DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 41 <-- 41 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERSŠumarski list br. 1–2, CXXXIII (2009), 39-51 UDK 630* 689 (001) UNAPREĐENJE POSLOVANJA ŠUMARIJE RAZVOJEM OSNOVNIH FUNKCIJAUPRAVLJANJA* IMPROVEMENT OF FORESTRY OFFICE BUSINESS OPERATION BY DEVELOPING BASIC MANAGING FUNCTIONS Gabrijel HORVAT** SAŽETAK: U radu su istražene mogućnosti unapređenja poslovanja šu ma ri je kroz razvoj osnovnih funkcija upravljanja: planiranje, organizaciju, uprav lja nje ljudskim resursima, vođenje i kontrolu. Postojeće stanje razine upravljanja ocijenilo se SWOT analizom, a percepcija djelovanja šumarije ulo kalnome okruženju – na primjeru Šumarije Ludbreg – putem ankete. Ana li za po jedine funkcije upravljanja obuhvatila je (1) ocjenu realizacije funkcije s osvrtom na šumariji hijerarhijski nadređene organizacijske razine – Upravu šuma podružnicu i Direkciju poduzeća; (2) procjenu mogućnosti primjene dose ga modernog menadžmenta u provedbi na razini šumarije; (3) sugerira nje po trebnih aktivnosti radi poboljšanja pojedinog gledišta ili poslovanja šu ma rije i poduzeća u cjelini. Zaključuje se kako je unapređenje poslovanja šu ma rije potrebno, ali i neminovno, zbog značajnih dosega suvremenoga me nadž menta te stalno promjenljivih okolnosti poslovanja i uvjeta okruženja. Nadalje, unapređenje poslovanja je najvažnija operativna podrška predstoje ćem restrukturiranju poduzeća, pri čemu se ono mora osloniti na ljud ske re surse, koji su ocijenjeni kao visoko kvalificirani, ali se moraju po tak nuti or ga ni za cij skim i motivacijskim instrumentima. Decentralizacija planiranja i odlu čivanja ključne su za unapređenje poslovanja šumarije radi prilagodbe ci lje vima mo der nog multifunkcionalnog šumarstva, koji sve više po s taje mjera druš tveno odgovornog gospodarenja šumama. Svako una pre đe nje poslovanja šu marije mora polaziti od njezinog mjesta i pozicije os nov ne jedinice pos lov nog sustava u kojoj se obavljaju osnovne javne i ko mer cijalne djelatnosti sektora šumarstva, a za ocjenu mogućih doprinosa u una pređenju pojedine funkcije uprav ljanja valja sagledavati najbolju praksu nje zine realizacije u usporedivim dje latnostima, a samo unapređenje mora se podjednako odnositi na gospodar sko djelovanje šu ma rije, ali i na javno edu ka tivnu funkciju šumarije u okruženju. Ključne riječi:menadžment, poslovanje, funkcije upravljanja: pla ni ra nje, organizacija, upravljanje ljudskim potencijalima, vođenje, kontrola, SWOT analiza, anketa 1. UVOD – Introduction U poslovnom smislu šumarstvo ide u red rijetkihcijena, preoblikovanjem, zamjenom, kao ni ukidanjem dje latnosti kod kojih nije moguće izmjenom prodajnih pro izvoda, ali ni bitnim poboljšanjem procesa, povećati ukup nu profitabilnost. U takvim uvjetima je bitno *Rad je dio magistarskog znanstvenog rada, obranjenog 12. 6. 2007. godine na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu unapre đenjeposlovnihaktivnosti. Izv. prof. dr. Ivan Martinić, mentor, dr. sc. Stjepan Posavec, Uvažavajući sve specifičnosti šumarstva, suvreme predsjednik Povjerenstva za obranu rada, Šumarski fakultet u ni uvjeti proizvodnje, obavljanja usluga i poslovanja Zagrebu, dr. sc. Dijana Vuletić, Šumarski institut, Jastrebarsko **Mr. sc. Gabrijel Horvat, dipl. ing. šum. Hrvatske šume, Upravaop će nito, i u šumarstvu zahtijevaju stalno propitivanje šuma Podružnica Koprivnica, Šumarija Ludbreg, Koprivnička me toda i modela upravljanja. 2, Ludbreg, gabrijel.horvat@hrsume.hr |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 42 <-- 42 --> PDF |
G. Horvat: UNAPREĐENJE POSLOVANJAŠUMARIJE RAZVOJEM OSNOVNIH FUNKCIJAUPRAVLJANJAŠumarski list br. 1–2, CXXXIII (2009), 39-51 Upravljanje (menadžment) kao sposobnost, umijeće, vještina, aktivnost, čak i umjetnost postizanja odre đe nih ciljeva i savladavanje prepreka pomoću, s, putem drugih, dakle ne vlastitim već tuđim snagama, ima i koristi pritom svoje osnovne funkcije kao što su: planiranje, organizacija, upravljanje ljudskim potencijalima, vođenje i kontrola. Pod pojmom poslovanja pak podrazumijevamo druš tvenu znanost i vještinu koja upravlja ljudima u svr hu organiziranja i održavanja kolektivne produktivnosti i obavljanje određenih kreativnih i produktivnih ciljeva. Pri unapređenju poslovanja šumarije želimo da to poslovanje bude društveno odgovorno, dakle da zadovoljava zahtjevima postavljenim od strane kupaca, zaposlenika, tvrtke i društva u cjelini, te da doprinosi održivom gospodarskom razvoju s ciljem postizanja bolje kvalitete življenja. Nadalje, da poslovanja bude kva litetno, dakle da rezultati poslovanja zadovoljavaju ili nadilaze očekivanja. Isto tako želimo da poslovanje bude suvremeno, dakle da upravlja rizicima kojima je poslovni sustav izložen. S gledišta poslovanja šumarije koja je u trostu panjskoj organizaciji državnog šumarskog poduzeća naj niža, ali i osnovna razina poslovanja, odluke i una pređenje poslovanja nema isti karakter kao ono na razini Uprave ili Direkcije, ali njezin operativni karakter ga čini vrlo važnim za poslovne rezulate ukupnoga poduzeća, a svako unapređenje poslovanja može se sma trati izravnim doprinosom boljem poslovanju po du zeća u cjelini. 2. CILJ ISTRAŽIVANJA– Goals of research Šumarija kao osnovna jedinica šumarstva u sadaš njem sustavu organizacije gospodarenja državnim šu ma ma ima višestruku funkciju i zadaću. Najvažnije funk cije i zadaće šumarije su: proizvodna funkcija, funk cija čuvanja i zaštite šuma te javno edukativna funk cija. Proizvodna funkcija očituje se u proizvodnji određene vrste proizvoda, odnosno u stvaranju nove vrijednosti, a u skladu sa strukturom i karakterom osnovnih sredstava, kvalifikacijskom strukturom radnog kolektiva i njegovim radnim iskustvom. Cilj je proizvesti odre đenu količinu i kvalitetu proizvoda u određenom vre menu i s najmanjim troškovima. Proizvodna funkcija šumarije je izražena u djelatnostima uzgajanja šuma, iskorištavanja šuma, rasadničke proizvodnje, lov stva, gra đevinarstva i drugih pratećih djelatnosti. Funkcija čuvanja i zaštite šuma je očuvati, ali i una pri jediti sadašnje stanje šuma, i to kroz aktivnosti ču va nja šuma od fizičkog uništavanja, otuđivanja ili oštečivanja, čuvanje i zaštita šuma od biljnih bolesti, štet nika, protupožarne zaštite, zaštite i očuvanja div ljači i ostale faune, kao i zaštita i očuvanje osobito vrijednih objekata ili jedinki flore i faune. Javno edukativna funkcija očituje se u javnom djelovanju šumarije na površinama od općeg interesa i u okviru društvene zajednice, te mogućem utjecaju na stanje i budućnost državnih šuma, te educiranju sta nov ništva o značaju i važnosti šuma kao i vrijednosti po stupaka u gospodarenju šumama. Cilj javno edukativnog djelovanja je isto tako razvijati svijest o važ nosti i značaju šuma, ali i potrebi njihova očuvanja i stručnog gospodarenja te pridobivanja javnosti za ra zu mijevanje, ali i podrški u radu. Cilj istraživanja je bio izvršiti analizu sadašnjeg stanja fukcioniranja šumarije kako u okviru sustava po duzeća, a tako i u okruženju te percepciju javnosti. Budući da je postojeće stanje moguće, ali i potrebno una prijediti, kako bi šumarija kao temeljna jedinica organizacije mogla odgovoriti današnjim potrebama odr živog i multifunkcionalnog gospodarenja šumama. 