DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 17 <-- 17 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERSŠumarski list br. 1–2, CXXXIII (2009), 15-25 UDK 630* 525 + 526 (001) USPOREDBASTRUKTURE TEHNIČKE OBLOVINE JEDNODOBNIH BUKOVIH SJEČINA U SORTIMENTNIM TABLICAMAIZRAĐENIM PRIMJENOM NORMI HRN (1995) I HRN EN 1316-1: 1999 STRUCTURE COMPARISON OF TECHNICAL ROUNDWOOD IN EVEN-AGED BEECH CUTBLOCKS BYASSORTMENTTABLES WITHAPPLICATION OF STANDARDS HRN (1995) AND HRN EN 1316-1:1999 12 Marinko PRKA, Tomislav PORŠINSKY SAŽETAK: U radu je istraživana i uspoređivana struktura tehničke ob lo vi ne u sortimentnim tablicama koje su izrađene prema zahtjevima Hrvatskih normi proizvoda iskorištavanja šuma od 1995. godine i Hrvatske norme Oblo drvo listača – razvrstavanje po kakvoći 1. dio: Hrast i bukva HRN EN 13161: 1999. Uzorak je za izradu sortimentnih tablica prema zahtjevima Hrvatskih normi proizvoda iskorištavanja šuma od 1995. godine obu hva tio 3001 pri mjer no stablo, a sortimentne su tablice prema zahtjevima Hr vatske norme HRN EN 1316-1:1999 izrađene na osnovi uzorka od 3082 pri mjerna stabla. Tablice udjela drvnih sortimenata određenih prema zahtjevima ova dva stan dar da izrađene su, zbog brojnih razloga, posebno za prorede i pripremni si jek, a posebno za naplodni i dovršni sijek. Razlike između Hrvatskih normi proizvoda iskorištavanja šuma (1995), koje se još uvijek primjenjuju u šumarstvu Hrvatske i međunarodne norme Oblo drvo listača – razvrstavanje po kakvoći 1. dio: Hrast i bukva HRN EN 13161: 1999 brojne su i značajne. Razlike se odnose na broj razreda kakvoće, najmanje propisane dimenzije, raspon dozvoljenih grešaka, kao i način izmjere teh ničke oblovine te uvjetuju različitu zastupljenost drvnih sortimenata (razreda kakvoće) određenih prema zahtjevima pojedinog standarda. Ipak, bitnu razliku između ova dva standarda nalazimo u činjenici da tehničku ob lovinu “stare” hrvatske norme razvrstavaju prema njezinoj namjeni, a “nove” hr vat ske norme tehničku oblovinu razvrstavaju prema kakvoći, ne prejudicirajući nje zinu buduću namjenu. Iz navedenih je razloga, usporedba strukture tehničke oblovine u sortimentnim tablicama znatno otežana, a donošenje jednoznačnih zaključaka (osim za najkvalitetnije i najmanje kvalitetne razrede kakvoće teh ni čke oblovine) upitno. Razlike u sadržajima međunarodnih normi i normi koje se trenutno pri mje njuju u hrvatskom šumarstvu neminovno moraju dovesti do promjene nači na rada kod prikrajanja, preuzimanja, evidencije i trgovine šumskim proizvodima. Promjene u načinu rada (dijelom uvjetovane prihvaćanjem me đu narodne zakonske regulative) nužno će pratiti i određene promjene u od no si ma unutar šumarskoga sektora. Ključne riječi:sortimentne tablice, Hrvatske norme proizvoda iskorištavanja šuma 1995, Hrvatska norma HRN EN 1316-1:1999, jednodobne bukove sastojine 1 Dr. sc. Marinko Prka, “Hrvatske šume” d.o.o. Zagreb, Direkcija Zagreb, FarkašaVukotinovića 2, HR–10000 Zagreb, e-mail: marinko.prka@hrsume.hr 2 Doc. dr. sc. Tomislav Poršinsky, Zavod za šumarske tehnike i tehnologije, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Sveto ši mun ska 25, HR–10000 Zagreb, e-mail: porsinsky@sumfak.hr 15 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 18 <-- 18 --> PDF |
M. Prka, T. Poršinsky: USPOREDBASTRUKTURE TEHNIČKE OBLOVINE JEDNODOBNIH BUKOVIH ...Šumarski list br. 1–2, CXXXIII (2009), 15-25 1. UVOD I PROBLEM – Introduction and problem U hrvatskom je šumarstvu započeo proces bitnih, brojnih i neminovnih promjena čiji utjecaj u značajnoj mjeri prelazi granice šumarske operative. Utjecaj promjena šumarske zakonske regulative mora se odraziti na drvnoindustrijski kompleks, šumoposjednike, kao i na ostale sudionike u šumarskom sektoru. Svjetsko tržište počiva na sustavu slobodnog i javnog nadmetanja, te stoga prisutnost proizvoda na tržištu zahtijeva prihvaćene međunarodne norme proizvoda ili nacionalne norme proizvoda usklađene s međunarodnom regulativom. Sadržaji europskih normi razlikuju se od važećih hrvatskih normi, te će njihovo pri hva ća nje uvjetovati promjenu načina rada. Pro mje ne će se oči tovati u radovima