DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 7 <-- 7 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERSŠumarski list br. 1–2, CXXXIII (2009), 5-14 UDK 630* 222 + 539 Arbutus unedoL. (001) BIOMASA U PANJAČAMAPLANIKE (Arbutus unedo L.) NA OTOKU BRAČU BIOMASS IN STRAWBERRYTREE COPPICE FORESTS (Arbutus unedoL.) ON ISLAND BRAČ 1 Vlado TOPIĆ, Lukrecija BUTORAC, Goran JELIĆ SAŽETAK: U radu su prikazani rezultati izmjera zelene drvne i lisne mase iz nad površine tla u panjačama planike (Arbutus unedoL.). Važan dio ovih istraživanja obuhvaća i prikaz modela za brzu i pouzdanu procjenu biomase u ovim šumskim ekosustavima. Opće linearno modeliranje korišteno je za razvoj mo dela. Istraživanja su obavljena i uzorci prikupljeni na trajnim eksperimentalnim plohama na otoku Braču, na podplohama 19 i 20. Biomasa drva i lišća odvojeno je mjerena kao težina i volumen. Nezavisni procjenitelji u panjačama planike bili su promjer izbojka na visini od 50 i 130 cm iznad površine tla, visina izbojka i promjer krošnje izbojka. Težina drva i lista mjereni su u kg, vo lu men u m3, promjer izbojka u cm, visina izbojka i promjer krošnje u metrima. Volumen drva u istraživanim panjačama, na površini od 25 m2varira od 0,276 do 0,405 m3, a volumen lista od 0,044 do 0,0661 m3. Volumen ovisi o de gra da cij skom stadiju panjače, odnosno dimenzijama pojedinih jedinki koji ih sači nja vaju, njihovom broju po jedinici površine, sklopu i načinu grupira nja po površini te bonitetu staništa. Rezultati istraživanja pokazali su kako je drvna i lisna masa u panjačama planike u jakoj, vrlo jakoj i izuzetno jakoj linearnoj ovisnosti o promjeru izbojka, visini izbojka i promjeru krošnje izbojka. Koeficijenti korelacije kreću se od 0,599 do 0,961. Najveći koeficijent ko relacije ima odnos težine drva i promjera izbojka na visini od 50 cm iznad povr šine tla (r = 0,961). Univarijantnom regresijskom analizom biomasu iz nad površine tla, u panjačama planike, najbolje možemo procijeniti na osnovi pro mje ra izbojka, iako objašnjenju ovog regresijskog modela značajno pridonose i ostale nezavisne varijable. Promjer izbojka planike na visini od 50 cm iznad površine tla objašnjava 92,3 % varijabilnosti težine drva, a 72,6 % težine lista. Multivarijantni regresijski modeli ne daju znatno bolje rezultate od univarijantnih, posebno kod promjera izbojka kao najboljeg nezavisnog procjenitelja, gdje su vrijednosti izjednačene. Ključne riječi:biomasa, panjača planike, težina i volumen drva, težina i volumen lišća, promjer izbojka, visina izbojka, promjer krošnje izbojka. UVOD – Introduction Istraživanju biomase u šumskim ekosustavima pri -gi autori (Boysen– Jensen1932, Bürger1947, da je se u svijetu veliko značenje i o tome su pisali mno -1950, Attiwilli Ovington1968, Whittakeri Wood well1968, Young1971,Madgwich1976, Cunia1986, Dimitris2008, Xiangpingi dr. 1 Dr. sc.Vlado Topić, mr. sc. Lukrecija Butorac, 2008, Teobaldellii dr.2009). U Hrvatskoj su ova is - Goran Jelić, dipl. ing. šum., traživanja započela 1971. godine na Šumarskom fa - Institut za jadranske kulture i melioraciju krša – 21000 Split, vlado.topic@krs.hr kultetu Sveučilišta u Zagrebu u sastojinama hrasta |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 8 <-- 8 --> PDF |
