DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 109 <-- 109 --> PDF |
, , - - , nov nika, od čega su 86 % slovaci, 10 % mađari, a ostalo česi, romi, njemci, poljaci i ukrajinci. Rimokatolika je oko 60 %, protestanata 9 %, a osalo su druge konfesije. ,Glavna rijeka je Dunav, najviši vrh je Gerlackovsky štit (2 655 m n.m.) uVisokim Tatrama, a najniža točka je rijeka Bodrog na granici s Mađarskom (95 m n.m.). Do 1918. god. Slovačka je bila u sastavuAustro-ugarske |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 110 <-- 110 --> PDF |
monarhije, od 1918–1939. god. prva Čehoslovačka Repu blika, od 1939-1945. god. Slovačka država, od 1945–1993. god. druga Čehoslovačka Republika i ko načno od 1993. god. Slovačka Republika. Mjesto Donovaly (998 m n.m.), neposredni domaćin ovogodišnjeg EFNS-a nalazi se u okrugu Banska Bis trica (to je središnji južni dio Slovačke, od mađarske granice prema sjeveru, udaljeno 25 km od Banske Bistrice prema sjeveru. Mjesto je naseljavano krajem 17.i početkom 18. stoljeća i povezivanjem rasijanih okućnica u Korytničkom sedlu, od 1702. god. spominje se pod nazivom Donovaly. Značajno je, da je tu već u 17. stoljeću sagrađen vodovod, a posebni stroj po s tav ljen oko 1630. god. pumpao je iz potoka vodu u in stalacije za koje se kaže da su 1764. god. bile duge 26,4 km. Novo vodocrpilište i mlađe naselje Polianka spo minje se 1804. god., kada se vodovod širi šumskoplaninskim terenom (810–1110 m n.m.) na oko 42 km du žine, s kapacitetom 60–90 l/sec. To područje-regija 2 Starohorske doline površine je od oko 139 kmi šumovitosti 70 % , a obuhvaća 7 naselja.Osnovna gos po darska djelatnost je šumarstvo, lovstvo i turizam. Poz nati trgovački proizvod je mineralna voda iz Ko ryt ničkog sedla. Tu su dva poznata nacinalna parka: NP Tatre (NAPANT) utemeljen 1978. god. na 78 842 ha i pro širen 1997. god na 110 162 ha i NPVelkaTatra, za šti ćeno područje 1973. god., koje je 2002. god. trans for cijom u Banskoj Bistrici, kao najšumovitijem dijelu Slovačke i kraju s najvećom šumarskom tradicijom. Po vrsti drveća zastupljene su s 51 % bjelogorica (bukva 31 %, hrast 13 %, grab 6 % i OB 11 %) i 41 % crnogorica (smreka 27 %, bor 7 %, jela, 4 % i 3% OC),a u manjem postotku su javor, jasen i ostale listače i četinjače. Upravljačka struktura sastoji se od Generalne direkcije sa 26 uprava, 169 šumarija i s dva specijalna odjela, za sjemenarstvo i šumarsku tehniku, a ukupno u šumarstvu radi oko 12000 zaposlenika. Prosječni go diš nji etat 3 je 8,1 mil. m, od čega na sanitarnu sječu otpada čak 4,7 3 mil. m(kalamiteti od vjetroizvala, pot kor njaka i šumskih požara, posebno u čistim smrekovim kulturama). Slovačke šume bogate su florom i fau nom, pa tako u njima obitavaju: medvjed, vuk, ris, divlja svinja, divlja mačka, gmaz, srneća divljač, tetrijeb i dr. mirano u nacinalni park površine 40 371 ha, sa za štitnim pojasom od 26 133 ha.Glede zimskog turizma u okrugu Banska Bistrica ima nekoliko ski-centara, od kojih je uz Snježni park Donovaly (910–1402 m n.m.) najpoznatiji Ski-centar Košutka (800–1100 m n.m.). U Slovačkoj je ina če najpoznatiji skijaški centar Snježni park Visoke Tatre (1400–1900 m n.m.) i Tatarska Lomnica (805–2196 m n.m.). Donovaly je najpoznatiji srednje eu ropski centar zimskih utrka zaprega pasa. Pogled na Donovaly i skijalište (Foto: D. Delač) Šumarstvo ovdje ima dugogodišnju