prikrajanja, preuzimanja i evidencije šumskih proizvoda te trgovini drvom (Krpani Šuš njar1999). Partneri suprotnih interesa (šumarstvo i drvna in du s trija) promjene propisnosti hrvatskih normi za mjerenje i razvrstavanje neobrađenog drva dočekuju s nepovjerenjem i zbog “nespretnosti“ pri donošenju novih pravilnika, ali ponajprije zbog bojazni od poremećaja u vlastitom poslovanju. Imajući u vidu da pro mjene u trži š nim odnosima treba stvarati slobodno i transparentno tržište, a ne promjene zakonske regulative, ta se zabrinutost može shvatiti. Ipak, situacija podsjeća na onu u kojojse oba boje prazne puške, a puška je prazna jer ni jedna strana nema dovoljno informacija kojima bi na pra vila projekciju budućeg stanja. Šumarstvo ne ras po laže dovoljno kvalitetnim sortimentnim tablicama (ili ih ne koristi), a drvna industrija nema podataka o mogućem iskorištenju tehničke oblovine razvrstane prema “novim” hrvatskim normama. Iskustva drugih (država) koji su tim putem već prošli (Piškuri Krajnc2007), zbog njihovih posebnosti, ne pomažu dovoljno te obje stra ne čekaju i odgađaju rješenje. Dodatnu teškoću čini, suštinska razlika između “sta rog” i “novog” standarda, koja se ogleda u činjenici da tehničku oblovinu “stare” hrvatske norme (HRN) razvrstavaju prema njezinoj namjeni, a “nove” hrvatske norme (HRN EN) tehničku oblovinu razvrstavaju pre ma kakvoći, ne prejudicirajući njezinu buduću na mje nu. Imajući navedeno u vidu, uz dugogodišnji razvoj domaće drvne industrije zasnovan na “starim” nor mama, nije teško zaključiti da nedostatak (ili potpuni izostanak) tržišta šumskih drvnih sortimenata u Repu blici Hrvatskoj predstavlja glavnu prepreku “pri hva ćanju” međunarodnih normi od strane operativnog šumarstva. Pri promišljanjima o sortimentnoj strukturi glavnih šumskih proizvoda i izradi sortimentnih tablica “su kob ljavaju” se (manje-više) trajne zakonitosti biološ kog (prirodnog) rasta i razvoja sastojina (stabala) s odredbama normi za razvrstavanje šumskih drvnih pro izvoda te uzanci pri trgovini drvom, koji su propisani od strane čovjeka i promjenjivi tijekom vremena. U no vije su vrijeme brojni autori (Vondra1995,Šte fan čić1998, Prka2001,KrpaniPrka2002, Paladinić2005, Paladinići Vuletić2006,PrkaiKrpan2007) istraživali sortimentnu strukturu bukovih sastojina od re đenupremaHrvatskim normama pro izvoda iskorištavanja šumaod 1995. godine. Re zul tati ovih istraživanja (većim dijelom) nisu primijenjeni u šumarskoj operati vi. Istraživanja strukture drv nih sortimenata glavnih vrs ta drveća hrvatskoga šu mar stva, uz primjenu međunarodnih (“europskih” HRN-EN) normi, znatno su rje đa (Prka2005, Prka 2008) iako su neke od tih normi postale dio hrvatske propisnosti. Terenskim izmjerama, namijenjenim istraživanju sor timentne strukture jednodobnih bukovih sječina, u pro teklih desetak godina prikupljene su značajne količine podataka, te je oblikovana baza od gotovo 4000 pri mjernih bukovih stabala. Rezultati istraživanja o čim benicima koji utječu na iskoristivost i kakvoću bu ko vog oblog drva, kao i sortimentne tablice oblikovane prema zahtjevima oba standarda (HRN 1995 i HRN EN 1316-1:1999), publicirani su u prethodnim objavama. Usporedbom strukture tehničke oblovine jednodobne bukve u sortimentnim tablicama, izrađenim prema zahtjevima ova dva standarda, želi se dati doprinos rješavanju dvojbi hrvatske šumarske struke koje su vezane uz ovaj problem. Ovakva bi usporedba mogla biti od koristi brojnim subjektima šumarskoga sektora (“Hr vatske šume” d.o.o. Zagreb, Tehnički odbor 218 DrvoHrvatskog zavoda za norme, Sektor primarne pre rade drva i dr.) pri donošenju odluka u budućnosti. 2. MJESTO I METODE ISTRAŽIVANJA– Sites and methods of research Istraživanja su provedena u gospodarskoj jedinici “Bjelovarska Bilogora” Šumarije Bjelovar, UŠP Bje lo var. Svi istraživani odjeli pripadaju ekološko-gospodarskom tipu II-D-11 i uređajnom razredu BUKVA s op hodnjom od 100 godina, koji u površini gospodarske je dinice sudjeluje sa 76,1 %, a u drvnoj zalihi s 80,6 %. Gos podarska se jedinica “Bjelovarska Bilogora” ras pro s tire na jugozapadnim i južnim padinama Bilogore, na nadmorskoj visini od 115 m do 307 m. Ukupne je ploš tine 7632,62 ha, od čega je 7444,17 ha obraslo. Gos po dar ska je jedinica razdijeljena na 180 odjela i 533 od sjeka. Ukupna je drvna zaliha 2003. godine izno 3 sila 2.317.147 m. Od drvne zalihe, na bukvu kao naj 3 zastup lje niju vrstu otpada 1.036.386 mili 44,73 %. Ukup ni de setogodišnji propisani etat za I/1 gospodar 3 sko polu raz doblje iznosi 586.231 m, od čega je |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 22 <-- 22 --> PDF |