V. Topić, L. Butorac, G. Jelić: BIOMASA U PANJAČAMAPLANIKE(Arbutus unedoL.) NA OTOKU BRAČUŠumarski list br. 1–2, CXXXIII (2009), 5-14 lužnjaka, jasena, bukve i jele (LukićiKružić1996), koja su u novije vrijeme intenzivirana i provode se na više šumskih vrsta, različitih uzgojnih oblika i pro ve ni jen cija(Kajbai dr.1998, 2007,Bogdanidr.2006, Perići dr. 2006, Matić2007, Krpani dr.2007, Anić i dr. 2007). Radova sa sredozemnog krškog područja Hrvatske, koji se izravno ovim pitanjem bave, u literaturi ima vrlo malo (Matići Rauš1986, Topići Šupe1996, Krpan1996,KrpaniPoršinsky2001, Topići dr. 2000, 2006, 2008). Stoga smo željeli na staviti za po če ta istraživanja koja su vrlo značajna, radi pra vil nog i ra cionalnog gos po darenja šumskim ekosustavima na kr šu, te zbog nji ho vih gospodarskih i opće korisnih funkcija. Tijekom dugogodišnjeg rada na znanstveno-istra živačkim projektima prikupljeni su i dijelom objavljeni po daci o zelenoj biomasi za neke značajnije vrste, kako u eu mediteranskom, tako i submediteranskom područjuHrvatske. U ovom radu iznose se podaci za planiku (Arbutus unedoL.), koja zajedno s crnikom (Quercus ilexL.), lemprikom (Viburnum tinusL.), zelenikom (Phillyrea la tifoliaL.), velikim vrijesom (Erica arboreaL.) i dru gim makijskim elementima pridolazi u mediteransko litoralnom vegetacijskom pojasu vazdazelene šumske vegetacije sveze hrasta crnike ili česmine (Quercion ilicis). Kod nas je raširena od Istre do albanske granice, po sebice po srednjedalmatinskim i južnodalmatinskim oto cima: Braču, Korčuli, Mljetu, Lokrumu i dr. Raz vi ja se najčešće u obliku zatvorene makije, rjeđe niske šume (panjače). Naraste do 10 m visine i odlikuje se ja kom iz boj nom snagom. Podnosi sušu, posolicu i studen ako ne traje dugo, te je potpuno prilagođena eko loškim prilikama nešeg primorskog krša. Plod joj je jes tiv. Od ploda se pravi pekmez, rakija i liker. Kao de ko rativna vrsta važna je u hortikulturi. Osobito je lijepa u jesen, kada se na istoj grani pojave cvjetovi i plodovi. Zbog gustog liš ća važna je i u zaštiti tla od erozije. Osim dobivanja podataka o drvnoj i lisnoj masi, va žan dio ovog istraživanja obuhvaća i razvoj regresijskih modela za brzu i pouzdanu procjenu biomase iz nad površine tla u panjačama planike, na temelju ne za visnih procjenitelja (promjer izbojka, visina izbojka, pro mjer krošnje izbojka), kao veličina koja se sa za do vo ljavajućom točnošću mogu mjeriti na terenu. MATERIJAL I METODE – Material and methods Istraživanja u panjačama planike obavljena su na traj nim pokusnim plohama u Gornjem Humcu na sjeveroistočnom dijelu otoka Brača, u kojemu dominiraju čis te i mješovite vazdazelene crnikove šume. Plohe su ve ličine 1 ha, a podplohe 19 i 20, koje su izlučene i na njima obavljane izmjere na vegetaciji i utvrđeni njeni 2 osnovni strukturni podaci, veličine su 25 m(5 x 5 m). Geološki plohe su homogene, izgrađene od dolomitnih vapnenaca na kojima se nalazi plitko i srednje duboko smeđe tlo karakterističnogA-(B)rz-R profila. Po krov nost na pod plo hama iznosi od 84,79 % (ploha 19) do 98,41 % (ploha 20), a srednja visina izbojka planike je 3,60 m, odnosno 4,01 m (maksimalna 4,50 m). Prema Köppe no voj klasifikaciji, koristeći se podacima Se let kovića i Katušića(1992) meteorološke postaje Split- Marjan iz razdoblja 1961–1990, klimu otoka Bra ča svr stavamo u tip Csa i označena je kao klima ma sline, koju ka rak terizira zbroj godišnjih količina pa da lina od 936 mm i srednje godišnje temperature od 15,5 °C. Svaka primjerna ploha je iskolčena. Mrežom kva dra ta sačinjena je skica u kojoj je na milimetarskom papiru ucrtan i numeriran svaki primjerak izbojka (stabalca) s projekcijom krošanja.Time je omogućeno plani me trij sko određivanje površine zastrtosti tla kroš njama svakog stabalca. Terenski tlocrt projekcije krošanja na milimetarskom papiru skeniranjem je pre bačen u digi talni oblikAuto Cad programom. Na kon toga pristupilo se sječi. Izmjeren je promjer svakom izbojku na visini od 50 i 130 cm iznad površine tla, visina izbojka i promjer krošnje izbojka, te odvojen list od drva i izmjerena njihova težina. Potom je terenskim ksilometrom utvrđena specifična težina drva i lista na nekoliko uzoraka planike, kako bi se dobili podaci o odnosu između težine i volumena. Svi podaci upisani su u terenske manuale, a u uredu uneseni u računalo, odnosno u bazu podataka.Težina drva i