tradiciju. Oko 41 % Slovačke pokriveno je šumom, a oko 50 % od to ga su prirodne šume. Prema vlasništvu oko 50 % su dr žav ne šume kojima gospodare Lesy SR š.p. (Slovačke šume d.d.) utemeljene 1999. god.,s Generalnom direk- Dio hrvatske ekipe ispred zgrade Direkcije Slovačkih šuma d.d. (Foto: D. Delač) Natjecateljski dio programa, počeo je s problemima. Naime, nekoliko dana prije, južno vrijeme i kiša odni jeli su sav snijeg na športskom poligonu, gdje je bio predviđen start natjecatelja te na strelištu. Iako nas je u dolasku dočekao novi snijeg koje je padao, ali ga je jaki vjetar odnosio s tog brisanog prostora, već prvoga dana sazvan je sastanak vođa ekipa da bi se zaključilo kako uspješno održati natjecanje. Dogovor je bio skratiti sta zu za 2 km povlačenjem sa čistine prema šumi u zaleđu brijega, što znači sa 10 na 8 km i obaviti gađanje na strelišu, bez skija i to poslije podne dan prije natjecanja. Od pet metaka, svaki promašaj kažnjavao se sa 40 sec. do dat ka na vrijeme postignuto u trčanju, kako za one na tje catelje koji su nastupali klasičnim stilom, tako i za one slobodnim stilom. Drugog dana nakon pregleda staze, koja je usput rečeno bila uska, s dugim i prilično str mim uzbrdicama i nizbrdicama, pa i opasno ledena, te probnog gađanja, u rano poslije podne krenulo sa službenim gađanjem, koje je radi velikog broja natjecatelja i uz vjetar i snijeg potrajalo više od 3 sata. U večernjim satima uz povorku ekipa sudionika s imenima država na panoima koje su nosili mladi do ma ćini i nacinalnim zastavama, pred svečanom tribinom uz pozdrave dobrodošlice doc. ing. Milana Murgaša, predsjednika Bansko-Bistričkog okruga, doc. dr. ing. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 111 <-- 111 --> PDF |
Jozefa Mindaša,generalnog direktora Slovačkih šuma, Marijana OndrejčakaizŠumarske sekcije Mi ni star stvagospodarstvaSR,predsjednikaOrga ni za cij skog odbora 41. EFNS, i dr. sc. Rudi Kynasta, pred sjednika EFNS, službeno je otvoren 41. EFNS. Sljedećeg dana počevši od 9 sati krenulo je natjecanje klasičnim, a od 13 sati slobodnim stilom. Snijeg koji je pomalo padao kroz noć, a i tijekom dana, djelomično je prekrio zaleđenu stazu, učinio je nešto sporijom, a time i manje opasnom. Ženski dio naše ekipe startao je na 4 km dugoj stazi klasičnim stilom, dok se muški dio ekipe podijelio na klasični i slobodni stil trčanja na stazi dužine 8 km. Jedini naš, i to najbolji natjecateljAlen Abramović, nastupio je prijepodne klasičnim, a poslijepodne slobodnim stilom, što zaslužuje posebne čestitke. S rezultatima natjecanja možemo biti zaista zadovoljni. U natjecanju žena starosne kategorije 51–60 god., Marija Gubić osvojila je 16. mjesto, 41-50 god.,Tijana Grgurić 22., 31–40 god., Ana Crnković2.mjesto (srebrna medalja), Silvana Skender 9. iAndreja Ribić 19. mjesto, 21–30 god., Ivana Mihelčić 4. mjesto (bron čana medalja izmakla je za 17 sec.). Tri prvoplasirane u kategoriji 31–40 god., slijeva, Ana Crnković – 2. mjesto (Foto: A.Crnković) U natjecanju muškaraca klasičnim stilom, starosne kategorije 41–50 god.,Andrija Crnković osvojio je 39. mjesto, Denis Štimac 57., a NevenVukonić 70. mjesto, 31–40 god.,AlenAbramović 13. mjesto, DamirTrnski 43., a Tomislav Kranjčević 51. mjesto, 21–30 god., De nis Kauzlarić osvojio je 11. mjesto. Slobodnim stilom u starosnoj kategoriji 41–50 god., Mleden Šporer os vo jio je 