M. Prka, T. Poršinsky: USPOREDBASTRUKTURE TEHNIČKE OBLOVINE JEDNODOBNIH BUKOVIH ...Šumarski list br. 1–2, CXXXIII (2009), 15-25 su većih zahtjeva normeHRN EN 1316-1:1999premanja) zahtjev za najmanjom du lji nom (3 m) tehničke najmanjoj duljini trupca u odnosu naHrvatske normeoblovine ima sve manji utjecajna udio najkvalitetnijih proizvoda iskorištavanja šuma (1995). S daljnjimsor timenata tehničke oblovine u stablu. Iz tog razloga povećanjem prsnoga promjera stabla (debljinskog stup-postotni udjeli najkvalitetnijih sortimenata određenih |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 19 <-- 19 --> PDF |
M. Prka, T. Poršinsky: USPOREDBASTRUKTURE TEHNIČKE OBLOVINE JEDNODOBNIH BUKOVIH ...Šumarski list br. 1–2, CXXXIII (2009), 15-25 33 di na kod naplodnog sijeka, te od 98 do 114 godina kod Bukva u desetogodišnjem propisanom etatu pridolazi s 443.752mglavnog, a 142.479 mprethodnog prihoda. sje čina dovršnog sijeka. Uzorak je primjernih stabala 33 formiran slučajnim odabirom približno 10 % 297.753m(67,2 %) glavnog i 45.939 m(32,2%) pret3 doznačenih stabala. Krećući se sastojinom po unaprijed određenim azimutima u uzorak su uvrštena sva hodnog prihoda, ili ukupno s 343.692 m(58,6 %). Dob se istraživanih sječina kretala u rasponu od 59 doznačena stab la bukve koja su se nalazila na pravcu do 91 godinu kod prethodnog prihoda (proreda), od 94 kretanja. do 110 godina kod pripremnog sijeka, od 100 do 112 go - Tablica 1.Raspodjela primjernih stabala primjenom norme HRN (1995) Table 1Distribution of model trees according to the standard HRN (1995) U razdoblju od 1997. do 2007. godine terenskim je istraživanjima obuhvaćeno ukupno 3776 primjernih sta bala. Broj primjernih stabala po istraživanim odjelima, s obzirom na vrstu sijeka i primijenjenu normu, vidi se iz tablica 1 i 2. Primjerna su stabla izrađena prema zahtjevima Hrvat skih normi proizvoda iskorištavanja šumaod 1995. go dine (HRN D.B4.020, HRN D.B4.022, HRN D.B4.027, HRN D.B4.028, HRN D.B5.023), a na istim je stablima izvršena i “simulacija prikrajanja” prema Hr vatskoj normi Oblo drvo listača – razvrstavanje po kakvoći 1. dio: Hrast i bukva HRN EN 1316-1:1999. Greš ke drva i izrađene oblovine mjerene su sukladno od redbama normi HRN D.A0.101, HRN D.B0.022, od nos no HRN EN 1309-2, HRN EN 1310, HRN EN 1311. Od ukupnog broja primjernih stabala, njih je 693 iz ra đeno i izmjereno samo prema zahtjevima Hrvatskih normi proizvoda iskorištavanja šumaod 1995. godine, na 2308 stabala izmjere i razvrstavanje tehničke oblovine izvršene su prema zahtjevima oba standarda, dok |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 20 <-- 20 --> PDF |
M. Prka, T. Poršinsky: USPOREDBASTRUKTURE TEHNIČKE OBLOVINE JEDNODOBNIH BUKOVIH ...Šumarski list br. 1–2, CXXXIII (2009), 15-25 je 775 primjernih stabala izmjereno te je tehnička oblo-Oblo drvo listača – razvrstavanje po kakvoći 1. dio: vina klasificirana prema zahtjevima Hrvatske normeHrast i bukva HRN EN 1316-1:1999. Tablica 2.Raspodjela primjernih stabala primjenom norme HRN EN 1316:1999 Table 2Distribution of model trees according to the standard HRN EN 1316:1999 Na taj je način uzorak za izradu sortimentnih tablica prema zahtjevima Hrvatskih normi proizvoda iskori šta vanja šuma od 1995. godine obuhvatio 3001 pri mjer no stablo (tablica 1). S druge strane, sortimentne tab lice prema zahtjevima Hrvatske norme HRN EN 1316-1:1999 izrađene su na osnovi uzorka od 3082 primjerna stabla (tablica 2). Tablice udjela drvnih sortimenata određenih prema Hr vatskim normama proizvoda iskorištavanja šuma od 1995. godine te prema Hrvatskoj normiHRN EN 1316-1:1999 Oblo drvo listača – razvrstavanje po kak vo ći 1. dio: Hrast i bukva izrađene su