lista mjereni su u kg, volumen u 3 m, promjer izbojka u cm, visina izbojka i promjer krošnje u metrima. Promjer krošnje računat je kao aritmetička sredina najvećeg i najmanjeg promjera kroz centar izbojka. Bazična statistika uzorka nezavisnih i zavisnih varijabli i korelacijski koeficijent prikazani su u tablicama 2 i 3. Utvrđena je ovisnost varijabli zelene biomase (drva i lista) u funkciji promjera izbojka, visine izbojka i promjera kroš nje izbojka kao nezavisnih varijabli, koristeći opći linearni model y = b+ b. x oii gdje je y biomasa zavisnih varijabli (težina drva, težina lista, volumen drva, volumen lista), xsu neza i vis ne varijable (promjer izbojka, visina izbojka i promjer krošnje izbojka) i bi bsu empirički parametri. oi |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 9 <-- 9 --> PDF |
. ( Osnovni strukturni podaci o istraživanim panjačama planike prikazani su u tablici 1. Iz tablice je vidljivo da u panjačama planike na trajnim pokusnim plohama u Gornjem Humcu na otoku Braču uz planiku pridolaze i ostale vrste drveća: crnika, zelenika i veliki vrijes. Prema podacima utvrđenim na pokusnim pod 2 plohama 19 i 20, površine po 25 m, u mješovitim panjačama planike, crnike i zelenike pokrovnosti 84,79 % (planika 38,07 %) i srednje visine 3,34 m (planike 3,60 m, maksimalna 4,25 m), volumen drva iznosi 333 0,276 m(planike 0,136 m), a volumen lista 0,044 m 3 (planike 0,027 m), dok u panjačama pokrovnost 98,41 % (planike 63,09 %) i srednje visine 3,62 m (planike 4,01 m, maksimalna 4,50 m), volumen drva iznosi 33 0,405 m, a volumen lista 0,066 m. Osim utvrđivanja drvne i lisne mase u panjačama planike istraživana je i univarijantnom i multivarijantnom regresijskom analizom utvrđena ovisnost težine, odnosno volumena drva i lista o promjeru izbojka, visini izbojka i promjeru krošnje, kao nezavisnih varijabli. U tablici 2 prikazane su statističke vrijednosti izmjerenih izbojaka planike, a u tablici 3 korelacijski koeficijenti između promatranih varijabli. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 10 <-- 10 --> PDF |
( . Tablica 3.Korelacijski koeficijenti između promatranih varijabli Table 3Correlations coefficients between observed variables Iz tablice 3 vidljivo je da je veza između svih varijabli jaka i izuzetno jaka. Koeficijenti korelacije kreću se od 0,60 do 0,96. Najveći koeficijent korelacije ima odnos težine drva i promjera izbojka na visini od 0,50 i 1,30 m iznad površine tla, gdje je r = 0,96, odnosno 0,93.Veoma jaku vezu imaju i volumen lista, odnosno težina lista s promjerom izbojka (r = 0,86) i promjerom krošnje (r = 0,87), te promjer izbojka s promjerom krošnje, gdje je r = 0,86. Na osnovi promjera izbojka na visini od 0,50 i 1,30 m iznad površine tla, njegove visine i promjera kroš nje, kao nezavisinih varijabli, procijenjena je teži n a i volumen drva i lista univarijantnom i multiva ri jant nom regresijskom analizom. U tablicama 4 i 5 pri ka zani su regresijski modeli za procjenu varijabli bio mase u panjačama planike, odnosno rezultati linearnog izjednačavanja težine i volumena drva i lista s ne za vis nim va rijablama i njihovim kombinacijama. Tablice sa drže procijenjene regresijske parametre s koeficijentima ko re lacije(R)iprilagođenimkoeficijentimade termina cije 2 (R), koji su neophodni za ocjenu upotrebljivosti pred loženih modela. Univarijantnom regresijskom analizom utvrdili smo signifikantnu ovisnost težine, odnosno volumena drva i lista o promjeru izbojka, visini izbojka i promjeru kroš nje. Rezultati pokazuju da promjer izbojka na visini od 0,50 m objašnjava 92,3 % varijabilnosti težine drva 22 (R= 0,923; p<0,000), a 72,6 % težine lista (R= 0,726; p<0,000), tablica 4 i slika 1, dok promjer izbojka na visi ni od 1,30 m iznad površine tla ima nešto manje vrijednosti. Promjer krošnje objašnjava 76,7 % varijabil 