DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2008 str. 92 <-- 92 --> PDF |
stvo, Znanstvenoga vijeća za poljoprivredu i šu mar stvo organizirala je međunarodni skup pod nas lo vom “Pra šum ski ekosustavi dinarskoga krša i prirodno gospoda re nje šumama u Hrvatskoj”. Na skupu se za ključilo kako prirodno gospodarena šuma daje najveći gospodarski i općekorisni učinak, odnosno najbolje ispunjava ekološke, socijalne i socijalno-ekofiziološke funkcije. U posljednje vrijeme posebno u krugovima zaštitara prirode prevladalo je mišljenje kako bi što više šuma trebalo potpuno zaštititi, odnosno pretvarati u se kun darne prašume. Proučavajući prašume u Hrvatskoj od 1957. godine i prateći rezultate istraživanja europskih prašuma, došlo se do zaključka kako prašuma u nekim svojim razvojnim fazama ne ispunjava naj značaj nije općekorisne funkcije. Prašuma se tijekom svojega dugoga života sastoji iz razvojnih faza po mla đivanja, inicijalne faze, optimalne faze, faze starenja, raspadanja i ponovno pomlađivanja. U fazama pomlađivanja, starenja i raspadanja prašuma ne ispunjava u potpunosti ili uopće ne ispunjava ekofiziološku funkciju vezivanja ugljika i ispuštanja kisika, koja je značajna za smanjenje ugljičnoga dioksida u atmosferi sta kleničkog plina, a koji uvjetuje globalnu promjenu klime u smislu njezina zatopljenja. Osim te funkcije na vedene razvojne faze ne ispunjavaju u potpunosti pro tuerozijsku i hidrološku funkciju. Spomenute raz voj ne faze prašume traju oko 60 % njezinoga život no ga vijeka, što je velik gubitak povoljnog utjecaja šume na okoliš koji gubimo u prašumi. Prirodno gospodarena šuma preuzela je od prašume fazu pomlađivanja, koju je u odnosu na prašumu uzgojnim postupcima znatno vremenski skratila, zatim inicijalnu i optimalnu fazu koje su u smislu foto sintetskoga učinka najznačajnije u životu šume. Ako se prirodno gospodarenoj šumi doda mrtvo drvo (što je već u šumarskoj praksi u tijeku – FSC certifikacija i Pravilnik o uređivanju šuma) ona će tijekom čitavoga trajanja svoga života u potpunosti ispunjavati sirovinsko-energetsku funkciju, kao i sve općekorisne funkcije, pa i one bioraznolikosne koje prašuma ima samo u fazi starenja i raspadanja. Prirodno gospodarena šuma je optimalan oblik šumekoji bi trebalo uzgojitiu čitavomearealu hr vat skih šuma, uključivši ekološku mrežu i sve za šti će ne šume koje nisu specijalni šumski rezervati i strogo zaštićeni šumski rezervati. To bi predstavljalo vrlo učinkovitu i ekonomičnu zaštitu prirode i okoliša, što bi značajno sma njilo današnje troškove zaštite prirode. Tako organizirano šumarstvo u zajedništvu sa zaš ti tom prirode moglo bi među svojim kadrovima imati bio loge specijaliste za pojedina područja flore i faune. Primjedbe na vodno gospodarstvo 2.2. U Izvješću Državnoga zavoda za zaštitu prirode za podpoglavlje 2.2.3 u kojemu se daje ocjena provedbe NSAP-a stoji: Akcijski plan za vodno gospodarenje predviđen NSAP-omnije proveden.To ukazuje na odnos te struke prema zaštiti prirode. U podpoglavlju 2.2.1. Stanje Vodnoga gospodar stva u Hrvatskoj na kraju piše: “Očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti je je dan od ključnih elemenata u konceptu integralnog upra vljanja sljevovima koji predstavlja temelj suvremenog pristupa vodnom gospodarstvu te je stoga kao takav sastavnica europskog i nacionalnog zakonodav stva i prakse u tom sektoru”. Ova izjava trebala bi zapravo pokriti sve krive po te ze vodnoga gospodarstva tijekom njihova osmo go diš njega djelovanja. Slijede sektori i naše primjedbe. Upravljanje vodotocima i zaštita od poplava Radovi unutar toga sektora odnose se na Srednje Po savlje povezano uz zaštitu Zagreba, Siska te nase lja i poljodjelstva uz Savu od Zagreba do Oku čana, kao i nizvodnih naselja i poljodjelstva. Ne ka dašnja prirodna retencija toga područja iznosila je oko 200.000 ha i danas je ograničena na kojih 50.000 ha (Lonjsko polje, Opeke, Trstika, Mokro polje) što nije značajnije ugrozilo nizinske šumske eko sustave toga područja. Prilikom ostvarenja ovo ga projekta sudjelovalo je i šumarstvo. Smatramo kako je u ovome projektu ostvaren dobar odnos iz me đu šumarstva i vodnoga gospodarstva. Tijekom izgradnje Retencije Kupčina, šumarstvo se uključilo prekasno kada su već bili dovršeni vo do teh nički zahvati, što je izazvalo značajne štete u po kupskim nizinskim šumama. Eksploatacija riječnog nanosa Šljunak se koristi izravno iz korita rijeke Drave, što produbljuje dno te izaziva pad razina podzemnih voda.Velike štete na šumskim ekosustavima izazvala je eksploatacija šljunka u prirodnom koritu ri je ke Drave, čiji je tok je ostavljen kao biološki mi nimum prilikom izgranje hidroelektrana Va raž din, Čakovec i Dubrava. Proširenje i produbljenje toga korita određenoga za protjecanje biološkoga minimuma, nije se moglo struč no opravdati osim kao čista eksploatacija šljun ka i uništenje staništa i preostaloga živoga svijeta nekadašnjega dravskoga toka. |