posebno za prorede i pripremni sijek, a posebno za naplodni i dovršni sijek.To je učinjeno zbog brojnih razloga navedenih i obrazloženih u ovome radu, kao i rezultata ranijih objav ljenih istraživanja (PrkaiKrpan2007,Prka 2008). Razloge koji su naveli na izdvajanje stabala pro reda i pripremnog sijeka u posebne sortimentne tab li ce nalazimo u sljedećem: . Proredne sječine i sječine pripremnoga sijeka ističu se većom zastupljenošću neoštećenih stabala ne normalnog uzrasta i općenito s većim postotnim udje lom stabala s negativnim utjecajem na sortimentnu strukturu sječine u ukupnom broju doznačenih stabala u odnosu na naplodne i dovršne sje čine(Prka2006). . Doznačena stabla proreda i pripremnoga sijeka ima ju prosječno manju visinu debla i u vezi s time manji udio tehničke oblovine koja potječe iz debla sta ba la u usporedbi sa stablima naplodnog i dovrš nogsi je ka(Prka2005,Prka2006). |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 21 <-- 21 --> PDF |
M. Prka, T. Poršinsky: USPOREDBASTRUKTURE TEHNIČKE OBLOVINE JEDNODOBNIH BUKOVIH ...Šumarski list br. 1–2, CXXXIII (2009), 15-25 . Vrijednosna analiza stabala po vrsti sijeka ukazuje da stabla proreda i pripremnoga sijeka imaju manje indeksne vrijednosti u usporedbi sa stablima dovrš nog i naplodnog sijeka (Prka2003,Prka2005). . Ukupni postotni udio tehničke oblovine u neto obuj mu stabla manji je kod prorednih sječina u od no su na ostale vrste sijeka (Prka2005). . Analiza ukupnih odstupanja postotnih udjela naj kva litetnijih drvnih sortimenata od plana (prove dena u trogodišnjem razdoblju na istraživanom po dručju) uka zuje da tablice drvnih sortimenata koje su trenutno u uporabi precjenjuju postotni udio furnirskih trupaca i trupaca za ljuštenje u proredama i pripremnim sječinama (Prka2003). . U proredama i pripremnim sjekovima manja je vjerojatnost pojave stabala s najkvalitetnijim sortimentima tehničke oblovine (F i Ltrupci –Ai B razred kak voće) te s tim u vezi i manji je postotni udio najkvalitetnijih drvnih sortimenata u obujmu krupnoga drva u usporedbi sa stablima naplodnog i dovršnog sijeka (Prka2005, Prkai Krpan2007, Prka 2008). . Pojava neprave srži nema većeg značenja u sječinama do približno 90 godina starosti zbog činjenice da u starijim proredama možemo očekivati oko 15 % sta bala s nepravom srži. S druge strane u sječinama sta rosti 100 do 110 godina neprava srž ima veliko značenje s obzirom na to da je možemo očekivati kod više od 50 % doznačenih stabala (Prka2003). . Od proreda prema dovršnim sjekovima raste broj stabala s nepravom srži, duljina tehničke oblovine s nepravom srži, kao i udjeli tehničke oblovine zahvaćeni nepravom srži (Krpani dr.2006). . Postotni udjeli drvnih sortimenata po razredima kak voće zadržavaju iste odnose bez obzira na pri mi jenjenu normu (Prka2005,Prka2008). Svi su naprijed navedeni razlozi razdvajanja uzorka primjernih stabala i razlika između ove dvije grupe vrsta sjekova posljedica naših odluka. Zajedničko doz na čenim stablima proreda i pripremnog sijeka je da su odabrana kriterijem selekcije, koji se po završetku pripremnoga sijekaviše ne primjenjuje, jer odlučujuću ulo gu kod odabiranja stabala za sječu tada ima naplođenje i stanje pomlatka. Udio drvnih sortimenata pojedine vrste sijeka u velikoj je mjeri posljedica naših od luka prilikom odabiranja stabala za sječu, kojima pro vodimo cilj i smjernice gospodarenja sastojinom. Cilj je ovoga istraživanja usporediti strukturu tehničke oblovine jednodobne bukve u sortimentnim tablicama oblikovanim prema zahtjevima (“starih”) Hr vat skih normi proizvoda iskorištavanja šumaod 1995. godine i prema zahtjevima (“nove”) Hrvatske normeOblo drvo listača – razvrstavanje po kakvoći 1. dio: Hrast i bukva HRN EN 1316-1:1999. Usporedba ovih planskih veličina dopunit će spoznaje o sortimentnoj strukturi jednodobnih bukovih sastojina određenoj uz primjenu ova dva standarda. To bi trebalo biti od koristi šumarskoj ope rativi poglavito zbog promjena propisnosti (prihvaćanja novih standarda) u hrvatskom šumarstvu. 