3. METODE ISTRAŽIVANJA– Methodes of research U istraživanjima je korišteno više dostupnih i poznatih medota rada. Za procjenu postojeće razine upravljanja šumarijom korištena je SWOT analiza. Za ocje nu odnosa šumarije prema širem društvenom kontekstu, u smislu njezinog javnog djelovanja, dakle ocje ne stanja i percepcije šumarstva i šumara od javnosti korištena je anketa. Stanje i mogućnosti unapređenja poslovanja šumarije izvršeno je i analizom osnovnih funkcija upravljanja i to planiranja, organizacije, upravljanja ljudskim potencijalima, vođenja i kontrole, te ponuđena poboljšanja na temelju modernog menadžmenta. Kao model u istraživanjima korišteni su podaci kao i načini i uvjeti poslovanja Šumarije Ludbreg, koja se nalazi u okviru Uprave šuma Podružnica Koprivnica. 4. REZULTATI I RASPRAVA– Results and discussion Uvažavajući naprijed postavljene ciljeve istraživa-cjelina. Prema predmetu i vrsti rezultata, to su sljedeće nja, te imajući na umu složenost rezultata, radi očuva-cjeline: 1) rezultati SWOTanaliza, 2) nalazi ankete i 3) nja konzistentnosti rada, rezultati su podijeljeni u višeanalize pojedinih funkcija menadžmenta. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 43 <-- 43 --> PDF |
G. Horvat: UNAPREĐENJE POSLOVANJAŠUMARIJE RAZVOJEM OSNOVNIH FUNKCIJAUPRAVLJANJAŠumarski list br. 1–2, CXXXIII (2009), 39-51 4.1.Rezultati SWOTanalize –SWOT analysis results Za određivanje glavnih značajki postojeće razine poslovanja šumarije bilo je potrebno utvrditi unutarnje snage i slabosti te prilike i prijetnje u vanjskom okruženju. U analizi poslovnih sustava jedan od prikladnih alata je i SWOTanaliza. Upravo SWOTanaliza pruža važnu orijentaciju i pomoć menadžmentu kod utvrđivanja trenutnih i budućih šansi i prijetnji iz okruženja, te sposobnosti i slabosti organizacije. Tablica 1.SWOTanaliza razine poslovanja šumarije Ludbreg Table 1SWOT analysis of levels of Ludbreg forestry business operation Snage – strenghtsSlabosti – weakneses stručno osoblje tehničko-tehnološka ovisnost u obavljanju qualified personnel osnovnih poslova (npr. ‘zajedničko’ jasno definirane zadaće korištenje mehanizacije explicitly defined tasks technical and technological dependency on stabilno financiranje each other in performing the basic stable financing activities (such as using the same mehanization) naklonjeno društveno okruženje ograničenje mogućnosti stvaranja prihoda supportive social environment limitations in oportunities to provide income dobri infrastrukturni uvjeti za obavljanje osnovne preveliko administriranje djelatnosti (npr: otvorenost šume cestama) administration that is too large favourable infrastructural conditions for executing premalo utjecaja na planiranje the basic operation (for example: too little influence on plann forest’s accessibility by roads) premalo slobode za kreativnost i promjene not enough space for creativity and changes nemogućnost stimuliranja radnika not beeing able to stimulate adequately the workers ekonomska ovisnost (nabava) economic dependence (acquisition) ograničeni prirodni resursi po kvaliteti i obujmu limited natural resources (quality and volume) Mogućnosti – opportunitiesPrijetnje – threats stvaranje veće autonomije šumarije u smislu još veća centralizacija u fazi odlučivanja samostalnog odlučivanja i utjecaja na increased centralization in the phase ukupnu poslovnu politiku poduzeća of decission making creating larger autonomy of the forestry regarding jača ovisnost o vanjskom tržištu- izvozu its self management and its influence on larger dependence on the foreign markets - export the total bussines policy of the firm zakonska ograničenja u pogledu obujma sječa jačanje ekonomske neovisnosti šumarije legal regulations regarding the volume strenghtening economic independence of forestry of cutting the trees razvoj novih usluga pritisci ekoloških udruga vezano za promjenu development of new services karaktera proizvodnje (npr. smanjenja sječa) stvaranje većih prihoda uslijed rasta pressures by the environmentalist groups to change potražnje drva, korištenja otpada i biomase the production (for example to decrease increasing the income due to the increased demand the amount of cutting) for wood, waste and biomass utilization veća tehnička ovisnost o višim organizacijskim dodatno motiviranje osoblja razinama sustava reforma sustava u kojem additional personnel motivation bi oslabio značaj šumarije jačanje društvene uloge kroz bolju increased technical dependency upon higher valorizaciju šume i šumarstva organizational levels of the reform system - strenghtening social role by applying the better the system which lessens the importance of forestry evaluation of forest and forestry Nalaz SWOTanalize: osnovni se naglasci predme-financijskog učinka poslovanja, dok se sadržaj i osnotne analize odnose na sferu poslovnog odlučivanja,vno financiranje te stručnost osoblja drži povoljnim i rea lizaciju poslovne zadaće i mogućnosti povećanjastabilnim dijelom sustava. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 44 <-- 44 --> PDF |