10. mjesto, a Franjo Jakovac bio je 18., 31–40. god.,Alen Abramović osvojio je 12. mjesto, SinišaVu ko nić 13., a Klaudio Lisac 33. mjesto, 21–30 god., Bla žimir Crnković osvojio je 6. mjesto. Četvrtak je prema programu bio dan za ekskurzije. Od 5 predloženih ekskurzija naša ekipa uzela je učešća u dvije. Kolega Dundović, uz još stotinjak sudionika, prijavio se za ekskurziju pod br. 4. u Srednju šumarsku školu “Jozefa Dekreta Metejovie” u Lipovsky Hradoki i NP Visoke Tatre. Ing. Vilian Pukner,direktor škole, u pozdravnom govoru nakon svirke rogista, istakao je kako je to najstarija srednja šumarska škola u Srednjoj Europi, utemeljena u bivšojAustro-ugarskoj 1796. god. U dosadašnjih 210 god. ona je osposobila preko 6500 šumarskih tehničara. Škola ima đački dom, restoran, šport sku višenamjensku dvoranu, bogatu stručnu bi blio teku, arboretum s rasadnikom, školski streljački centar (glineni golubovi, makete divljih svinja i dr.), au tobus za stručne ekskurzije i praktičnu nastavu, skijaške dis cipline i izvanškolske aktivnosti. Trenutno ima 260 uče nika, koji uz znanja o gospodarenju šumama, stječu znanja i iz lovstva, ribolova, ornitologije, kinologije, so kolarstva i ruralnog turizma. Postoji veliki interes za tu školu, i dosadašnji učenici nakon završetka škole do bi vaju posao. Škola ima dobru međunarodnu suradnju (Poljska, Švedska, Francuska, Češka) i zainteresirana je za proširenje suradnje sa sličnim školama iz ostalih drža va. Stručnu praksu, osim na školskim objektima, učenici provode u Slovačkim državnim šumama i grad- skim šumama s kojima škola ima potpisan ugovor o suradnji. Posebnu suradnju imaju s institucijama koje se brinu o netaknutim dijelovima prirode Niskih iVisokih Tatri, pa nakon mature svaki maturant dobiva međunarodni certifikat (na temelju toga 1998. god. škola je dobila od International Educatin Society najveći kredit koji može dobiti srednja škola). Nakon svih ovih infor ma cija, sljedila je živa rasprava i odgovori na postavljena pitanja sudionika. Uz prezentaciju ing. Milana Korena, natemu “Prirodna zaštita i problemiTatra”, sljedilo je upoznavnje s Tatrama, sjevernim dijelom 2 Karpata, površine 700 km, od čega 80 % pripada Slo vač koj, a 20 % Poljskoj. Obrađen je razvoj reljefa, flore i fauneTatri od pleosticena, utjecaja ledenjaka čiji su fe no men glacijalna jezera s vodopadima i brdskim rječicama, s naglaskom na tri rezineTatri: Tatre – Tatranske padine – Podtatranska kotlina, od 700-2655 m n.m. s pet vrhova. Prva naselja uTatrama nastaju od 1793. god., kada počinje i veliki utjecaj čovjeka na to područje, pose bice danas sa značajnim turističkim objektima. Po seb no je naglašen razvoj NPTatry od 1918. god. i pro blemi s vjetrolomima koji se pojavljuju gotovo ciklički |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 112 <-- 112 --> PDF |
svakih 10-ak godina. Posljedice posljednjeg vjetroloma 2005. god. vidljive su i danas, u što su se nazočni mogli uvjeriti. Posebno su vidljive posljedice vjetroloma, šum skih požara i potkornjaka na smrekovim kulturama, a što kod mješovitih sastojina nije slučaj, što govori u pri log forsiranja mješovitih sastojina. Problem tisuća 3 mdrvne mase koja leži na tlu, pokušalo se riješiti uz po moć Komisije za zaštitu prirode EU (za energetsko drvo), no ta pomoć zasad ne dolazi. Uz snijeg i vijavicu, ekskurzija je privedena kraju, no uz sve te