DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2008 str. 80 <-- 80 --> PDF |
KNJIGE I ČASOPISI - (Znanstveni i stručni) BOOKS AND MAGAZINES (Scientific and Professional) Predstavljanje knjige: FLOODPLAIN FORESTS OF THE TEMPERATE ZONE OF EUROPE (POPLAVNE ŠUME UMJERENOG POJASA EUROPE) U organizaciji Akademije šumarskih znanosti, u velikoj dvorani Šumarskoga doma, 22. listopada 2008. godine je predstavljena znanstvena knjiga Floodplain forests of the temperate zone of Europe (Poplavne šume umjerenog pojasa Europe). Riječ je o opsežnom djelu koje s različitih znanstvenih pogleda analizira ove vrijedne i ugrožene šumske ekosustave. Predstavljanje su obavili članovi uredničkog tima i njezini suautori – akademik Slavko M a t i ć i izv. prof. dr. sc. Igor A n i ć . Knjiga Floodplain forests of the temperate zone of Europe nastala je kao plod višegodišnje suradnje šumarskih znanstvenika iz Češke, Austrije i Hrvatske. Urednički tim radio je u sastavu: prof. dr. sc. Emil K l i m o , prof. dr. sc. Jiri K u l h a v y (Mendelovo poljoprivredno- šumarsko sveučilište, Brno), prof. dr. sc. Herbert Hager (Sveučilište BOKU, Beč), akademik Slavko Matić i izv. prof. dr. sc. Igor Anić (Akademija šumarskih znanosti, Zagreb). Autorski tim broji ukupno 66 znanstvenika i specijalista koji se profesionalno bave poplavnim šumskim ekosustavima. Prof. Emil Klimo, glavni urednik knjige, koordinirao je sve aktivnosti oko njezina nastajanja. Inicijativni sastanak na kojem se rodila ideja o stvaranju ovakvog djela dogodio se 2000. godine u Židlochovicama (Češka). Od tada do danas urednički tim se sastajao u nekoliko navrata. Na prvim je sastancima najviše vremena potrošeno na definiranje naslova i sadržaja knjige. Zašto ovakav naslov? Prva je trilema bila koji bi engleski izraz najbolje izrazio koji se tip šuma u knjizi obrađuje. Jesu li to nizinske (lowland), poplavne (floodplain) ili ritske (riparian) šume? Izabran je termin “floodplain”, iako je uredništvo bilo svjesno stanovitog odstupanja njegova doslovnog značenja od stvarnoga stanja na terenu. Naime, opsegom tog pojma |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2008 str. 81 <-- 81 --> PDF |
u ovoj su knjizi obuhvaćene i šume izvan dohvata poplave, dakle one koje rastu na gredama. Shvatilo se kako je bolje svjesno učiniti ovu pogrešku, nego izostaviti šume na gredama koje po prirodi stvari pripadaju obrađivanim ekosustavima. S druge strane, nije se htjelo odstupiti od pojma “floodplain” upravo iz razloga što on u sebi sadrži temeljnu značajku obrađivanog bioma – poplavu i vodu. Cilj je bio da čitatelj odmah uoči pojam poplava (flood). U drugom dijelu naslova definirano je zemljopisno područje. Dakle, ne poplavne šume sredozemlja ili borealnih predjela već one koje rastu u umjerenom pojasu Europe. Sadržaj knjige podijeljen je na dva dijela. U prvom dijelu se poplavne šume umjernog pojasa Europe pregledno opisuju po znanstvenim područjima. U drugom dijelu je načinjen pregled stanja poplavnih šuma u pojedinim europskim zemljama. Osim u uredničkom timu, hrvati su u stvaranju ove knjige sudjelovali u pisanju četiri od ukupno devet poglavlja. To su: prof. em. dr. h. c. Branimir P r p i ć kao suautor poglavlja History of the relationship between man and European floodplain forests (Povijest odnosa čovjeka i europskih poplavnih šuma), prof. dr. sc. Jo- so Vu k e l i ć i izv. prof. dr. sc. Dario B a r i č e v i ć kao suautori poglavlja Floodplain forest plant communities (Biljne zajednice poplavnih šuma), akademik Slavko Matić, izv. prof. dr. sc. Igor Anić i izv. prof. dr. sc. Milan Oršani ć kao autori poglavlja Forest management in floodplain forests (Gospodarenje poplavnim šumama) te dr. sc. Žarko Š p a n i č e k kao prvi suautor u poglavlju Cultural activities of man in relation to floodplain forests (o kulturi življenja u okolišu poplavnih šuma). Autor fotografije na naslovnici knjige je mr. sc. Pavle Vr a t a r i ć . Ona prikazuje kompleks poplavnih šuma hrvatskoga podunavlja u šumskom predjelu Porić, nedaleko Erduta. Osim svih spomenutih, u knjigu su uvrštene i fotografije naših vrsnih šumarskih fotografa – Darka P r o k e š a i Tomislava S t a r č e v i ć a . Prof. dr. sc. Zvonko S e l e t k o v i ć bio je jedan od recenzenata knjige. Predgovor