3. REZULTATI ISTRAŽIVANJA– Research results Izradbom primjernih stabala uzorka prema zahtjevima Hrvatskih normi proizvoda iskorištavanja šuma od 1995. godinepridobiveno je 10.098 komada tehničke oblovine, čiji je ukupni obujam bez kore iznosio 3 4.337 m. Ukupni je izrađeni i preuzeti neto obujam svih stabala uzorka prema zahtjevima ove norme izno3 sio 7.469 m. Prikrajanjem primjernih stabala prema zahtjevima Hrvatske normeOblo drvo listača – razvrstavanje po kakvoći 1. dio: Hrast i bukva HRN EN 1316-1:1999 pridobiveno je 13.507 komada tehničke oblovine, čiji 3 je ukupni obujam bez kore iznosio 6.010 m, a ukupni je neto obujam svih stabala uzorka, prema zahtjevima 3 ove norme, iznosio 8.931 m. Zbog bitnih je razlika usporedba strukture tehničke oblovine razvrstane prema zahtjevima ova dva standarda jednostavnija i primjerenija za najkvalitetnije sortimente (furnirski trupci –A razred kakvoće) i naj manje kvalitetne sortimente (III. klasa pilanskih trupaca – D razred kakvoće). Kod ostalih je razreda kak vo će tehničke oblovine (trupci za ljuštenje, I. klasa pilanskih trupaca – B razred kakvoće, II. klasa pilanskih trupaca –C razred kakvoće) usporedba znatno teža, zbog još zna čajnijih razlika između standarda u zah tjevima pre ma najmanjim dimenzijama, rasponu doz voljenih grešaka, kao i broju razreda kakvoće. Primjerice za najkvalitetnije sortimente tehničke oblo vine (F trupci, Arazred kakvoće) dozvoljeni udio ne prave srži istovjetan je (20 %), zahtjevi za najmanjom duljinom trupca veći su kod “novog” standarda (3 m u odnosu na 2 m),a zahtjevi za najmanjim pro mje rom tehničke oblovine bez kore veći su kod “staroga” standarda (40 cm u odnosu na 35 cm). Odnos udje la najkvalitetnijih drvnih sortimenata za ova dva stan darda, koji je uvjetovan prethodno navedenim razlikama, prikazan je na slici 1. PrisutnostA razreda kak vo će u debljinskom stupnju od 37,5 cm posljedica je ma njih zahtjeva normeHRN EN 1316-1:1999prema sred njem promjeru tehničke oblovine u odnosu na Hr vat ske norme pro izvoda iskorištavanja šuma (1995). Manji udjeliArazreda kakvoće u odnosu na furnirske trupce kod debljinskih stupnjeva od 47,5 cm do 67,5 cm posljedica |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 23 <-- 23 --> PDF |
M. Prka, T. Poršinsky: USPOREDBASTRUKTURE TEHNIČKE OBLOVINE JEDNODOBNIH BUKOVIH ...Šumarski list br. 1–2, CXXXIII (2009), 15-25 prema zahtjevima oba standarda poprimaju (za debljinske stupnjeve od 67,5 cm i veće) iste vrijednosti. Udio trupaca B razreda kakvoće nalazi se “između” udjela trupaca za ljuštenje i I. klase pilanskih trupaca kod proreda i pripremnog sijeka do debljinskog stupnja od 42,5 cm, a kod naplodnog i dovršnog sijeka do debljinskog stupnja od 37,5 cm (slika 2). Porastom debljinskih stupnjeva udio trupaca B razreda kakvoće veći je od udjela trupaca za ljuštenje i pilanskih trupaca I. klase, a razlike su izraženije kod naplodnih i dovršnih sjekova. Razlike u postotnim udjelima trupaca za ljuštenje, pilanskih trupaca I. klase i trupaca B razreda kakvoće pos ljedica su različitih zahtjeva prema naj manjimdimenzijamatehničkeoblovine( 35 cm – 2 m, 30 cm – 2 m i 30 cm – 3 m), ali i rasponu dopuštenih grešaka oblo ga drva (udio neprave srži, veličina kvrga i dr.). Postotni udjeli trupaca C razreda kakvoće veći su od postotnih udjela II. klase pilanskih trupaca bez obzira na vrstu sijeka (slika 3). S porastom debljinskog stupnja razlike između postotnih udjela trupaca C razreda kak vo će i II. klase pilanskih trupaca smanjuju se kod proreda i pripremnih sjekova, a kod naplodnih i dovršnih sjekova rastu. Pri usporedbi ova dva razreda kakvoće (pi lanskih trupaca II. klase i C razreda kakvoće) najmanje dimenzije tehničke oblovine više nemaju utjecaj na njihove postotne udjele s obzirom da su zahtjevi oba standarda u tome pogledu jednaki (25 cm – 2 m). Raz li ke u postotnim udjelima ovih razreda kakvoće proizlaze iz različitih zahtjeva prema prisutnosti dopuštenih grešaka obloga drva, kao i iz razlika u udjelima ostale tehničke oblovine izrađene iz stabala primjenom ova dva standarda. Veći udio trupaca D razreda kakvoće u odnosu na pilanske trupce III. klase (slika 4) ponajprije je posljedica najmanjeg dozvoljenog promjera bez kore, koji je kod norme HRN EN 1316-1:1999manji (20 cm) u odnosu na Hrvatske