2 nosti težine drva (R= 0,767; p<0,000), a 75,9 % težine 2 i volumena lista (R= 0,759; p<0,000), dok visina izboj 2 ka objašnjava 44,6 % težine drva (R= 0,446; p<0,000) 2 i 34,9 % težine i volumena lista (R= 0,349; p<0,000), tablica 4 i slika 1. Na slici 1 uz regresijsku analizu ovisnosti težine, odnosno volumena drva i lista o promjeru izbojka, visini izbojka i promjeru krošnje date su i jed nadžbe regresijskog pravca.Analizom varijance utvrdili smo da su ovi modeli dobri i primjenjivi u praksi, posebno model s promjerom iz boj ka na visini od 0,5 m iznad površine tla. Multivarijantni regresijski modeli (R, Ri Ru tab 567 li ci 5) ne daju bolje rezultate od univarijantnih (R, R, 12 Ri Ru tablici 4), posebice kod promjera izbojka kao 34 najboljeg nezavisnog procjenitelja, gdje su vrijednosti izjednačene. Rezultati pokazuju da promjer izbojka na visini od 0,50 m i njegova visina s promjerom krošnje objašnja 2 vaju 87,9 % varijabilnosti težine drva (R= 0,879; 2 p<0,000), a 76,9 % težine i volumena lista (R= 0,769; p<0,000), tablica 5. Objašnjenju ovog regresijskog modela najviše pri do nosi, kod težine drva, promjer izbojka (r = 0,667; p<0,000), zatim promjer krošnje (r = 0,298; p<0,001), a najmanje visina izbojka, koja nije ni signifikantna zbog jake međuzavisnosti samih varijabli (r = 0,006; p<0,923). Kod težine i volumena lista objašnjenju ovog regresijskog modela najviše pridonosi promjer kroš nje (r = 0,642; p<0,000), zatim promjer izbojka (r = 0,274; p<0,046), a najmanje visina izbojka (r = - 0,007; p<0,934). Na osnovi izračunatih parame ta ra jednadžbe višestruke regresije za težinu i volumen drva i lista u panjačama planike moguće je izraziti kao: T= - 3,5285 + 2,2558* d- 0,0594* h+ 3,6488* d dizbizbkr T= - 0,2061 + 0,1387* d- 0,0105* h. + 1,1828* d lizbizbkr V= - 0,0049 + 0,0017* d+ 0,0007 h+ 0,0018 d dizbizbkr V= - 0,0002 + 0,0002* d- 0,0003 h+ 0,0016 d lizbizbkr Analizom varijance utvrdili smo da su ovi modeli primjenjivi u praksi, jer varijable promjer izbojka i promjer krošnje statistički značajno objašnjavaju zavisne varijable (težinu i volumen drva i lista). |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 11 <-- 11 --> PDF |
V. Topić, L. Butorac, G. Jelić: BIOMASA U PANJAČAMAPLANIKE(Arbutus unedoL.) NA OTOKU BRAČUŠumarski list br. 1–2, CXXXIII (2009), 5-14 Tablica 4.Parametri univarijantne regresije za težinu i volumen drva i lista u panjačama planike Table 4Parameters of univariate regression for weight and volume of wood and foliage in strawberry tree coppice forests Zavisne varijable –Dependent variables (y) TežinaTežinaVolumenVolumen Nezavisne varijable (x)drvalistadrvalista Independent variables (x)WoodFoliageWoodFoliage weightweightvolumevolume kgm 3 Promjer izbojka –Diameter of sprout,d 0,5 m (x) R 1 0,9620,8550,9270,858 prilagođeni –adjusted(R 2 )0,9230,7260,8570,732 procjena reg. parametra –estim. regres. parameters0,6200,8550,9270,858 t27,35312,86219,27513,042 p0,0000,0000,0000,000 b o -4,553-0,592-0,004-0,001 b 1 2,7760,3710,0030,000 Promjer izbojka –Diameter of sprout, d 1,3 m (x) R 2 0,9290,8220,8940,824 prilagođeni –adjusted(R 2 )0,8600,6710,7950,674 procjena reg. parametra –estim. regres. parameters0,9290,8220,8940,824 t19,55611,28615,55511,361 p0,0000,0000,0000,000 b o -4,366-0,562-0,004-0,001 b 1 3,1420,4180,0030,001 Visina izbojka – Height of sprout(x) R 3 0,6750,5990,6830,597 prilagođeni –adjusted(R 2 )0,4460,3490,4570,346 procjena reg. parametra –estim. regres. parameters0,6750,5990,6830,597 t7,1405,8517,2955,818 p0,0000,0000,0000,000 b o -18,300-2,429-0,019-0,003 b 1 6,4940,8680,0070,001 Promjer krošnje – Crown diameter(x) R 4 0,8780,8730,8730,873 prilagođeni –adjusted(R 2 )0,7670,7590,7580,759 procjena reg. parametra –estim. regres. parameters0,8780,8730,8730,873 t14,33113,99213,99413,993 p0,0000,0000,0000,000 b o 0,302-0,0160,000-0,000 b 1 10,7481,6080,0110,002 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 12 <-- 12 --> PDF |