G. Horvat: UNAPREĐENJE POSLOVANJAŠUMARIJE RAZVOJEM OSNOVNIH FUNKCIJAUPRAVLJANJAŠumarski list br. 1–2, CXXXIII (2009), 39-51 Prema nalazima SWOTanalize moguće je zaključiti: –pokazalo se da su ključne snage u ljudskim resursima, povezano sa stabilnim financiranjem i jasnim poslovnim zadaćama upravo kvalificirano i motivirano osoblje može biti važan nositelj promjena i poboljšanja; –većina odlučujućih čimbenika koji su prepoznati kao unutarnje slabosti proizlazi i usko je vezana za višu i nadređenu organizacijsku cjelinu; –sugerira se kako je hijerarhijsko odlučivanje o svim načinima poslovanja glavni ograničavajući čimbenik za veću djelotvornost šumarije; –prepoznate su značajne mogućnosti u različitim segmentima djelovanja i poslovanja šumarije – od raz voja novih djelatnosti, proizvoda i usluga do zna čajnog jačanja javne uloge šumarije –prepoznate mogućnosti idu u smjeru smanjenja po sto jeće subordinacije glavnih funkcija poslovanja, ali ne ugrožavaju osnovna načela postojeće organizacije i poslovnih protokola; 4.2Rezultati ankete –Poll results 4.2.1.Značaj ankete za analizu poslovanja šumarije – Šume kao nacionalno blago utječu na kvalitetu ži vo ta u cjelokupnoj državi, a još više na lokalnoj razini, gdje se koristi šuma i šumarstva trebaju jače i bolje osjećati, ali postojati i veća odgovornost za njihovo stanje i očuvanje. Pri tome posebno važnim smatramo dje lovanje lokalnih šumara u okviru šumarije. O spoz na ji važnosti šuma, njihovu stanju, ali i radu lokalnih šumara provela se sljedeća anketu na području Šumarije Ludbreg. Anketa je provedena na uzorku od 50 ispitanika iz raznih ustanova, organizacija i udruga, ali i osoba kao pojedinca iz okruženja Šumarije Ludbreg. Anketa je tako provedena u lokalnoj samoupravi (gradovi i općine), odgojno obrazovnim ustanovama i to od vrtića, osnovnih škola, srednjih škola do visokih škola, udrugama građana i to ekološkim, lovačkim, ribolovnim, 4.2.2.Nalazi ankete –Poll results Pri odabiru i ponudi anketa na ispunjavanje, svi od 50 anketiranih prihvatili su popuniti anketu. Od ukupnog broja ispitanika njih 25, što čini 50 % izjasnilo se da posjeduje šumu. Rezultati su obrađeni po pitanjima kako slijedi: 1.Na što pomislite kod spominjanja riječi šumarstvo i šumarija? What do you think of when the expressions forestry and forestry office are mentioned? Ovim se pitanjem željelo saznati sa čime ispitanici povezuju spominjanje riječi šumarstvo i šumarija. Bila su ponuđena 4 odgovora. –prepoznate prijetnje moguće je svrstati u skupinu onih koje bi proistekle iz još jače centralizacije poslovnih funkcija s viših upravljačkih razina, i onih prijetnji koje su izvan ‘šumarskog’okruženja, te bi podjednako mogle ugroziti poslovni sustav poduzeća u cjelini. Ovakav nalaz SWOTanalize ima svoju vrijednost radi činjenice da je šumarija dio cjelovitog sustava hrvatskogšumarstvaudržavnomvlasništvu, što znači da uposlovnom smislu predstavljakonceptkojiobjedinjavaelementejavnog djelovanja u smislu skrbi za šume i šumska zemljišta,sjedne, icjeline koja djeluje na tržišnim načelima, pri čemu nastoji uz optimalnu veličinu resursa ostvariti najbolje učinke, sdrugestrane. To znači da je poslovanje šumarije, u svim glavnim načinima djelovanja, kroz trostupanjsku organizaciju vezan na državneregulativnei kontrolne mjere. U tom smislu je cijeliskloppitanjavezanuzučinkovitost poslovanja iprijedlogezanjegovopoboljšanjegotovo istovjetanza sve organizacijske jedinice iste razine u jedinstvenom poduzeću. Poll significance for forestry operation analysis pčelarskim, umirovljeničkim, braniteljskim, zatim u va trogasnim društvima i zajednicama, te osoba pojedinaca zastupljenih po spolu, životnoj dobi i obrazovanju, te da li su posjednici šuma ili šumskog zemljišta. Cilj ankete bilo je utvrditi javno mišljenje o stanju šuma kao posljedica djelovanja lokalnih šumara kroz percepciju rada Šumarije Ludbreg. Isto tako nas je za ni mao interes ispitanika za stanje i budućnost šuma, ali i njihova potreba spoznaje i razumijevanja šuma i šu mar stva kroz edukativnu ulogu šumarije. Zanimalo nas je dakle, razumiju li građani šume i šumarstvo, i postoji li potreba i želja za edukativnim djelovanjem šumara. Anketa je sastavljena od 15 pitanja, od kojih se na 14 odgovara zaokruživanjem ponuđenih odgovora, a u zad njem se iznose prijedlozi i zapažanja. nešto drugo divljač (upravljanje šumama, ekologija) gamesometing else toplina iz peći (forest management, ecology) house heating šume okruženja –forest in the country Slika 1.Asocijacija na riječ šumarstvo Picture 1Asociations on the word forestry |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 45 <-- 45 --> PDF |
G. Horvat: UNAPREĐENJE POSLOVANJAŠUMARIJE RAZVOJEM OSNOVNIH FUNKCIJAUPRAVLJANJAŠumarski list br. 1–2, CXXXIII (2009), 39-51 Od ponuđenih odgovora njih 44 ili 88 % asocira na šume okruženja, 2 ispitanika ili 4 % na toplinu iz peći, 2 ispitanika ili 4 % asocira na divljač, a njih dvoje ili 4 % na nešto drugo, i to na upravljanje šumama i na ekologiju. Dakle, većina ispitanika povezuje šumarstvo sa šumama koje dnevno doživljava u svom okruženju. 2.Jeste li upoznati s organizacijom šumarstva u RepubliciHrvatskoj? Are you acquainted with the organization of forestry in the Republic of Croatia? Ovim pitanjem željeli smo doznati koliko javnost poz naje sustav gospodarenja šumama, i to posebno gos podarenje državnim šumama. Pretpostavka je da ve ćina javnosti ne prepoznaje složenost djelatnosti šu mar skog sektora u Hrvatskoj, pogotovo ne njegov jav ni i tržišni način djelovanja. djelomično da –partially yes Slika 2.Poznavanje organizacije šumarstva Picture 2Knowledge of forestry organization U opredjeljenjima je 9 ili 18 % ispitanika izabralo opciju da poznaje organizaciju šumarstva u RH, 32 ili 64 % smatra da djelomično poznaje, a 9 ispitanika ili 18 % ne poznaje organizaciju šumarstva. Niti jedan od govor nije bio da ga to ne zanima, dakle u javnosti po stoji interes za šumarstvo. 3.Znate li kojim se poslovima baviVama najbliža šumarija? Are you familiar with the activities your nearest forestry deals with? Kroz ovo pitanje htjeli smo saznati interes javnosti za poslove koje obavlja šumarstvo kroz percepciju djelomično da –partially yes Slika 3.Poznavanje poslova šumarije Picture 3Knowledge of forestry office activities lokalne šumarije. Pretpostavka je bila da će većina is pi tanika potvrditi kako dobro poznaje djelatnost šuma rije koja djeluje u njihovom okruženju. Od ukupnog broja ispitanika, 17 ili njih 34 % tvrdi da poznaje poslove koje obavlja Šumarija Ludbreg; njih 32 ili 64 % djelomično zna, a tek 1 ispitanik ili 2 % ne zna čime se šumarija bavi. Opet ni jedan odgovor nije bio “ne zanima me”, dakle s obzirom na učestalost odgovora “da” i “djelomično da”, očito je da djelatnost šu marije nije izvan zanimanja javnosti. 4.Smatrate li da su državne šumeVašeg okruženja dobre, zdrave i očuvane? In your opinion, are the state forests in your vicinity (local county) good, healthy and well preserved? Kroz odgovore na ovo pitanje željeli smo izravno saz nati mišljenje i stav ljudi o stanju šuma. Pret po stav ka je da većina javnosti ima pozivan stav prema načinu rada šumarije, te da prepoznaje obzirnost i kvalitetu kojom menadžment i osoblje šumarije Ludbreg skrbe o šumi. djelomično da –partially yes Slika 4.Poznavanje stanja državnih šuma Picture 4Knowledge of state forest conditions Nalaz ankete pokazao je da 20 ispitanika ili njih 40 % misli da su šume u okružju dobro očuvane, 28 njih ili 56 % da su djelomično očuvane, a 2 ispitanika ili 4 % da šume nisu dovoljno dobre, zdrave i očuvane. Uvažavajući ovakav nalaz može se zaključiti da javnost dobrim dijelom odobrava postojeći način rada šumarije, te da drži da glavni atributi šuma (prirodnost, vi talnost, zdravstveno stanje) nisu ozbiljnije ugroženi. 5.Razlikujete li u Vašem okruženju privatne od državnih šuma? Can you differentiate between private and state forests in your county and surrroundings? Kroz ovo se pitanje nastojalo eksplicitno utvrditi da li javnost prepoznaje stručni i odgovorni pristup gos po darenju šumama kojima gospodare Hrvatske šume d.o.o.Zagreb, odnosno da li ga razlučuje od gospodarenja privatnim šumama, gdje se to radi uglavnom ne stručno, stihijski, a ponekad i štetno. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 46 <-- 46 --> PDF |
