 % od ukupne
površine države pokrivaju šumske površine. Međutim, poseban problem na
jadranskom području Hrvatske predstavljaju šumski požari, koji uništavaju
prirodna bogatstva smanjujući biološku raznolikost, a negativan utjecaj imaju
i na krajobraznu raznolikost. Sam problem je višeslojan, kompleksan i zahtijeva
uključivanje brojnih grana znanosti, kao što su šumarstvo, geologija,
biologija, meteorologija, a u zadnje vrijeme i fizika.


Poznato je da fizika uspješno prepoznaje osnovna načela pojavnosti i djelovanja
u materijalnom svijetu, a to ima vrlo široku primjenu i izvan njenih
vlastitih okvira. Načini manifestacije komplesnosti i posebno zakonitosti koje
fizičari sve više u suradnji s drugim disciplinama nalaze i proučavaju otvaraju
vrlo široke horizonte mogućih primjena. “Korelacije u kompleksnim sustavima:
od fizike do biotehnologije” je naziv interdisciplinarnog programa kojega
financira Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, koji je među inim povezao
znanstvene pristupe fizike i šumarstva na proučavanju šumskih požara.


Ovaj rad daje neke osnove o šumskim požarima specifične za svaku znanstvenu
disciplinu i pokazuje mogućnosti njihove interakcije kao i važnost takvog
interdisciplinarnog pristupa u rješavanju gorućih problema vezanih uz
šumske požare i njihovu prevenciju.


K l j u č n e r i je č i : požar, kompleksnost, jadransko područje, fizika, šumarstvo.


UVOD – Introduction
Šume su stanište brojnim predstavnicima biljnog i zuje podatak da je njezina količina od 12.4 do 59.5 t/ha
životinjskog svijeta i jedan od glavnih izvora kisika na (Ma r t i nov i ć i dr., 1978). Još jedna velika opasnost
Zemlji. Stabilnost šumskih ekoloških sustava ugrožena nakon požara je pojava erozije, čime nepovratno nestaje
je požarima, jer vatrena stihija može u vrlo kratkom vrestoljećima
i tisućljećima stvarano šumsko tlo. Tako je na
menu progutati cijela šumska područja. Osobito važno požarištu šume alepskog bora na Pelješcu na rendzini
je proučavanje požara da bi se izbjegle tragedije kao što povrh dolomita erozija od rujna do siječnja 1980. godine
je bila ona na Kornatu 30. kolovoza 2007. godine. odnijela 5–11 mm tla, što u prosjeku iznosi 100 t/ha


Proučavanje posljedica požara važno je i zbog eko-(Martinović, 1987). Međutim u proučavanju šumskih
loških razloga. U šumskom požaru može izgoriti sva požara bitno je ukazati na količinu i sastav šumskog gošumska
prostirka. Koliki je to gubitak plodnosti tla ka-riva. Prema Bilandžiji (1992) šumskim gorivom smatra


se cjelokupna količina biljnog materijala, mrtvog i


Izv. prof. dr. sc. Željko Španjol, dr. sc. Damir Barčić, živog koja se nalazi iznad mineralnog dijela tla.


Roman Rosavec, dipl. ing. šum. Šumarski fakultet


Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za ekologiju i uzgajanje šuma, Istovremeno vatra je ekološki čimbenik koji ima ve


Svetošimunska 25, 10 000 Zagreb liku ulogu s obzirom na vegetaciju u sredozemnim eko-


Dr. sc. Katica Biljaković, dr. sc. Damir Starešinić,


loškim sustavima (Tr a b a u d , 1980; A tt i w il l , 1994;


Damir Dominko, dipl. ing. Institut za fiziku,


Bijenička 46, 10 000 Zagreb L a v o r el et al., 1998). Ona se može smatrati i sastav