V. Topić, L. Butorac, G. Jelić: BIOMASA U PANJAČAMAPLANIKE(Arbutus unedoL.) NA OTOKU BRAČUŠumarski list br. 1–2, CXXXIII (2009), 5-14 Tablica 5.Parametri multivarijantne regresije za težinu i volumen drva i lista u panjačama planike Table 5 Parameters of multivariate regression for weight and volume of wood and foliage in strawberry tree coppice forests Zavisne varijable –Dependent variables (y) TežinaTežinaVolumenVolumen Nezavisne varijable (x)drvalistadrvalista Independent variables (x)WoodFoliageWoodFoliage weightweightvolumevolume kgm 3 Promjer izbojka–Diameter of sprout d 0,5 m (x 1 ) Visina izbojka–Height of sprout (x 2 ) R 5 0,9620,8550,9290,858 prilagođeni –adjustedR 2 0,9230,7220,8590,727 procjena reg. parametra –estim. regres parameters (x 1 )0,9380,8340,8630,843 procjena reg. parametra –estim. regres. parametres (x 2 )0,0340,0300,0930,022 t 1 19,4209,10613,2269,292 t 2 0,7020,3251,4280,238 p 1 0,0000,0000,0000,000 p 2 0,4850,7460,1580,812 b 0 -5,494-0,716-0,007-0,001 b 1 2,7090,3620,0020,000 b 2 0,3270,04320,0010,000 Promjer izbojka –Diameter of sproutd 1,30 m (x 1 ) Visina izbojka –Height of sprout(x 2 ) R 6 0,9290,8220,8960,824 prilagođeni –adjustedR 2 0,8580,6660,7960,668 procjena reg. parametra –estim. regres parameters(x 1 )0,9150,8070,8310,814 procjena reg. parametra –estim. regres. parametres(x 2 )0,0200,0220,0870,015 t 1 13,3397,66610,1067,764 t 2 0,2870,2071,0620,140 p 1 0,0000,0000,0000,000 p 2 0,7750,8360,2930,889 b 0 -4,902-0,651-0,006-0,001 b 1 3,0940,4110,0030,000 b 2 0,1890,0320,0010,000 Promjer izbojka –Diameter of sproutd 0,5 m (x 1 ) Visina izbojka –Height of sprout(x 2 ) Promjer krošnje –Crown diameter(x 3 ) R 7 0,9410,8830,9170,884 prilagođeni –adjustedR 2 0,8790,7690,8330,770 procjena reg. parametra –estim. regres parameters(x 1 )0,6670,2740,5060,284 procjena reg. parametra –estim. regres. parametres(x 2 )0,006-0,0070,069-0,014 procjena reg. parametra –estim. regres. parametres(x 3 )0,2980,6420,3910,637 t 1 6,9012,0414,4532,131 t 2 0,097-0,0830,934-0,162 t 3 3,3945,2953,7845,263 p 1 0,0000,0460,0000,037 p 2 0,9230,9340,3540,872 p 2 0,0010,0000,0000,000 b 0 -3,528-0,206-0,005-0,000 b 1 2,2560,1390,0020,000 b 2 0,059-0,0100,001-0,000 b 3 3,6491,1830,0050,001 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 13 <-- 13 --> PDF |
. ( Težina drva – Wood weight (kg)Težina lista – Foliage weight (kg)Težina drva – Wood weight (kg) Težina drva – Wood weight (kg) 3 3 Volumen lista – Foliage volume (m)Volumen drva – Wood volume (m) Slika 1.Regresijska analiza ovisnosti težine i volumena drva i lista o promjeru izbojaka i promjeru krošnje, te odnosa između težine drva i težine lista u panjačama planike Figure 1Regression analysis of dependence of wood and foliage weight and volume on the diameter of sprout and crown diameter, and the relation between wood weight and foliage weight in strawberry tree coppice forests ZAKLJUČCI – Conclusion Na temelju obrade prikupljenih podataka s pokus -nezavisnih varijabli, na volumen, odnosno težinu drva nih ploha u panjačama planike na otoku Braču i obav-i lista, mogu se donijeti sljedeći zaključci: ljenih analiza utjecaja promjera izbojka, visine izbojka 2 1.U panjačama planike na površini od 25 mpokrov i promjera krošnje izbojka u panjačama planike, kao no sti 84,79 %, srednje visine 3,34 m (maksimalne |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 15 <-- 15 --> PDF |