G. Horvat: UNAPREĐENJE POSLOVANJAŠUMARIJE RAZVOJEM OSNOVNIH FUNKCIJAUPRAVLJANJAŠumarski list br. 1–2, CXXXIII (2009), 39-51 Slika 5.Razlikovanje privatnih od državnih šuma Picture 5Differences between state and private forests Nalaz pokazuje da gotovo polovica ispitanika, njih 22 ili 44 % ne uočava razlike između ove dvije kategorije vlasništva i gospodarenja, dok 28 ispitanika ili 56 % prepoznaje državne od privatnih šuma.Takav je nalaz pomalo obeshrabrujući za šumarske stručnjake u državnom šumarskom poduzeću, koji očekuju od javnosti da njihov stručni rad bude prepoznat po stanju očuvanosti, i po uređenju, gospodarenju, pošumljavanju, uređenosti šumskih cesta naspram privatno gospodarenih šuma, za koje se očekuje da ih javnost kritizira radi prevelikih sječa, nestručnog rada i dr. Interesantno je da je broj onih koji uočavaju razlike nešto veći od broja onih koji su se izjasnili kao vlasnici šume, što ukazuje na njihov pošten kritičan odnos prema načelima i uspjehu gospodarenja njihovim vlastitim šumama. 6.Smatrate li daVaša lokalna šumarija dovoljno radi na obnovi, njezi i očuvanju šuma? Do you think that your local forestry puts enough effort to replant, nourish and preserve the forests? Ovim se pitanjem htjelo doznati mišljenje javnosti o tome ulaže li šumarija Ludbreg dovoljno truda u poslovima uzgajanja šuma. Pretpostavilo se da su upravo uz goj ni radovi (njega, čišćenje, pošumljavanje i dr.) od javnosti prepoznati kao ključni doprinos šumarije očuvanju kvalitete i vitalnosti šuma kojima gospodari. djelomično da partially yes Ovim se pitanjem željelo doznati misli li javnost da se u prošlosti bolje gospodarilo šumama nego što se to danas čini. Pritom se pretpostavilo da će jedan dio javnosti biti uvjerenja kako su u prošlosti bili manje izraženi komercijalni interesi u gospodarenju šumama nego što su to sada . Slika 6.Ocjena rada šumarije u segmentu obnove i njege šuma Picture 6Evaluation of forestry office business operation within the segment of reforesting and cultivation of forests Nalaz ankete pokazao je da većina, odnosno 32 is pi tanika ili 64 % misli da se šumarija dostatno angažira na poslovima obnove i njege šuma; njih 16 ili 32 % smatra da to šumarija radi nedovoljno i tek djelomično dobro, dok samo 1 ispitanik smatra da šumarija u po gle du uz goj nih radova ne radi dovoljno; isto tako 1 se ispitanik opredijelio za odgovor “ne znam”. Ovakav na laz daje za ključiti da javnost pretežito pozitivno ocje njuje rad šu marije i da percipira dio poslova koji do prinose obnovi i očuvanju šumskih resursa. 7.Smatrate li da Vaša lokalna šumarija obavlja prevelike sječe u državnim šumama? Does your local forestry, in your opinion, perform excessive cuttings in the state forests? Ovako izravno postavljenim pitanjem željelo se utvr diti postoje li opravdani razlozi kako je percepcija javnosti da se državne šume prekomjerno iskorištavaju sječama. djelomično partially Slika 7.Ocjena rada šumarije u smislu godišnjih sječa Picture 7Evaluation of forestry office business operation in connection with annual forest cutting Nalaz je pokazao da je stav tek 3 ispitanika ili njih 6 % da se u državnim šumama prekomjerno sječe; 11 ispitanika ili 22 % smatra da je takva tvrdnja tek djelomično točna, a većina ispitanika – njih 35 ili 70 % – smatra da u državnim šumama šumari ne sijeku previše. Samo je 1 ispitanik bio bez opredjeljenja. Ovakva struktura opredjeljenja potvrđuje kako javnost prepoznaje korektan odnos šumarije prema šumi, iskazano veličinom godišnjih sječa. 8.Mislite li da se u državnim šumama u prošlosti bolje gospodarilo? Do you think that state forests were better managed in the past? djelomično da partially yes Slika 8.Ocjena gospodarenja šumama u prošlosti Picture 8Evaluation of forestry management in the past years |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 47 <-- 47 --> PDF |
G. Horvat: UNAPREĐENJE POSLOVANJAŠUMARIJE RAZVOJEM OSNOVNIH FUNKCIJAUPRAVLJANJAŠumarski list br. 1–2, CXXXIII (2009), 39-51 Od ukupnog broja ispitanika njih dvoje ili 4 % sma tra da se je u prošlosti bolje gospodarilo šumama, njih osmero ili 16 % smatra da je to djelomično točno, a većina , 39 ispitanika ili 78 % smatra da se u prošlosti nije bolje gospodarilo državnim šumama, dok 1 ispitanik ili 2 % se naknadno izjasnio da ne zna. Zaključak je da javnost ima pozitivno mišljenje o sadašnjem gos po darenju šumama ili barem ne lošije nego u prošlosti šuma (odgovori na prethodna pitanja) posljedica naslijeđenih šuma kao rezultat boljeg gospodarenja u prošlosti ili postoji kontinuitet pozitivnoga djelovanja šumara. 9.Brine li vas budućnost državnih šuma uVašem kraju? Are you worried about the future of state forests in your county? Ovako postavljenim pitanjem željelo se doznati ra zu mije li javnost važnost šuma kroz brigu za njihovu bu dućnost. Povjerenje u šumare i šumarstvo po tom pi tanju tražilo se u kasnijim pitanjima ankete. Pritom se pret postavilo da je javnost pomalo upoznata s ključnim pro cesima u hrvatskom šumarstvu, kao što su povrat dr žavnih šuma bivšim vlasnicima, zahtjevi za regionalizacijom u smislu stvaranja većeg broja šumarskih tvrt ki, privatizaciju pojedinih djelatnosti i drugo. djelomično da partially yes Slika 9.Zabrinutost za budućnost šuma u okruženju Picture 9Concerns in connection with forest future within the given environment Odgovori su pokazali da 22 ili 44 % ispitanika bri ne za budućnost državnih šuma; 19 ispitanika ili njih 38 % samo djelomično brine za budućnost državnih šuma, a 9 ispitanika ili 18 % ne brine budućnost šuma u njihovu okruženju. Dakle, velika većina ispitanika ipak misli da opstanka državnih šuma nije doveden u pitanje. S druge strane, ovakav se nalaz može tu mačiti premalim poznavanjem mogućih prijetnji dr žav nim šumama i šumarstvu od strane javnosti. 