norme proizvoda iskorištavanja šuma (1995), gdje iznosi 25 cm. Svakako, treba napomenuti da minimalne dimenzije (duljina i srednji promjer bez kore) trupaca D razreda kakvoće nisu propisane normom HRN EN 1316-1:1999, već je taj razred kakvoće određeniskorištenjem većim od 40 % obujma trupca, dugog drva ili dijela dugog drva koji nisu dopušteni u drugim razredima kakvoće. S obzirom da su u šumarskoj operativi (“Hrvatske šume” d.o.o. Zagreb) “predložene – prihvaćene” najmanje dimenzije ovoga razreda kakvoće od 2 m duljine i 20 cm srednjeg promjera bez kore, te su dimenzije upotrijebljene i kod ovoga istraživanja. Ukupni udio tehničke oblovine u neto obujmu stabla (za prorede i pripremni sijek te naplodni i dovršni sijek) razvrstane prema zahtjevima ova dva standarda prikazan je na slici 5. Veći udio tehničke oblovine prema hrvatskoj normiOblo drvo listača – razvrstavanje po kakvoći 1. dio: Hrast i bukva HRN EN 13161: 1999u odnosu na Hrvatske norme proizvoda iskorištavanja šuma (1995)posljedica je već spomenutih “manje strogih” zahtjeva prema trupcima D razreda |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 24 <-- 24 --> PDF |
M. Prka, T. Poršinsky: USPOREDBASTRUKTURE TEHNIČKE OBLOVINE JEDNODOBNIH BUKOVIH ...Šumarski list br. 1–2, CXXXIII (2009), 15-25 Slika 4.Usporedba udjela III. klase pilanskih trupaca i trupaca D razreda kakvoće Figure 4Share comparison of 3rd class of sawlogs and D quality class logs |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 27 <-- 27 --> PDF |
M. Prka, T. Poršinsky: USPOREDBASTRUKTURE TEHNIČKE OBLOVINE JEDNODOBNIH BUKOVIH ...Šumarski list br. 1–2, CXXXIII (2009), 15-25 more simple and adequate for wood assortments of the best quality, veneer logs – A quality class (Fig. 1) and assortments of the lowest quality class, 3rd class sawlogs – D quality class (Fig. 4). The comparison is much more difficult with other quality classes of technical roundwood, logs for rotary cutting –1st quality class sawlogs – B quality class (Fig. 2), 2nd class sawlogs – C quality class (Fig. 3), due to even more significant differences between standard requirements with respect to dimensions, range of timber defects, and number of quality classes. Differences between the Croatian standards for forest harvesting products (1995), still applied in Croatian forestry and international standards Hardwood round wood – Qualitative classification – Part 1: Oak and Beech EN 1316-1:1999 are numerous and significant. Differences are related to the number of quality class, prescribed minimum dimensions, range of roundwood defects along with way of measurement of technical roundwood and they reflect to different share of wood assortments (quality classes) determined in accordance with the requirements of individual standards. However, the key difference between these two standards lies in the fact that according to the „old” Croatian standards technical roundwood was classified by purpose, and according to the „new” Croatian standards technical roundwood is classified by quality, therefore avoiding to define its future purpose. Consequently, the comparison of percentage shares of wood assortments in the assortment tables is difficult, and defining unambiguous conclusions (except for assortments of technical roundwood of the highest and lowest quality) is questionable. Differences in contents between international standards and standards currently in use in Croatian forestry shall necessarily bring operational changes in bucking, scaling, classifying and marketing of forest products. Operational changes (partly conditioned by the acceptance of international laws and regulations) shall also be accompanied by certain changes in relationships within the forestry sector. Key words:assortment tables, Croatian standards of forest harvesting products 1995, Croatian Standard HRN EN 1316-1:1999, even-aged beech stands |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 25 <-- 25 --> PDF |