V. Topić, L. Butorac, G. Jelić: BIOMASA U PANJAČAMAPLANIKE(Arbutus unedoL.) NA OTOKU BRAČUŠumarski list br. 1–2, CXXXIII (2009), 5-14 Matić,S., Đ.Rauš,1986: Prevođenje makije i pa nja če hrasta crnike u sastojine višeg uzgojnog obli ka. Glasnik za šumske pokuse, posebno iz danje 2: 79–86, Zagreb. Matić,S., 2007: Zahvati njege i obnove kao načini pridobivanja drva za energiju i povećanja kvalitete šume u Hrvatskoj. U: S. Matić (ur.), Po ljo priv reda i šumarstvo kao proizvođači ob nov ljivih izvora energije, Zbornik radova znanstvenog skupa, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 17–41, Zagreb. Perić,S., A. Jazbec, J. Medak,V. Topić, M. th Ivan ković,2006:Analysis of biomass of 16 Pedunculate Oak provenances. Periodicum bio logorum 108: 649–653. Pranjić,A., N.Lukić,1986: Oblični broj i dvoulazne tablice volumena crnike (Quercus ilexL.). Glasnik za šumske pokuse, posebno izdanje 2: 169–177, Zagreb. Rauš,Đ., I. Trinajstić, J. Vukelić, J.Medvido vić,1992: Biljni svijet hrvatskih šuma. U: Đ. Rauš (ur.), Šume u Hrvatskoj, 33–77, Zagreb. Seletković,Z., Z. Katušin,1992: Klima Hr vat ske. U: Đ. Rauš (ur.), Šume u Hrvatskoj, 13–18, Zagreb. Teobaldelli,M., Z. Somogyi, M. Miglivacca, V.A.Usoltsev,2009: Generalized functions of biomass expansion factor for conifers and broadleaved by stand age, growing stock and site index. Forest Ecol Manage. 257, 1004–1013. Topić,V., D.Šupe,1996: Ispaša i brst koza u šikarama submediteranskog krškog područja Hr vat ske. U: B. Mayer (ur.), Unapređenje proizvodnje biomase šumskih ekosustava, Znanstvena knjiga 1: 377–384, Hrvatsko šumarsko društvo, Zagreb. Topić,V., O. Antonić, Ž. Španjol, Ž. Vrdoljak, 2000: Regression models for estimating biomass of respronted pubescent oak (Quercus pubescensWilld.), Italian oak (Quercus frainettoTen.) and holm oak (Quercus ilexL.). Glas nik za šumske pokuse 37: 123–131, Zagreb. Topić,V., L. Butorac, S. Perić,2006: Biomasa šikara bijelog graba (Carpinus orientalisMill.) u submediteranskom dijelu Hrvatske. Radovi, Šu marski institut Jastrebarsko, izvanredno iz danje 9: 139–147, Jastrebarsko. Topić,V., L.Butorac,G.Jelić, S.Perić, R.Rosa vec,2008: Biomass of hop hornbeam (Ostrya carpinifoliaScop.) shrub onVelebit. Pe riodicum biologorum 110 (2): 151–156. Wang,X., J.Fang, B.Zhu,2008: Forest biomass and root-shoot allocation in northeast China. Forest Ecol. Manage. 255, 4007–4020. Whittaker,R.H., G. M. Woodwell,1968:Di men sion and production relations of trees and shrubs in the Brookhaven Forest, NewYork, Journal of Eco logy56:1–25. Young, H.E., 1971: Biomass sampling methods for puckerbrush stands. Forest biomass studies. Working Group on Forest Biomass Studies. Sec tion 25,Yield and Growth– IUFRO, University of Florida, Gainesville, Florida–USA, March 15–20, pp. 179–190. Zianis,D., 2008: Predicting mean aboveground fo rest biomass and its associated variance. Forest Ecol. Manage. 256, 1400–1407. SUMMARY: The authors have collected and partly published the data about biomass for some important species on the Mediterranean karst area of Croatia during their research on projects. In this paper the data for strawberry tree (Arbutus unedoL.), whith together wit holm oak (Quercus ilexL.), laurestine (Viburnum tinusL.), crack phyllirea (Phillyrea latifoliaL.), white heath (Erica arboreaL.) and other maquis elements are published, which are found in Mediterranean littoral vegetation area of forest vegetation of holm oak (Quercion ilicis). This vegetation is spread from Istra to the Albanian border, especially on the middle and south Dalmatian islands: Brač, Korčula, Mljet, Lokrum and others. The vegetation develops in the form of closed maquis, rarely small forest (coppice). It grows till 10 m high and has a strong sprout strenght. It is completely adapted to ecologic situation of Adriatic forest, to draught, salt and cold, if it does not last long. Its fruit is edible and is used for making jam, spirit or liquer. It is also important as decorative plant in horticulture. It is especially nice in autumn, when the flowers and fruit are on the same branch. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 14 <-- 14 --> PDF |