10.Mislite li da se i u drugim šumarijama u RH gospodari kao i uVama najbližoj? Do you think that the managing of other forestries in the Republic of Croatia is the same as the one in your vicinity? Ovim se pitanjem željelo doznati zanimaju li javnost samo lokalne šume, odnosno stvara li se percepcija šumarstva općenito, kroz sliku rada lokalne šumarije i šumara. djelomično da partially yes Slika 10.Usporedba šumarije Ludbreg s ostalim šumarijama Picture 10Comparison between Ludbreg forestry office and other forestry offices Odgovor 17 ispitanika ili 34 % je potvrdan; 26 ispitanika ili njih 52 % smatra to djelomično točnim, 6 is pi tanika ili 12 % smatra da se u drugim šumarijama ne radi kao u njima najbližoj, a 1 ispitanik ili 2 % se nak nadno izjasnio da ne zna.Većina ispitanika vjeruje i mis li da se približno u svim šumarijama radi slično ili isto, odnosno na šumarstvo gledaju kroz doživljaj rada lokalne šumarije i šumara. Jednako tako, ovakav se na laz može tumačiti na način da javnost ne doživljava rad šu marije Lud breg kao izdvojen primjer korektnog rada, već misli da je to razina rada državnog šumarstva u cjelini. 11.Jeste li zadovoljni mogućom razinom suradnje izmeđuVas i lokalne šumarije? Are you satisfied with the present level of cooperation between you and your local forestry? Ovo se pitanje odnosilo na stav ispitanika o njihovom zadovoljstvu razinom suradnje šumarije s ustanovama, organizacijama, ali i pojedincima iz okruženja. Bilo je za pretpostaviti kako će mnogi ispitanici biti mišljenja kako postoje značajne dodatne mogućnosti poboljšanja takve suradnje. djelomično da partially yes Slika 11.Ocjena razine suradnje sa šumarijom Picture 11Evaluation of level of cooperation with forestry office Provedenom anketom utvrdilo se da je 31 ili 62 % ispitanika zadovoljno postojećom suradnjom sa šumarijom; 10 ispitanika ili 20 % je djelomično zadovoljno, a 9 ispitanika ili 18 % nezadovoljno je suradnjom. Su rad njom su zadovoljne uglavnom ustanove, organiza cije i lokalna vlast, a najviše nezadovoljstva (iskazano mišljenjem kroz posljednje pitanje u anketi) odnosi se na stanje, gospodarenje i brigu o privatnim šumama u |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 48 <-- 48 --> PDF |
G. Horvat: UNAPREĐENJE POSLOVANJAŠUMARIJE RAZVOJEM OSNOVNIH FUNKCIJAUPRAVLJANJAŠumarski list br. 1–2, CXXXIII (2009), 39-51 kojima je stanje vrlo loše s tendencijom pogoršanja, ali i nemoćnosti utjecaja na poboljšanje. Dobra suradnja organizacija sa šumarijom može se objasniti sustav nim, ciljanim i stručnim kontaktima interesnih strana, odnosno suradnji oko sasvim konkretnih pitanja i problema. 12.Imate li potrebu za edukativnu suradnju s lo kal nomšumarijom? Is there, on your side, any need for educational aspect of cooperation with your local forestry? Ovakvo se pitanje postavilo kako bi se doznalo pos to ji li u javnosti potreba za educiranjem po pitanju šu mar stva, sa željom da bi ga se bolje razumjelo te da li oni u tome prepoznaju moguću ulogu osoblja šumarije kao nositelja edukacije. Naime, drži se da je upravo pu tem šumarije, radi njezine lokalne prepoznatljivosti i lokalnog djelovanja, moguće ostvariti blisku surad nju s najrazličitijim interesnim skupinama. djelomično da partially yes Slika 12.Potreba za suradnjom na edukativnim sadržajima Picture 12Need for colaboration on the field of education Prema nalazu čak 40 % ili 20 ispitanika izrazilo je želju i potrebu za edukativnom suradnjom sa šumarijom Ludbreg, i to su uglavnom odgojne i obrazovne usta nove kao i udruge građana: ekološke, lovačke, ri bo lovne i pčelarske; nešto manje ili 19 ispitanika (38 %) priželjkuje neki oblik edukativne suradnje, dok 11 ispitanika ili 22 % nema potrebe ni želje educirati se kroz suradnju s lokalnom šumarijom. Na temelju ovakvog na laza, vidljivo je da postoji snažan interes i potreba za su radnjom u pogledu edukacije. 13.Smatrate li šumare Vašega okruženja dovoljno stručnim, sposobnim i odgovornim za očuvanjem šuma? Do you think that your local foresters are qualified enough as well as capable and responsible to preserve the forests? Ovim pitanjem željeli smo jasno ispitati mišljenje javnosti o šumarima i njihovo povjerenje u stručno djelovanje osoblja šumarije. Od ukupnog broja ispitanika njih 46 ili 92 % izjasnilo se kako ima puno povjerenje u rad šumarijskog osoblja, dok samo četvero is pitanika ima tek djelomično povjerenje u takav rad. Uoč ljivo je da ni jedan ispitanik nije iskazao nepovje renje u rad lokalnih šumara, što je za djelatnike svaka ko ohrabrujuće. djelomično da partially yes Slika 13.Ocjena rada šumara Picture 13Evaluation of forester’s work 14.Između predloženih rangirajte zanimanja po društvenoj važnosti i ugledu Rank the listed professions according to social status and reputation. Ovakvo se formuliranim pitanjem željelo ispitati miš ljenje javnosti o značaju zvanja šumarskog inženjera uspoređujući ga drugim zanimanjima koja su u lokalnoj sredini jednako prepoznatljiva. Očekivalo se da će vrijednosni stavovi o zvanju šumarskog inženjera slijediti ocjenu rada šumarije, pa i državnog šumarstva u cjelini, odnosno da će zvanju šumarskog in ženjera biti pridodan ugled koji uživa i rad lokalne šu marije. Rezultati ankete pokazali su da je tek jedan ispitanik stavio na prvo mjesto, kao društveno najuglednije, zvanje inženjera šumarstva; njih 12 % smatra da je to drugo zanimanje po društvenom ugledu; 30 % ispitanika smatra da je inženjer šumarstva treće zvanje po društvenom ugledu među navedenim. Nadalje polovica ispitanika (50 %) smatra da je to četvrto mjesto po društvenom ugledu među pet navedenih zvanja, dok konačno njih troje smatraju da, među predloženim, zvanje inženjera šumarstva ima najmanji društveni ugled i važnost. U ukupnoj usporedbi svih zvanja šumarski inženjer dijeli treće i četvrto mjesto s veterinarom, nakon liječnika kojeg najuglednijim smatra 70 % ispitanika i učitelja kojeg 28 % ispitanika smatra uglednim i va ž nijim. Zanimljivo je da ispitanici najmanje važnim među navedenim drže zvanje odvjetnika.Takvi stavovi daju naslutiti da su ispitanici ocjenjivali ugled i važnost zvanja, ali i neke konotacije koje se vezuju uz pojedina zvanja. Anketa je uključivala i mogućnost da ispitanici iz ra ze vlastita mišljenja i stavove na način da u zasebnom dijelu upitnika navedu zapažanja, prijedloge i sugestije vezane uz teme iz ankete.Većina je ispitanika is koristila takvu mogućnost, a njihovi se komentari, bez preinaka, navode u nastavku. Zapažanja i prijedlozi mogu se svrstati u nekoliko tema koje su složene brojnosti ispitanika koji su ih navodili: |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 49 <-- 49 --> PDF |