M. Prka, T. Poršinsky: USPOREDBASTRUKTURE TEHNIČKE OBLOVINE JEDNODOBNIH BUKOVIH ...Šumarski list br. 1–2, CXXXIII (2009), 15-25 4. ZAKLJUČAK – Conclusion Razlike izmeđuHrvatskih normi proizvoda iskorištavanja šuma (1995), koje se još uvijek primjenjuju u šumarstvu Hrvatske i međunarodne normeOblo drvo listača – razvrstavanje po kakvoći 1. dio: Hrast i bukva HRN EN 1316-1:1999, čija primjena predstoji, brojne su i značajne. Razlike se odnose na broj razreda kakvoće, najmanje propisane dimenzije, raspon dozvoljenih grešaka, kao i način izmjere tehničke oblovine te uvjetuju različitu zastupljenost drvnih sortimenata (razreda kakvoće) određenih prema zahtjevima pojedinog standarda. Iz navedenih je razloga, usporedba strukture teh ničke oblovine u sortimentnim tablicama znatno ote žana, a donošenje jednoznačnih zaključaka (osim za naj kvalitetnije i najmanje kvalitetne razrede kakvoće tehničke oblovine) upitno. Bitnu razliku između ova dva standarda nalazimo u činjenici da tehničku oblovinu “stare”Hrvatske norme pro izvoda iskorištavanja šuma (1995) razvrstavaju pre ma njezinoj namjeni, a “nove” Hrvatske (međunarodne) norme Oblo drvo listača – razvrstavanje po kakvoći 1. dio: Hrast i bukva HRN EN 1316-1:1999 tehničku oblovinu razvrstavaju prema kakvoći, ne prejudicirajući njezinu buduću namjenu. Svakako, treba napomenuti da norma HRN EN 1316-1:1999,odnosno njene strane inačice, nisu uvijek obvezne u primjeni ni u zemljama u kojima su nastale, jer su trgovački odnosi šumoposjednika (proizvođača, prodavatelja) i drvoprerađivača (kupca) regulirani ugovorima koji se ne moraju nužno pozivati na normu. Takvi postupci ugovaranja podrazumijevaju dvije istinski tržišno zainteresirane strane. Imajući u vidu sve na ve deno, nije teško zaključiti da nedostatak (ili potpuni izostanak) tržišta šumskih drvnih sortimenata u Re publici Hrvatskoj predstavlja glavnu prepreku “prihva ća nju” međunarodnih normi od strane operative. Razlike u sadržajima međunarodnih normi i normi koje su trenutno u uporabi u hrvatskom šumarstvu, ne minovno moraju dovesti do promjene načina rada kod pri krajanja, preuzimanja, evidencije i trgovine šums kim proizvodima. Promjene u načinu rada (dijelom uvjetovane prihvaćanjem međunarodne zakonske re gu lative) nužno će pratiti i određene promjene u odnosima unutar šumarskoga sektora. 5. LITERATURA– References Anon., 1995: Hrvatske norme proizvoda iskorištavanja šuma. II. izdanje, Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo, Zagreb. Anon., 2003: Osnova gospodarenja GJ “Bjelovarska Bi logora” za razdoblje 2003–2012. “Hrvatske šu me” d.o.o. Zagreb, Odjel za uređivanje šuma, Upra va šuma podružnica Bjelovar. HRN EN 1316-1:1999, Oblo drvo listača – Raz vr sta va nje po kakvoći – 1. dio: Hrast i bukva (EN 1316-1:1997) HRN EN 1309-2:1999, Oblo i piljeno drvo – Metode mje renja dimenzija – 2. dio: Oblo drvo (EN 1309-2:1998) HRN EN 1310:1999, Oblo i piljeno drvo – Metode mje renja značajki (EN 1310:1997) HRN EN 1311:1999, Oblo i piljeno drvo – Metode mje renja bioloških oštećenja (EN 1311:1997) Krpan, A.P.B., M. Šušnjar, 1999: Normizacija šumskih drvnih proizvoda u Republici Hrvatskoj. Šumarski list 123(5–6): 241–245. Krpan, A.P.B., M.Prka,2002: Kakvoća bukovih stabala iz oplodnih sječa Bilogorskog područja. Drvna industrija 52(4): 173–180. Krpan, A.P.B., M.Prka, Ž.Zečić,2006: Pojava i zna čajke neprave srži u bukovim prorednim i oplod nim sječama gospodarske jedinice “Bje lo var ska Bilogora”. Glasnik za šumske pokuse, Po sebno izdanje 5: 529–541. Paladinić,E., 2005: Redizajniranje modela procjene drvnih sortimenata bukve iz prethodnog pri ho da. Magistarski rad, Šumarski fakultet Sve uči lišta u Zagrebu, 1–138. Paladinić,E., D. Vuletić,2006: Modeliranje sortimentne strukture dubećih stabala bukve. Ra do vi, Izvanredno izdanje 9: 279–296. Piškur,M., N. Krajnc,1997: Roundwood flow ana lysis in Slovenia. Croat. j. for. eng. 28(1): 39–46. Poršinsky,T.,J.Vujeva,2007: Gubiciobujmaiz ra đenesmrekoveoblovinezbogpropisanoga načinaizmjere. Novameh. šumar. 28: 37–47. Prka, M.2001: Udioikakvoćašumskihdrvnihsortimenata uoplodnimsječamabukovihsastojina BjelovarskeBilogore. Magistarski rad, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 45–47. Prka,M., 2003:Vrijednosne značajke bukovih stabala prema vrsti sijeka u sječinama Bjelovarske Bilogore. Šumarski list 127(1–2): 35–44. Prka,M., 2003: Pojavnost neprave srži kod bukovih stabala i tehničke bukove oblovine iz prorednih i pripremnih sječa na području Bjelovarske Bi lo go re. Šumarski list 127(9–10):467–474. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 26 <-- 26 --> PDF |