su napisali Emil Klimo i Herbert Hager. U usporedbi s ostalim poglavljima, riječ je o relativno kratkom tekstu. Međutim, on je itekako značajan za razumijevanje ostatka knjige. U njemu je istaknuta njezina svrha: “cilj autora i urednika knjige bio je prikupiti znanje o stanju i značenju poplavnih šuma Europe i potaknuti interes za istraživanje ovog jedinstvenog europskog bioma”. U nastavku su spomenute do danas tiskane knjige o poplavnim šumama u Europi. Možemo ih smatrati temeljnim djelima europske znanstvene literature o toj problematici. Među njima je i znanstvena monografija “Poplavne šume u Hrvatskoj”. U predgovoru je priložena pregledna karta poplavnih šuma Europe. Autori navode kako je njihova povr šina u umjerenom pojasu Europe oko 1,750.000 ha. Međutim, ističu kako je riječ o procjeni, upravo zbog različitog shvaćanja pojma poplavna šuma u pojedinim zemljama. Najveće površine poplavnih šuma prostiru se u europskom dijelu Rusije, Ukrajini i Hrvatskoj (200.000 – 500.000 ha). Slijede Poljska, Rumunjska, Mađarska, Slovačka i Srbija u kojima su površine poplavnih šuma 50.000 – 100.000 ha. Ostale zemlje imaju manje od 50.000 ha. Prvo tematsko poglavlje knjige nosi naslov The geology and geomorphology of floodplain (Geologija i geomorfologija poplavnih područja). Napisali su ga Jaromir Demek, Anton Drescher, Severin H o h e n s i n n e r i Bernd S c h w a i g h o f e r. Riječ je o iznimno zanimljivom štivu u kojemu se definira pojam poplavnoga područja s različitih gledišta: topografskog, geološkog, geomorfološkog, hidrološkog i s gledišta krajobraza. Slijedi potpoglavlje u kojemu se opisuje geomorfologija poplavnih područja i rječnih tokova. Autori opisuju četiri temeljna oblika: pleteničaste, meandrirajuće, pravocrtne i mrežaste. Tekst je obogaćen fotografijama iz zraka. U nastavku se analiziraju geološke značajke aluvijalnih nanosa te povijest i kronologija poplavnih područja. Drugo poglavlje nosi naslov History of the relationship between man and European floodplain forests (Povijest odnosa čovjeka i europskih poplavnih šuma). S obzirom kako se civilizacija umjerenog pojasa kontinentalne Europe razvijala uz rijeke, jasno je kako je čovjekov utjecaj na poplavne šume dug i raznovrstan. Zato je ovo poglavlje obrađeno na tri različita primjera. Napisali su ga Otakar Š t e r b a , Branimir Prpić i Herbert K i l l i a n . Prof. Prpić svoj je dio teksta upotpunio brojnim prikazima iz kojih se vidi koji hidrotehnički zahvati u okolišu i kako utječu na stabilnost poplavnih šumskih ekosustava. Opširnije je obradio karakteristične primjere odumiranja hrasta lužnjaka u Posavini, Podravini i Pokuplju. Treće poglavlje nosi naslov The hydrological and moisture regime of soils in floodplain forests (Hidrološke značajke te vodni režim tala u poplavnim šumama). Autori teksta su Alois P r a x , Wilfred R i c h t e r , Jan Č e r m a k i Vitezslav H y b l e r. Hidrološki režim obrađen je na primjerima velikih europskih rijeka – Rajne, Dunava, Elbe i Visle. U potpoglavlju o utjecaju mikroreljefa prikazana je zanimljiva analiza uloge mikroreljefa u promjenama vegetacijskoga pokrova i pedoloških značajki. Slijedi poglavlje Floodplain forest plant communities (Biljne zajednice poplavnih šuma) kojega su autori Petr M a d e r a , Joso Vukelić, Antonin B u č e k i Dario Baričević. Autori su najprije obradili pojam poplavnog fenomena s gledišta znanosti o biljnim zajednicama te sindinamiku poplavnih šuma. O tome, nai |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2008 str. 82 <-- 82 --> PDF |
me, ovisi razumijevanje cjelokupne problematike. Slijedi potpoglavlje o načelima fitocenološke razdiobe poplavnih šuma. Češki suautori su se pridržavali Zlatnikove tipološke škole, a hrvatski srednjoeuropske fitocenološke škole (Zurich – Montpelier). Tekst je dopunjen lijepim fotografijama i detaljnim pregledom literature. Zbog toga ovo poglavlje predstavlja temeljni izvor informacija o vegetacijskim značajkama poplavnih šuma. Slijedi najopširnije poglavlje u knjizi – The fauna of temperate European floodplain forests (Fauna poplavnih šuma umjerenog europskog pojasa). Napisali su ga Jiri S c h l a g h a m e r s k y i Karel H u d e c . Prva stranica ovog poglavlja obogaćena je reprodukcijom slike češkoga