V. Topić, L. Butorac, G. Jelić: BIOMASA U PANJAČAMAPLANIKE(Arbutus unedoL.) NA OTOKU BRAČUŠumarski list br. 1–2, CXXXIII (2009), 5-14 4,50 m) i srednjeg promjera izbojka 2,74 cm (mak 3 si malno 8,20 cm), volumen drva iznosi 0,276 m 33 (110,4 m/ha), a volumen lista 0,044 m(17,44 3 m/ha), dok u panjačama pokrovnosti 98,41 %, sred nje visine 3,62 m i srednjeg promjera izbojka 3 4,70 cm, volumen drva iznosi 0,405 m(162,08 333 m/ha), a volumena lista 0,066 m(26,44 m/ha). 2.Univarijantnom regresijskom analizom utvrđena je signifikantna ovisnost težine i volumena drva i lista u panjačama planike o promjeru izbojka, visini iz boj ka i promjeru krošnje izbojka. Promjer izbojka na visini od 50 cm iznad površine tla objašnjava 92,3 % varijabilnost težine drva, a 72,6 % težine lis ta, dok promjer krošnje izbojka objašnjava 76,7 % varijabilnosti težine drva i 75,9 % težine i volumena lista. LITERATURA Anić,I., M. Štimac, S. Matić, M. Oršanić, 2007: Šume panjače ličkog područja kao izvor bio mase za energiju. U: S. Matić (ur.), Poljo pri vre da i šumarstvo kao proizvođači obnovljivih iz vora energije. Zbornik radova znanstvenog sku pa, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 63–74, Zagreb. Attiwill,P.M., J. D.Ovington,1968:De ter mi na tion of forest biomass. Forest Science, 14: 13–15. Bogdan,S., D.Kajba, I.Katačić,2006:Pro duk ci ja biomase u klonskim testovima stablastih vrba na marginalnim staništima u Hrvatskoj. Glas nik za šumske pokuse, pos. izd. 5, 261–275, Zagreb. Boysen– Jensen, P.,1932: Die Stoffproduktion der Pflanzen. Jena, G. Fisher, 108 pp. Bürger,H., 1947: Holz, Blattmenge und Zuwachs. 8. Mi tteilung: die Eiche. Mitteilungen der Schwei ze rischen Anstalt für das ForstlicheVersuchs we sen 25: 211–279. Cunia, T.,1986: Estimating Tree Biomass Re gre sions and their Error. Tutorial papers: 1–106. Pro ceedings of the Workshop on Tree biomass Re gresion Functions and their Contribution to Error of Forest Inventory Estimates (26-30 May 1986) USDA – Forest Service, NEFES: NEGTR- 117, Syracuse-NewYork, 303 pp. Kajba,D., A.Krstinić, N.Komlenović,1998: Pro izvodnja biomase stablastih vrba u kratkim oplodnjama. Šum. list CXXII (3–4): 139–145, Zagreb. Kajba,D., S. Bogdan, I. Katačić,2007: Produkcija biomase vrba u pokusnim kulturama kratkih oplodnji u Hrvatskoj. U: S. Matić (ur.), 3.Multivarijantni regresijski modeli ne daju znatno bolje rezultate od univarijantnih, posebice kod promjera izbojka kao najboljeg nezavisnog procjenitelja, gdje su vrijednosti izjednačene. Promjer izbojka planike, njegova visina i promjer krošnje objašnjavaju 87,9 % varijabilnost težine drva, a 76,9 % težine i volumena lista. Objašnjenju ovog regresijskog mo de la najviše pridonosi, kod težine i volumena drva, promjer izbojka, a kod težine i volumena lista promjer krošnje. 4.Svi modeli mogu se primjenjivati za brzu i pouzdanu procjenu zelene biomase pojedinih jedinki (drva i lista) u pa njačama planike, posebno s varijablom promjera izbojka. – References Po ljoprivreda i šumarstvo kao proizvođači ob nov ljivih izvora energije, Zbornik radova znans tve nog skupa, Hrvatska akademija znanosti i umjet nosti, 99–105, Zagreb. Krpan, A.P.B., 1996: Biomasa za energiju – zbilja hr vatskoga krša? Hrvatsko šumarsko društvo, Skrb za hrvatske šume od 1946. do 1996., Knji ga 2, Zaštita šuma i pridobivanje drva, 211–215, Zagreb. Krpan, A.P.B., T.Poršinsky,2001: Prilog poznavanju proizvodnosti kultura alepskog bora. U: S. Matić (ur.), Znansot u potrajnom gospodarenju hr vatskim šumama, Znanstvena knjiga, 465–474, Zagreb. Krpan, A.P.B., Ž.Zečić, I.Stankić,2007: Bio masa nekih domaćih vrsta šumskog drveća. U: S. Matić (ur.), Poljoprivreda i šumarstvo kao pro izvođači obnovljivih izvora energije, Zbor nik radova znanstvenog