M. Prka, T. Poršinsky: USPOREDBASTRUKTURE TEHNIČKE OBLOVINE JEDNODOBNIH BUKOVIH ...Šumarski list br. 1–2, CXXXIII (2009), 15-25 Prka,M., 2005: Čimbenici kakvoće bukovih stabala iPrka,M.,A. P. B.Krpan,2007: Problem određivastruktura sortimenata iz prorednih i oplodnihnja sortimentne strukture jednodobnih bukovih sje čina Bjelovarske Bilogore. Disertacija, Šu -sastojina. Šumarski list 131(5–6):219–236. mar ski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 42–62. Prka,M., 2008: Određivanje sortimentne strukture Prka,M., 2006: Značajke doznačenih bukovih staba-jednodobnih bukovih sastojina primjenom nor la po vrsti sijeka u sječinama Bjelovarske Bi lo -me HRN EN 1316-1:1999. Šumarski list gore i utjecaj na strukturu sortimenata. Šumarski132(5–6): 223–238. list 130(7–8): 319–329. Štefančić,A., 1998: Udio drvnih sortimenata u Prka, M.2006:Visina i čistoća debla bukovih stabalavolu menu krupnog drva do 7 cm promjera za po vrsti sijeka i postotak tehničke oblovine uobič nu bukvu u jednodobnim sastojinama. Šu deb lima i krošnjama stabala s obzirom na primi -mar ski list 122(7–8): 329–337. je njeni standard. Šumarski list 130 (11–12): Vondra, V.,1995: Usporedne analize postojećih 511–522. modela za procjenu očekivanih obujmova Prka,M., T.Poršinsky,2006: Utrošci vremena usječivog etata u jednodobnim šumama u te renskim izmjerama namijenjenima utvrđiva-Hrvatskoj – di jagnostička studija. Zavod za nju sortimentne strukture bukovih sječina. Novaistraživanje u šu mar stvu, Šumarski fakultet meh. šumar. 27: 33–40.Sveučilišta u Za gre bu, 1–47. SUMMARY: This paper deals with research and comparison of technical roundwood structure in assortment tables compiled in accordance with the requirements of the Croatian standards for forest harvesting products of 1995 and the Croatian Standard Hardwood round wood – Qualitative classification – Part 1: Oak and Beech HRN EN 1316-1:1999. The research was carried out in the Management Unit „Bjelovarska Bilogora”, Forest Office Bjelovar, Forest Administration Bjelovar. All investigated compartments pertain to ecological management type II–D–11 and management class BEECH with a 100-year rotation. The age of the investigated cutblocks ranged between 59 and 91 with thinning, between 94 and 110 with preparatory cut, between 100 and 112 with seed cut and between 98 and 114 with final cut. The group of sample trees was formed by random selection of approximately 10% of marked trees. The sample for compiling assortment tables in accordance with the requirements of the Croatian standards for forest harvesting products of 1995 involved 3001 sample trees (table 1), and assortment tables were compiled in accordance with the requirements of the Croatian standard HRN EN 13161: 1999 based on 3082 sample trees (table 2). Share tables of wood assortments determined in accordance with these two standards were developed, for various reasons, separately for thinnings and preparatory felling, and separately for seeding and final felling. By processing sample trees in accordance with the requirements of the Croatian Standards for Forest Harvesting Products of 1995, 10,098 pieces of technical roundwood were obtained, whose total volume was 4,337 m3(without bark). In accordance with the requirements of this Standard, total processed and classified net volume of all sample trees was 7,469 m3. By bucking sample trees in accordance with the requirements of the Croatian Standard Hardwood round wood – Qualitative classification – Part 1: Oak and Beech HRN EN 1316-1:1999, 13,507 pieces of technical roundwood were obtained, whose total volume was 6,010 m3(without bark), and in accordance with the requirements of this Standard, the net volume of all sample trees was 8,931 m3. Due to substantial differences, structural comparison of technical roundwood classified in accordance with the requirements of these two standards is |