G. Horvat: UNAPREĐENJE POSLOVANJAŠUMARIJE RAZVOJEM OSNOVNIH FUNKCIJAUPRAVLJANJAŠumarski list br. 1–2, CXXXIII (2009), 39-51 odvjetnik lawyer veterinary vet šum ing. forestry eng učitelj teacher liječnik doctor Slika 14.Rangiranje zvanja na osnovi društvenog ugleda Picture 14Ranking of occupations based on social status Tako ispitanici misle da treba: pojačati angažman na zaštiti, očuvanju i unapređenju privatnih šuma kao i otkup privatnih šuma, te pre vođenje istih u državno vlasništvo, pojačati edukativno djelovanje šumara u javnosti putem medija, sa značajno više prisutnosti u odgojno- obrazovnom procesu na svim razinama – od vr ti ća do visokih škola s posebnim naglaskom na nužnost postojanja ekološke osviještenosti ljudi; po sebno se sugerira omogućavanje mladim generacijama praktični rad sa šumom i u šumi, u većoj mjeri urediti šumske površine za zabavne i rekreativne svrhe, te u većoj mjeri omogućiti ljudima uživanje u blagodatima šume, čuvati šume od zagađenja smećem i otpadom, te čistiti zaostalo smeće na šumskim površinama, iznaći rješenja za zaustavljanje propadanja šuma u zoni vodno-građevinskih objekata i akumulacija izaz vanih gradnjom istih na rijeci Dravi, šumari bi se trebali više uključiti i baviti lovstvom te posvetiti više pozornosti uzgoju, unosu i zaštiti me donosnog bilja drveća. Na temelju interpretacije rezultata ankete našlo se kako su, za poticaj unapređenja poslovanja šumarije, važni sljedeći zaključci i prijedlozi: 1.U javnosti postoji ozbiljan i stalan interes za šume i šumarstvo u cjelini, kroz vrlo različita pitanja, – od gos podarskih, preko ekoloških do socijalnih gle dišta. 2.Javnost percipira šumarstvo i osoblje šumarije na temelju rada šumara lokalne šumarije, o čijem radu se pozitivno izjašnjava i u čije stručno djelovanje ima veliko povjerenje. 3.Javnost pokazuje visoku svijest u smislu budnosti pri ocjeni stanja kvalitete i očuvanosti šuma. 4.Jasno je iskazana potreba najšire javnosti za edukativnim djelovanjem šumara i šumarije, i to od naj mla đih uzrasta do razine udruga i organizacije građana i lokalne vlasti. 5.Javnost brine stanje i budućnost šuma, pogotovo onih u privatnom vlasništvu i od šumara traži djelovanje u pozitivnom smislu. 6.Vrijednosni stavovi stanovništva o zvanju šumarskog inženjera ne slijede, nažalost, njihovu ocjenu rada šumarije, pa i državnog šumarstva u cjelini, te je prema anketi, zvanje šumarskog inženjera svrstano na sredinu ljestvice društvenoga ugleda iza zvanja uči telja i liječnika, a ispred veterinara i od vjetnika. U smislu javnog rada šumarije i mogućih unapređenja te dimenzije djelovanja šumarije, važno je imati na umu iskazani jak interes i pozitivne stavove javnosti. Takve okolnosti treba iskoristi za osnaživanje ekološke dimenzije šumarskoga zvanja i za jačanje novih usluga šuma kao što su rekreacija i edukacija, ali i za pridobivanje stanovništva za zajedničko djelovanje u različitim akcijama, kampanjama, radovima vezanih za šumarstvo, ali i zaštitu okoliša u cjelini. Naime, pozitivan stav prema šumi i visoka ekološka svijest stanovništva mogu se tumačiti kao spremnost za partnerski odnos po mnogim pitanjima. To je vrlo važno za daljnje djelovanje šumarije u svojoj osnovnoj djelatnosti, posebno u na dolazećim vremenima u kojima će važno biti izbjeći kon flikte između javnosti posebno senzibilizirane po pi tanjima kvalitete života i potreba društva za uporabnim vrijednostima i i uslužnim dobrobitima šuma. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 53 <-- 53 --> PDF |
G. Horvat: UNAPREĐENJE POSLOVANJAŠUMARIJE RAZVOJEM OSNOVNIH FUNKCIJAUPRAVLJANJAŠumarski list br. 1–2, CXXXIII (2009), 39-51 Organization – an approach to organize forestries into the profit centres with liberal organization scheme is suggested, as well as more modern forms of organization (project organization, Free Form Design). Managing the human resources – to define and enable for the qualified personnel the conditions of professional development and improvement applying the principle of permanent and whole life education. Leadership – team effort should be emphasized, supported and followed by stimulating bonuses as a reward. Control – the function of natural and financial control should be implemented by means of correct and timely system of information applying the systems and norms of quality control (such as ISO standard). On the basis of these researches and analysis the following general conclusions in connection with the improvement of forestry office business operation, were drawn: 1.the improvement of forestry office business operation is welcome, necessary, and inevitable in the light of further development of management functions within the frame of contemporary management concepts as well as constantly changable circumstances of business operation and conditions of environment and millieu; 2.business operation improvement is of the utmost importance as the operative support in the forthcoming restructuring of the firm; 3.business operation improvement must be supported by human resources whose qualifications, further stimulated by organizational and motivational means, play the crucial role in the forthcoming breakthrough; 4.the improvement of business operation mostly entails transformation of the managing functions in order to achieve better adjustment to the targets of modern multifunctional forestry as stated in the conditions of approved FSC certificate, which tends to be the mode of socially responsible forestry managing; as well as it entails the adjustment ond acquirement of the quality control norms (ISO 9000:2001; ISO 14000); 5.each improvement of forestry office business operation should proceed from location and position of the basic unit within the business operating system where the basic public and commercial activities of forestry department have been performed; 6.evaluation of possible contributions in the improvement of each and every management function should comprise the best examples of its realization in everyday practice within the comparative fields of activities constantly bearing in mind Croatian orientation for the concept of integral and multipurpose managing of forests and forestry resources; 7.improvement of business operation must equally refer to the commercial as pect of forestry office operation, as well as to its public educational func tion within the given environment so that it can motivate and inform this public about the importance of protection and preservation of forests in order to win it over and convince it that it is essential to have expert and res ponsible forestry management by competent forestry science and practice. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 50 <-- 50 --> PDF |