loše vremenske uvjete Slovačka televizija, koja već 10-ak godina prati šumarstvo (kao kod nas samo poljoprivredu), snimila je neke kadrove i intervjuirala nekoliko šumara, a među njima je bio i kolega Dundović. Veći dio hrvatske ekipe odabrao je ekskurziju u Zvo len, koju je akademik Matić još stručno osmislio s kolegama iz Šumarskog fakulteta Zvolen, čiji je on po čas ni doktor. Pred Šumarskim fakultetom Tehničkog Uni ver ziteta Zvolen, sačekao nas je koordinator ove eks kurzije doc. dr. sc. Karol Gubka, a ufakultetskoj vi jeć nici pro dekan doc. dr. sc. Viliam Pichler,prof. pedologije, prof. dr. sc. Milan Saniga,prof. uzgajanja šuma i pred stojnik Katere za uzgajanje šuma, prof. dr. sc. Ljuba Šmelkova,prof. osnivanja šuma, doc. dr. sc. IvanRepačidoc. dr. sc. Ivan Lukaček,prof. den drologije i voditelj arboretuma “Borova hora”. Pro de kan je pripremio prezentaciju povijesti šumarstva Slovačke, povijesti i rada Šumarskog fakulteta Zvolen, prikazao rezultate dosadašnje primjene Bolonjske de kla racije i probleme koji su nastali njezinom pri mjenom. Naposljetku, istakao je dugogodišnju odličnu su radnju Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Šu marskog fakulteta Zvolen, koja se temelji na razmjeni profesora u predavanjima, nastupima na međuna rodnim skupovima u organizaciji obaju fakulteta, te razmjeni studenata u praktičnom dijelu nastavnih pro- grama. Nakon rasprave i odgovora prodekana na pitanja potaknuta njegovim izlaganjem, tajnik HŠD-a Damir Delač u znak zahvalnosti za suradnju i ovaj srdačan prijem, uručio je domaćinu duborez, na kojemu dominira sova kao simbol mudrosti, autora kolege J. Grgurića, što je primljeno sa zahvalnošću. Sljedio je posjet Katedri za uzgajanje šuma, gdje nas je predstojnik prof. Saniga, krat ko upoznao s njenim radom. U nastavku, autobusom smo krenuli prema arboretumu “Borova hora”, površine Ispred šumarskog fakultetaTehničkog univerziteta Zvolen (Foto: D. Delač) (Foto: J. Grgurić) gotovo 40 ha (dužine 2,5 km)s ve likim brojem biljnih vrsta i njihovih kultivara. Krenuli smo, kako nam je do maćin dr. Ivan Lukačekrekao, od kraja, što će reći od staklenika s velikim brojem razno-raznih kaktusa, za tim staklenika sa sadnicama dr ve ća, gdje se između ostalog o bav lja cijepljenje. Naravno, da nam raspoloživo vrijeme i vremenski uvjeti (hlad noća i snijeg) nisu dozvoljavali duži i detaljniji pregled arboretuma, gdje se zaista ima što vid jeti i naučiti, o čemu možemo (Foto: D. Štimac)svje dočiti iz prijašnjih posjeta Šu U arboretumu s panoramskim pogledom na Zvolen |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 113 <-- 113 --> PDF |
mar skom fakultetu u Zvolenu. Nakon zajedničkog ručka u dvorani u arboretumu, uz razgovor i druženje, pa i uz malo hrvatske i slovačke pjesme, te uz uručenje pri godnog poklona domaćinima (zn. monografija “Po plav ne šume u Hr vat skoj“ i po butelja hrvatskog vina), s “jednom putnom” oprostili smo se od domaćina te krenuli u kratak obilazak grada, a zatim 40-ak km prema sjeveru u Donovaly. Petak je ponovo bio dan za natjecanje. U 9,00 sati izaš lo je na start 105 muških, a u 9,10 sati 35 ženskih štafeta (ovdje nema gađanja). Muške štafete čine prva dva natjecatelja klasičnim, a druga dva slobodnim stilom, dok kod ženskih štafeta prve dvije natjecateljke trče klasičnim, a treća slobodnim stilom. Muška štafeta Hrvatska I (A.Abramović, F. Jakovac, M. Šporer, B. Crnković) osvojila je 12. mjesto, Hrvatska II (D. Šti Ispred panoa 41. EFNS mac,A. Crnković,A.Abramović, S.Vukonić) 31. mjesto, a Hrvatska III (D.Trnski, N. Vukonić, K. Lisac, T. Kranjčević) 62. mjesto. Ženska štafeta Hrvatska I (A. Crnković, S. Skender, I. Mihelčić) osvojila je 10., a Hrvatska II (M. Gubić,A. Ribić,T. Grgurić) 28. mjesto (svi službeni rezultati dostupni su na web stranicama HŠD-a: www.sumari.hr). Istoga dana poslijepodne održan je sastanak Komiteta EFNS, kojemu su nazočili H. Jakovac, predstavnik Hrvatske u odnosnom Komitetu i J. Dundović. Prethodno elektronskom poštom predstavnicima ekipa dostavljeni dnevni red, sadržavao je: 1.Pozdrav i utvrđivanje dnevnog reda 2.Protokol iz prošlogodišnjeg 40. EFNS (Ober wie sen thal, Njemačka) i ovogodišnjeg prethodnog sas Po snježnoj vijavici M. Šporer treći član štafete Hrvatska I. kreće na 8 km dugu stazu (Foto: D. Delač) tan ka za 41. EFNS u kolovozu u Donovaly (Slovačka) 3.Izvješće predsjednika EFNS i re vizora 4.Izvješće NO i davanje razrješnice starom IO 5.Izbor Izborne komisije i novih čla novaIO 6.Izbor revizora za sljedeće 3 go dine 7.Predstavljanje domaćina 42. EFNS i 43. EFNS 8.Kandidatura za domaćine 2012., 2013. i potencijalni kandidati sljedećih godina 9.Razno. Dnevni red usvojen je bez primjedbi, a isto tako i oba protokola te izvješća pod točkom 3. dnevnog reda. Pod točkom 4. prihvaćeno je izvješće NO i razrješnica IO. Kako (Foto: D. Delač) je predsjednik dr. Rudi Kynast raz rješen dužnosti, sastanak i po stu pak novih izbora vodio je gosp. Ferenc Gergely (Ma đarska). Demokratskom odlukom zaključeno je da će u slučaju prijedloga jednog kandidata za pojedino mjesto glasovanje biti javnom aklamacijom, a u slučaju predloženih više kandidata tajno uz pomoć glasač kih listića.Aklamacijom su izabrani na mandat od 3 go dine: za predsjednika dr. sc. Rudi Kynast(Nje mač ka), podpredsjednicu Katja Konečnik(Slo ve nija), taj nika Ueli Hug(Švicarska), financije Suzane Dre her-Zähringer(Njemačka), tehničkog delegata Sieg fried Kaltenbach(Njemačka), komuniciranje Tho mas Winterhalter(Njemačka), ref. za spon zoreFrankSchemiz(Njemačka). Za revizora u slje dećem trogodišnjem mandatu izabran je Franz Zan bauer(Austrija). |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 114 <-- 114 --> PDF |
Ponovo pod vodstvom novo-starog predsjednika dr. Kynasta, pod točkom 7. gosp. Franz Zanbauer pred- stavio je Ramsau (Austrija) kao domaćina 42. EFNS od 28. veljače do 7. ožujka 2010.god., najavivši pret- hodni sastanak voditelja-predstavnika ekipa 12. rujna 2009. u Ramsau. Gosp. Leif Strömquist predstavio je Östersund (Švedska) domaćina 43. EFNS od 6. do 12. ožujka 2011. god., najavivši prethodni sastanak vodi- telja-predstavnika ekipa za kraj kolovoza 2010. god. Kao što smo prošle godine izvijestili, Hrvatska je na sastanku Komiteta kandidirana kao jedan od doma- ćina 44. EFNS 2012. god. U konkurenciji su još bile Njemačka – Baden-Wünterberg i Norveška. No, ozbi- ljan protukandidat bila je samo Njemačka, jer je bilo malo vjerojatno da će članice EFNS dva puta zaredom htjeti putovati na daleki sjever Europe. Mi smo zatraži- li i dobili potporu i prihvaćanje pokroviteljstva ove ma nifestacije od Vlade RH, zatraženog putem Mi ni - star stva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gos - po darstva. U prosincu 