DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2010 str. 88     <-- 88 -->        PDF

posebnim kvalitetama zaštićenih područja i ostvariti
osje ćaj dobrobiti iz tih iskustava.


Po pitanju lokalnih zajednica i kulture – aktivne
lokalne zajednice koje kroz partnerski odnos s uprava ma
zaštićenih područja uživaju visoku kvalitetu života
koja potpomaže održavanju okoliša, lokalnih tradicija i
kulture.


Po pitanju ekonomije i zapošljavanja – ostvarene
mo gućnosti dopu štenoga korištenja svih kvaliteta zaš ti
ćenih područja, čime će se pomoći lokalnim ekonomi
jama da razviju sigurna, raznovrsna i održiva
vi sokovrijedna radna mjesta te održavati uravnoteženu
i zdravu lokalnu zajednicu.


Po svom konceptu i cjelovitosti sadržaja, osim studen
tima, knjiga je posebno prikladna stručnjacima razli
čitih struka, čije su djelatnosti i poslovi izravno ili
neizravno vezani za zaštićena područja, a najviše svima
onima koji se bave teorijskim i praktičnim pitanjima
upravljanja zaštićenim područjima prirode – parkovnim
struč njacima, prostornim planerima, menadžerima zaš ti
te okoliša i održivog razvoja, turističkim stručnjacima,
no siteljima ekološke edukacije i ostalima.


Knjiga može biti korisna i znatno širem krugu koris nika
– studentima drugih fakulteta, nastavnicima i učeni-


Mladan Vidović: POVJESNICAPRAVAIz pera splitskog autora u području lovstva g. Mlada na
Vidovića izašlo je još jedno vrijedno djelo pod naslovom:
Povjesnica prava lova i lovnog prava kod
Hrvata.Već iz samog naslova da se naslutiti o čemu dje lo
govori, a budući da je sam autor po vokaciji pravnik,
ne treba sumnjati u neobuzdani entuzijazam i snažan
nacionalni ponos s jedne strane, te potpunu kompetentnost
s druge strane.Već u samoj uvodnoj riječi autor u
svom prepoznatljivom domoljubnom tonu p(r)oziva sve
strukture društva zbog zanemarivanja vlastitog identiteta,
kroz prizmu lovačke legislative. Naime, autor navodi
da se pri pisanju ovog djela koristio dostupnom
arhivskom građom pisanom na različitim jezicima (latinskom,
njemačkom, talijanskom, mađarskom), a da su
izvornici nažalost pohranjeni još uvijek izvan granica
Republike Hrvatske. Isto tako, autor ovim djelom želi
do kazati da su Hrvati na vlastitom jeziku, vlastitim pis mom
i kao rezultat vlastitog pravničkog mijenja donosi li
propise i zakone kojima su regulirali pravo lova, i to
znatno prije ostalih europskih naroda.Već iz ovih nekoliko
rečenica možemo zaključiti da je i u pitanju regulira
nja lovstva kao gospodarske djelatnosti, Hrvatskoj
već odavno mjesto među drugim europskim zemljama.
Prema autorovim riječima, dokumenti kojima se služio
ne oslikavaju samo odnose u području prava lova, već
pru žaju dokaze o biološkoj raznolikosti u hrvatskim sta


cima, aktivistima ekoloških udruga i strukovnih društava
te zainteresiranim laicima.


Uvažavajući vrlo dugu i uspješnu tradiciju angažiranja
šumarskih stručnjaka u zaštiti prirode u Hrvatskoj, a
posebno njihove doprinose u osnivanju i razvoju mnogih
hrvatskih zaštićenih područja, uvjeren sam da ova
knjiga može biti dodatani motiv i dobar vodič za dalj nje
poboljšanje suradnje i razvoj još jačeg partner stva šumarstva
s upravama zaštićenim područja.


Jednako tako ne treba smetnuti s uma da je ovu knji gu
napisao autor šumarske struke, što u multidisciplinar no sti
koju nameću složene zadaće upravljanja zaštićenim
područjima prirode nije nevažno! Stoga je vrlo razumljiva
potpora koju je, prepoznajući značenje ovakvoga
djela za još kvalitenije pozicioniranje šumarske struke,
izdavanju knjige prof. Martinića dala Hrvatska komora
inženjera šumarstva i drvne tehnologije.


Na kraju, vjerujem da će mnogi među šumarskim
struč njacima naći dovoljno razloga i motiva zainteresirati
se za ovu knjigu. Svima takvima želim zanimljivo i
ugodno čitanje ove po mnogočemu posebne knjige.


Prof. dr. sc. Ž eljko Španjol


LOVAI LOVNOG PRAVA KOD HRVATA


ništima, posebice faune. Ovom činjenicom autor argu men
tirano i odgovara na danas često postavljano pita nje,
čiji se odgovor uskogrudnih interesa ili čistog
neznanja često izbjegava, a to je pitanje što su u Hrvatskoj
autohtone, a što alohtone životinjske vrste? Cilj autora
je potaknuti zakonodavca na donošenje zakonskih
pro pisa koji su utemeljeni na hrvatskom tradicionalnom
pravu lova i lovnom pravu.Autor je ražalošćen činjenicom
da se na hrvatskim visokim učilištima koja pokrivaju
područje lovstva ne izučavaju posebni kolegiji iz
lovnog prava. Kao voditelj poslijediplomskog doktorskog
studija “Lovstvo i kinologija”, potpisnik ovih reda
ka može se u ime Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku
po hvaliti da se na ovom studiju, dakle na najvišoj akadem
skoj obrazovnoj razini izučava predmet, kolegij ili
po novom bolonjskom sustavu modul, pod nazivom
Lov no pravo. Isto tako, na Odjelu lovstva i zaštite priro de
priVeleučilištu u Karlovcu na stručnoj razini postoji
kolegij pod nazivom Pravni propisi u lovstvu i zaštiti
prirode. Dakle stručni i akademski krugovi itekako
vode računa o stručnoj i znanstvenoj edukaciji po pitanju
lovnog prava, no i dalje ostaje pitanje autora ovog
djela g. MladanaVidovića, koliko se isto implementira
u lovnoj legislativi, odnosno praksi. Ovo djelo svakako
pridonosi boljem razumijevanju lovnog prava, posebice
kao njegova vrijedna retrospektivna analiza. Djelo je