G. Horvat: UNAPREĐENJE POSLOVANJAŠUMARIJE RAZVOJEM OSNOVNIH FUNKCIJAUPRAVLJANJAŠumarski list br. 1–2, CXXXIII (2009), 39-51 4.3.Sugestije i zaključci na osnovi analize funkcija upravljanja Suggestions and conclusions based on the analysis of management functions U ovom su dijelu sugestije za poboljšanje i zaključci prikazani za svaku analiziranu funkciju zasebno. Planiranje –Plannning: u sferi funkcije planiranja su gerira se uključiti šumariju u odlučivanje na strateš koj razini, radi doprinosa mogućim poboljšanjima koje bi uključile: 1.planiranje proširenja dosadašnje djelatnosti kroz: 1.1.komercijalnu eksploataciju rudnih bogatstava i to kamena, šljunka, pijeska i zemlje, gdje god je to ekološki dopustivo i ekonomski oprav dano. 1.2.komercijalnu eksploataciju pitke vode iz šum skih izvora koji se nalaze na površinama kojima gospodari šumarija. 1.3.podizanje energetskih plantaža za uzgoj i is ko rišćivanje šumske biomase i šumskog otpada u cilju proizvodnje toplinske i električne energije 1.4.unapređenje rasadničke proizvodnje s ciljem raz voja usluga podizanja, uređivanja i održavanja hortikulturnih i sličnih objekata. 2.decentralizaciju planiranja i odlučivanja, posebno pi tanjima koja su izravno povezana sa specifičnim uvjetima i resursima šumarije; npr. o razvoju i primjeni normi 3.snažnije uključivanje stručnog osoblja šumarije u rad ne skupine, ad hoc grupe ili projektne timove koji se formiraju na razini uprave šume ili direkcije radi planiranja ili rješavanja određenih pitanja i problema u poslovanju poduzeća. Organiziranje – Organizing: na osnovi analize funk cije organizacije predlaže se: u ukupnoj organizaciji poslovanja Hrvatskih šuma d.o.o. Zagreb predlaže se šumarije formirati kao proizvodno-troškovne centre, čime bi bilo lakše upravljati ali i pratiti naturalno i financijsko poslovanje svake šumarije; uvođenje tzv. slobodnog organizacijskog pristupa koji počiva na logici seljenja trenutno neiskorištenih potencijala na poslove koji predstavljaju “uska grla”; uvođenje motivacijskih mjera radi podupiranja primjene slobodnog organizacijskog pristupa na način da se stručnjacima u upravama šuma i šumarijama omogući ostvarivanje nekih svojih posebnih interesa (npr. multidisciplinarni timski rad, dodatno osposobljavanje i dr.); primjenu modernih oblika organizacije od kojih bi za razinu šumarije najprihvatljiviji bili projektna organizacija, organizacija putem namjenskih radnih grupa i organizacija slobodnim organizacijskom pristupom (Free-Form Design ). Upravljanje ljudskim resursima–Managing hu man resources: za poboljšanje funkcije upravljanja ljud skim resursima na razini šumarije sugerira se: –na razini šumarije definirati mogućnosti i uvjete profesionalnog razvoja i napredovanja za stručne zaposlenike; –uvesti načelo trajne izobrazbe, posebno stručnih kadrova, kroz razne programe obučavanja, instrukcije, rotacije radnih mjesta, predavanja i sl.; –na razini šumarije uspostaviti transparentan sustav poticanja uspješnosti u radu koji bi uključivao sus tav motiviranja, nagrađivanja kreativnosti i ocjenjivanje uspješnosti; –stručno osoblje šumarije uključiti, kao kandidate ili ocjenjivače, u sustav pronalaženja i izbora voditelja- menadžera na svim razinama; Vođenje – Leadership: za poboljšanje poslovanja kroz funkciju vođenja predlaže se uspostava primarnih motivacijskih mehanizama na razini šumarije zasnovana na sljedećim načelima: naglasak mora biti na timskom izvršenju i nagrađivanju u ukupnoj organizacijskoj uspješnosti; raspodjela bonusa mora biti jednostavna plaće odgovornih osoba i rukovoditelja moraju biti vi soke, ali i prve na udaru redukcije i snižavanja kod loših poslovnih rezultata. Kontrola–Control: u smislu mogućeg unapređenja funkcije kontrole/nadzora u šumariji predlaže se: kontrolu izvršenja zadaće s naturalnih pokazatelja pro širiti i na financijske pokazatelje s jasnom ve zom između prihoda i rashoda; uspostaviti povratnu vezu upravljačke kontrole kroz sustav pravodobnih i korektnih informacija; na razini poduzeća uvesti sustav upravljanja kvalitetom putem norme ISO 9000: 2000 koji bi imao po zitivne implikacije i na upravljanje šumarijom; na razini poduzeća uvesti sustav upravljanja okolišem putem usvajanja ISO 14000 norme. Uvažavajući da je decentralizacija prepoznata kao nužan korak za unapređenje poslovanja upravljanja te da obuhvaća sve funkcije upravljanja, sugerira se ras pra viti o mogućnostima razvoja organizacije poduzeća koji bi šumariju stavio u poziciji profitnog centra. S tim u vezi zaključuje se sljedeće: –ustroj šumarije kao profitnog centra potaknuo bi odlučivanje na ovoj primarnoj razini organizacije; –šumariji kao profitnom centru moguće je dodijeliti |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 51 <-- 51 --> PDF |
G. Horvat: UNAPREĐENJE POSLOVANJAŠUMARIJE RAZVOJEM OSNOVNIH FUNKCIJAUPRAVLJANJAŠumarski list br. 1–2, CXXXIII (2009), 39-51 samo neke funkcije – ponajprije one koje bi joj omo gućile utjecaj na visinu troškova proizvodnje; – neke funkcije kao npr. nabavu nije razumno prenijeti na šumarije kao profitni centar, jer bi se time sma njila ugovorna moć prema dobavljačima, a ne bi se ostvarila značajna prednost u smislu učinkovitije i ekonomičnije proizvodnje u osnovnoj djelatnosti. ZAKLJUČAK – Conclusions Analiza poslovanja šumarije kao temeljne i osnov ne organizacijske jedinice gospodarenja državnim šu ma ma u RH napravljena ja na modelu šumarije Ludbreg, a koja se nalazi u okviru Uprave šuma Po druž nice Koprivnice. Pri tome je šumarija prikazana kroz prikaz kompletne organizacijske strukture, poslovanja, kao i zakonske regulative hrvatskoga šumarstva. U radu su analizirane sve funkcije šumarije i to proizvodna funkcija, funkcija zaštite i čuvanja šuma kao i javno-edukativna funkcija. Pri analizi i ocjeni stanja ko rištene su sljedeće metode: –SWOTANALIZA –ANKETA –ANALIZAOSNOVNIH FUNKCIJAUPRAVLJANJA Na temelju tako izvršenih istraživanja i analiza na vo de se sljedeći generalni zaključci vezani na unapređenje poslovanja šumarije: 1.unapređenje poslovanja šumarije je poželjno, po treb no ali i neminovno zbog razvoja upravljačkih funk cija u okvirima suvremenih koncepata menadžementa i zbog stalno promjenljivih okolnosti pos lovanja i uvjeta okruženja. 