2008. god. popunili smo opširan upitnik, kojim budući domaćin obrazlaže kandidaturu, s podacima o mjestu svečanog otvaranja, mjestu i prili- kama natjecanja, predavanjima koja će se za sudionike održati, lokacijama i programom ekskurzija, moguć - no stima putovanja do mjesta održavanja (aerodromi, autoceste, željeznica), smještaju sudionika i dr., te na - po se potpori te manifestacije. Za iscrpno popunjen Upitnik i potporuVlade RH dobili smo priznanja ruko- vodstva EFNS. Njemci na čelu s dr. Kynastom prepu- stili su nam da biramo domaćinstvo 2012. ili 2013. god. Tu soluciju smo dogovarali s rukovodstvom EFNS i prije sastanka, pa smo uz konzultaciju s našim glavnim nositeljima tog zadatka, pod točkom 8. pri - hva tili da budemo domaćini 45. EFNS 2013. god., iz barem tri razloga. Prvi je vrijeme recesije, drugi što se domaćin po običaju malo šire predstavlja na prethod- nom EFNS, što će reći da bi se mi predstavljali u Šved - s koj u koju se putuje avionom, a mjesto održavanja 43. EFNS udaljeno još 40-ak min. leta od Stockholma, pa bi šira delegacija i tranport promidžbenog materijala zahtijevali veće troškove.To će se puno lakše i jeftinije 42obaviti u Baden-Wünterbergu. I naposljetku kao treće, imamo godinu dana više za pripremu. No, tražili smo da se u tom slučaju u isto vrijeme stavi na glasovanje Njemačka kao domaćin 44. EFNS 2012. god. i Hr vat - ska kao domaćin 45. EFNS 2013. god., što je učinjeno i aklamacijom prihvaćeno. Prema tomu potvrđeni smo službeno kao domaćini 45. EFNS 2013. god., i što bi se reklo, možemo zasukati rukave jer vrijeme brzo prola- zi. Nemojmo zaboraviti kada govorimo o 2013. god., to je veljača ili najkasnije prva polovica ožujka. To znači da gotovo sve mora biti spremno već u 2012-oj, jer vrijeme održavanja i program s natjecanjima, eks - kur zijama i predavanjima te okvirnom ponudom smje- štaja mora biti u materijalima koje će ekipe dobiti na prethodnom 44. EFNS u Njemačkoj, a ostali detalji, kao što je uobičajeno, na prethodnom sastanku kod budućeg domaćina, a to smo mi, krajem kolovoza ili po četkom rujna 2012. god. U nastavku sastanka kao po tencijalni domaćini kandidirani su: Norveška 2014., Poljska 2015. i Letonija ili Finska 2016. god. 41. EFNS susret europskih šumara iz 22 države za - vršio je proglašenjem rezultata štafetnih natjecanja, zajedničkom večerom i druženjem sudionika te preuzi- manjem službene zastave EFNS iz ruku slovačkih u ruke austijskih šumara, uz doviđenja uAustriji 2010. god. H. Jakovac i J. Dundović Iz HŠD-a Ogranak Zagreb U izvješću o radu našeg ogranka u protekloj 2008. god., na sjednici Upravnog odbora i Redovitoj godišnjoj skupštini Ogranka, održanoj krajem prošle godine, pod aktivnostima koje su se odvijale u okviru redovitog Šumar- skog četvrtka, navedena je i prezantacija snimaka u tri navrata sa stručnih ekskurzija i zajedničkih druženja članova Ogranka, unazad nekoliko godina. Nai me, naš uvaženi član kolega Predrag Bolont,dipl. ing. drv. ind., svojom kamerom i fotoaparatom, zabilježio je ta do gađanja, presnimio ih na 5 DVD i taj ma terijal bes plat no donirao u arhi- vu našeg Ogranka, o čemu je sa či njen i obostrano potpisan dokument. Uz zah valu našem članu kolegi Bolontu izre- čenu na Go diš njoj skupštini Ogranka, i ovim putem to obznanjujemo, stavljajući navedeni materijal na raspolaganje pre ma želji članovima HŠD-a. Upravni odbor 112 |