slikara Jana Dungela. Ovo poglavlje je pravi udžbenik specijalne zoologije poplavnih šuma. U ovom sažetom opisu ovdje je najbolje navesti podnaslove: Poplavne šume kao staništa za životinje, Kralježnjaci u poplavnim šumama, Fauna sloja drveća, Fauna slojeva grmlja i prizemnoga rašća, Fauna na šumskom tlu, Fauna u šumskom tlu i Fauna mrtvoga drva. Poglavlje koje nosi naslov Forest management in floodplain forests (Gospodarenje poplavnim šumama) jedino je koje u potpunosti potpisuju hrvatski autori: Slavko Matić, Igor Anić i Milan Oršanić. U prvom je potpoglavlju obrađena problematika sjemenarstva, rasadničarstva, osnivanja šumskih kultura i plantaža glavnih vrsta drveća poplavnih šuma. U drugom je potpoglavlju obrađena problematika uzgajanja poplavnih šuma umjerenog europskog pojasa. U njemu je naglašeno značenje prirodnog uzgajanja šuma (close to nature silviculture). Dat je pregled šumskouzgojnih metoda u poplavnih šumama meke i tvrde bjelogorice. Naglašen je hrvatski pristup u gospodarenju poplavnim šumama. Poglavlje koje nosi naslov The floodplain forest ecosystem from the viewpoint of landscape ecology (Poplavne šumski ekosustavi s gledišta krajobrazne ekologije) napisao je Otakar Šterba. Autor je obradio strukturu i funkcije rječnog krajobraza: geofizičku, klimatsku, hidrološku, dinamičku, produkcijsku, biološku, okolišnu, migracijsku, energetsku, rekreacijsku, graničnu, poplavnu i druge. Poglavlje Revitalization and protection of floodplain forests (Revitalizacija i zaštita poplavnih šuma) napisali su Emil Klimo, Herbert Hager, Ivo Machar, Anonin Buček, Roland Schmalfuss, Gerhard Klasz i Helmut Schume, svi odreda šumarski ekolozi i vrsni poznavatelji ove problematike. Autori su u koncipiranju teksta najprije pošli od analize koja iskazuje što poplavna šuma treba: kakav rječni režim, kakve hidropedološke prilike, kakav režim poplava i kakav način obnove? Potom slijedi analiza karakterističnih primjera revitalizacije iz europske prakse. Posljednje poglavlje prvoga dijela knjige napisali su Žarko Španiček i Emil Klimo. Ono nosi naslov Cultural activities of man in relation to floodplain forests (O kulturi življenja u okolišu poplavnih šuma). U prvom potpoglavlju Oakwood in traditional Slavonian arhitecture (Hrastovina u tradicijskoj slavonskoj arhitekturi) nalaze se brojne fotografije i skice starih posavskih hrastovih kuća. U drugom su dijelu poglavlja spomenuti hrvatski slikari koji su svoje motive nalazili u poplavnim šumama. Neka djela su reproducirana, primjerice slika Jelen u šumi, klasika hrvatske naive Ivana Generalića. U drugom dijelu knjige dat je prikaz stanja poplavnih šumskih ekosustava u pojedinim europskim zemljama: Austriji, Bosni i Hercegovini, Bugarskoj, Hrvatskoj, Češkoj, Francuskoj, Njemačkoj, Mađarskoj, Nizozemskoj, Poljskoj, Rumunjskoj, Rusiji, Srbiji, Slovačkoj, Sloveniji, Švicarskoj i Ukrajini. Za svaku državu obrađene su površine i areal poplavnih šuma, povijest korištenja, ekološke, klimatske i pedološke značajke, dat je prikaz potencijalne i stvarne vegetacije, popisane su biljne i životinjske vrste, analizirano je stanje invazivnih neofita, prikazane temeljne gospodarske značajke (šumskouzgojni sustavi, uzgojni oblici, način njege i pomlađivanja, ophodnje, prirasti i sl.), popisani su zaštićeni objekti prirode, znanstveni projekti koji se trenutno provode, te su navedeni izvori informacija. Svaki prikaz obogaćen je fotografskim i kartografskim prilozima. Upravo ovaj dio knjige predstavlja njezinu posebnu vrijednost. Naime, to je prvo djelo europske znanstvene literature u kojemu se opsežno i detaljno iznose podaci o stanju poplavnih šumskih ekosustava u većem broju zemalja umjerenoga pojasa Europe. Zato ova knjiga predstavlja dragocjeni izvor informacija svima koji žele i trebaju znati nešto više o poplavnim šumskim ekosutavima: znanstvenicima, studentima, praktičarima, prostornim planerima, zaštitarima prirode i okoliša, političarima i drugima. Knjigu je izdala i distribuira izdavačka kuća LESNICKA PRACE, s.r.o., Zamek 1, CZ – 28163 Kostelec n. C. l., Czech Republic, (e-mail: predplatneŽlesprace.cz). Knjiga se po cijeni od 40 € (bez troškova dostave koji iznose 15 – 25 € ) može kupiti kod izdavača. Izv. prof. dr. sc. Igor Anić (Foto: M. Mrkobrad) |