2.unapređenje poslovanja je najvažnija operativna po drška predstojećem restrukturiranju poduzeća; 3.unapređenje poslovanja mora se osloniti na ljudske resurse, čija je kvalificiranost, dodatno potaknuta LITERATURABahtijarević-Šiber, F.:Management ljudskih po tencijala. Golden marketing, Zagreb, 1999. Biškup,J., V.Vondra, M.Zdjelar,(2000): Sta vo vi i mišljenja zaposlenika “Hrvatskih šuma” p.o. Zagreb o restrukturiranju poduzeća (Re zul tati socioloških istraživanja – cjelovita verzija), (www. hrsume. hr), Hrvatske šume p.o. Zagreb, str. 1–51 + 2 priloga. Figurić,M.: Uvod u ekonomiku šumskih resursa. Za greb 1996. Šumarski fakultet Sveučilišta u Za grebu. Figurić,M., 1996: Rasprava o koncepciji održivog razvitka i njenom utjecaju na utvrđivanje vri jednosti šumskih resursa. Šumarski list, CXX (1–2): 9–18. organizacijskim i motivacijskim instrumentima, ključ na za potrebni iskorak; 4.unapređenje poslovanja velikim dijelom znači trans formaciju upravljačkih funkcija da bi se bolje pri lagodilo ciljevima modernog multifunkcional nog šumarstva izraženog kroz zahtjeve i uvjete po stig nutog FSC certifikata, koji sve više postaje mjera društveno odgovornog gospodarenja šumama, kao i prilagodba i usvajanje normi upravljanja kva litetom (ISO 9000:2001; ISO 14000) 5.svako unapređenje poslovanja šumarije mora polaziti od njezinog mjesta i pozicije osnovne jedinice poslovnog sustava, u kojoj se obavljaju osnovne javne i komercijalne djelatnosti sektora šumarstva; 6.za ocjenu mogućih doprinosa u unapređenju pojedine funkcije upravljanja valja sagledavati najbolju praksu njezine realizacije u usporedivim djelatnostima, imajući stalno na umu hrvatsko opredjeljenje za koncept integralnoga i višenamjenskoga gospodarenja šumom i šumskim resursima; 7.unapređenje poslovanja mora se podjednako odno si ti na gospodarsko djelovanje šumarije, ali i na jav no edukativnu funkciju šumarije u okruženju, kako bi se upoznalo, ali i motiviralo javnost o važnosti očuvanja i zaštite unapređenja šuma te pridobilo javnost u nužnosti stručnog i odgovornog gospodarenja šumama od strane šumarske znanosti i prakse. – References ja, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, str. 1–198. Martinić,I.: Menadžment u šumarstvu. Zbirka prezentacija predavanja – Šumarski fakultet Sve uči lišta u Zagrebu. Zagreb 2006. Martinić,I.,V.Vondra: Šumarska politika i zakonodavstvo. Zbirka prezentacija i predavanja – Šu mar ski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Zagreb 2006. Martinić,I.,A. Dolenec, M. Šporčić,: Stajališta stanovništva Hrvatskog zagorja o općem značenju šume i šumarstva. Jastrebarsko 2006. Radovi br. 1–2 2006. str. 73–82. Prpić,B., 1992: O vrijednosti općekorisnih funkcija šume. Šumarski list, 116 (6–8): 301–312. Martinić,I., 1995: Ekonomski i organizacijski krite-Sabadi,R.: Šumarska politika. Zagreb 1992. Hr vat riji za oblikovanje šumarskih radova. Di ser ta ci -ske šume Zagreb. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 52 <-- 52 --> PDF |
G. Horvat: UNAPREĐENJE POSLOVANJAŠUMARIJE RAZVOJEM OSNOVNIH FUNKCIJAUPRAVLJANJAŠumarski list br. 1–2, CXXXIII (2009), 39-51 Sikavica, P., H.Skoko, D. Tipurić, M. Dalić: Po -fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb 1997, str. slov no odlučivanje – teorija i praksa donošenja1–14. odlu ka. Zagreb 1994. Informator. Vondra, V.,: Formalna organizacijska struktura Srića,V.,: Principi modernog menadžmenta, Za gre “Hrvat skih šuma”, p.o. Zagreb (Predavanje 9. u bač ka poslovna škola, Zagreb, 1992. akademskoj godini 99/00, Šumarski fakultet Za Supek, R.,: Ispitivanje javnog mijenja. Naprijed, Za greb, str. 1–16. greb 1961. Vondra,V.,(2000): Inventivni menadžer (rukovodiVondra, V.& I.Martinić& M. Zdjelar,:Pro cje telj u šumarskoj organizaciji/ poduzeću – tvrtki). na uzroka nerazvijenosti privatnog poduzetni- Pregledni materijal oblikovan za potrebe studeštva u šumskom gospodarstvu Hrvatske. Studija.nata červrte godine šumarstva. Šumarski fakul- Zavod za istraživanja u šumarstvu, Šumarskitet Sveučilišta u Zagrebu, str. 1–34. SUMMARY: The analysis of business operation of forestry office, as the basic and fundamental organization unit in the Republic of Croatia, was done on the model of Ludbreg forestry office that lies within Forestry Head Office, Koprivnica Branch. In the process of analysis, the forestry office was presented through the survey of its complete organizational structure as well as its business operation and legislative regulations of Croatian forestry. In the research all the functions of forestry were analysed, such as productivity function, the function of protection and preservation of forests as well as the function of public education. The following methods were applied in the process of analysing ana evaluating: –SWOT analysis Based on SWOT analysis results, the fundamental strength lies within the qualified and motivated human resources supported by stable financing. Most of the factors of weaknesses within are the result of and are connnected to higher-ranked organizational system containing oversized hierarchy of decision making –There are possibilities to decrease the existing suborganizations of the main managing functions without destroying the basic principles of the organization and bussines protocols, as well as the possibility of developing new operations together with strengthening the public role of Forestry. –Poll Poll was made on the sample of 50 respondents from the various institutions, organizations or societies in the local area, such as local government, eductional institutions, and citizen’s associations. It included respondents selected by gender, degree of education and the fact whether they owned the private forests or not. The aim of the poll was to establish the role of forester’s work in the local area. The result of the poll showed that there is a serious interest in the well beeing and prosperity of the forests and environment among the public.The role and importance of the forester is regarded by the public quite high and this profession is considered to be important, ranked immediately after a doctor and a teacher, and before a vet and a lawyer. A full confidence regarding the management of forests is given to forestry profession. –Analysis of basic management functions Planning – within the sphere of planning it is suggested to include forestries into the decission making on the strategic level through the possibilities of widening the range of activities (ore and mineral resources, drinking water, plantations, transplanting and similar activities). It can be achieved by including forestry personnel into the working groups, ad hoc groups or teams especially when the development and application of local norms is the issue. |