skupa, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 75–87, Zagreb. Lukić,N., T. Kružić,1996: Procjene biomase obične bukve (Fagus silvaticaL.) u panonskom dijelu Hrvatske. U: B. Mayer (ur.), Unapređenje proizvodnje bomase šumskih ekosustava. Znan stve na knjiga 1: 131–136, Hrvatsko šumarsko druš tvo,Zagreb. Madgwich, H.A.I., 1976: Mensuration of forest biomass. Oslo Biomass studies. Papers presented during the meeting of S 4.01 in Oslo, Nor way, June 22, 1976. X vth International Con gress of IUFRO (H.E. Yung, Editor) pp. 11–27, College of Life Sciences and Agri cul ture, University of Maine at Orono. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 16 <-- 16 --> PDF |
V. Topić, L. Butorac, G. Jelić: BIOMASA U PANJAČAMAPLANIKE(Arbutus unedoL.) NA OTOKU BRAČUŠumarski list br. 1–2, CXXXIII (2009), 5-14 Research on strawberry coppice trees are done on experimental plots in Gornji Humac on the northeast part of the island Brač, dominated by un mi x ed and mixed evergreen oak forests. The plots have an area of 1 ha, the subplots 19 and 20, 25 m2(table 1). The canopy on subplots amounts to 84,79 % (subplots 19), to 98,41 % (subplots 20), the medium height of sprout of strawberry tree is 3,60, that is 4,01 m (maximum 4,50 m). Biomass of wood and foliage on experimental plots was measured separately for every sprout as weight and volume, the independable estimatiors were the diameter od sprout on the height of 50 and 130 cm above ground, height of sprout and diameter of crown of the sprout. The weight of wood and leaves were measured in kg, volume in m3, diameter of sprout in cm, height of sprout and diameter of crown in m. Wood volume in coppice forests, on the area of 25 m2, varies from 0,276 to 0,405 m3, the leaf volume from 0,044 to 0,066 m3. The volume depends on the degradation stadium of coppice, that is on the dimension of species they consist of, their number on the unit of area, the way of grouping and the stand. The important part of the research is the model for quick and reliable estimation of biomass is forest ecosystems. General linear modelling is used for the development of the model. The research results showed that the wood and foliage volume in strawberry tree coppice is in strong, very strong and extremely strong linear dependance on the diameter of sprout, height of sprout and crown diameter of sprout. The correlation coefficients are between 0,599 and 0,961. The greatest correlation ceofficient has the relation of wood weight and sprout diameter at 50 cm height above ground level (r = 0,961). By univariate regression analyisis biomass above soil level in coppice strawberry trees can at best be estimated on the basis of sprout diameter, although the other independable variables also explain this regression model (table 4, figure 1). Diameter of sprout at 50 cm above ground explains 92,3 % of variability of wood weight, 72,6 % of leaf weight, while the crown diameter of the sprout explain 76,7 % of variability of wood weight and 75,9 % of weight and leaf volume. Multivariate regression models do not give much better results than univariate, especially at sprout diameter, as the best independable estimator, where values are equal. The diameter of sprout, its height and crown diameter of the sprout explain 87,9 % of variability of wood weight, 76,9 % of weight and leaf volume. Diameter of the sprout explains best this regression model for weight and wood volume, by weight and leaf volume of the crown diameter (table 5). All models can be used for quick and reliable estimation of biomass of each unit (wood and leaf) in strawberry tree coppice, especially with variable of sprout diameter. Key words:biomass, strawberry tree coppice, weight and volume of wood, weight and foliage volume, sprout diameter, height of sprout, crown diameter of the sprout |