DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2010 str. 11     <-- 11 -->        PDF

J. Vukelić, A.Alegro, V. Šegota:ALTIMONTANSKO - SUBALPSKASMREKOVAŠUMAS OBRUBLJENIM ...Šumarski list br. 5–6, CXXXIV (2010), 211-228
1961–1990, podaci DHMZ). Na stotinjak metara nižem
Velikom Risnjaku u Gorskom kotaru prosječna godišnja
temperatuta iznosi oko 2 °C, a količina oborina gotovo
je dvostruko veća nego na Zavižanu. Osim drugih i ti su
čimbenici rezultirali bitnim razlikama u flornom sastavu


Slika1.Karakterističan izgled asocijacije Laserpitio krapfii-Piceetum
u predjelu Katalinac


Figure 1Characteristic appearance of the association Laserpitio
krapfii-Piceetum in the area Katalinac


subalpskih smrekovih sastojina sjevernoga Velebita i
Gorskoga kotara.


Matičnu podlogu smrekove šume s obrubljenim
gladcem čine vapnenačke breče i vapnenačko-dolomitni
blokovi koji često izbijaju na površinu.Tlo je organogeni
i organomineralni kalkomelanosol u mozaiku s
kalkokambisolom. Martinovićeva istraživanja (Cestar
i dr.1978) pokazala su da su kalkomelanosoli u
zajednici pretplaninske smrekove šume najbogatiji
ukupnim dušikom i humusnim tvarima u odnosu na
kalkomelanosole drugih istraživanih šumskih zajednica
na području Zavižana na sjevernom Velebitu. U
humusno-akumulativnom horizontu i u kambičnom
horizontu kod kalkokambisola Martinović je utvrdio
neutralnu reakciju i zasićen adsorpcijski kompleks bazama,
što pojašnjava razlomljenim dolomitiziranim
vapnencima i brečama koje izdašno opskrbljuju tlo kalcijem.
To je veoma važno istaknuti jer u odnosu na
ostale smrekove asocijacije istraživana je velebitska


zajednica znatno bogatija vrstama redaFagetalia. One
će se izdvojiti i kao razlikovne vrste asocijacije. Na 9
ploha istraženih u 2009. godini (dr. sc. Darko Bakšić,
analiza u toku) prosječni pH tla, određen u vodi za sloj
od 0 do 5 cm dubine, iznosi prosječno 5,50. U opisu tla
treba istaknuti činjenicu da nagomilavanjem smrekovih
iglica i njihovim usporenim razlaganjem u hladnim
i vlažnim klimatskim uvjetima dolazi do sekundarnoga
zakiseljavanja tla, što se očituje u pridolasku nekih acidofilnih
vrsta karakterističnih za smrekove šume.


U ovoj asocijaciji smreka ima usku, spuštenu krošnju,
uske godove i tvrđe drvo, a veći dio sastojina ima
zaštitni karakter. Gospodari se samo pristupačnim sastojinama
blažih nagiba, primjerice u Katalincu, djelomično
u Lomu iVranjkovcu. Tu rastu smreke visoke i
do 40 m. Površina gospodarskih šuma smreke na sjevernomVelebitu
iznosi 1660 ha (Oršanići dr.2005).


b) Florni sastav i građa zajednice


U dvanaest fitocenoloških snimaka zabilježeno je
140 vrsta višega bilja i 25 vrsta mahovina, od toga se
58 vrsta višega bilja i 6 vrsta mahovina pojavljuje u
više od 40 % snimaka. U sloju drveća prisutno je 5
vrsta, potpuno prevladava smreka, češće su bukva
(često deformirana i slabe vitalnosti) i jarebika, prema
dnima ponikava i u nižim položajima pojavljuje se jela.
U sloju grmlja, uz vrste iz sloja drveća, raste još 16
vrsta, prevladavajuRubus idaeus,Vaccinium myrtillus,
Rosa pendulina, u kamenitijim predjelimaRubussaxatilis,
a u umjerenijimDaphne mezereum. U prizemnom
rašću raste 119 vrsta, od toga 48 sa stupnjem udjela III i
više. Od 25 vrsta mahovina na preko 40 % ploha uspijeva
Dicranum scoparium, Polytrichumformosum,
Ctenidium molluscum,Tortella tortuosai Isothecium
alopecuroides.


Sa sociološkoga gledišta prevladavaju tzv. “picetalne”
(smrekove) vrste, karakteristične za smrekove
šume većega dijela Europe. Njih je s mahovinama
ukupno 36, od vrsta podsvezeVaccinio-Piceenionpre ko
40 % snimaka zauzimaju dvije vrste, podsveze
Abieti-Piceeniontri vrste, od sveze Vaccinio-Piceion
također tri, a od vrsta redaVaccinio-Piceetaliai od razredaVaccinio-
Piceeteadevet vrsta.Te su vrste presudne
za sinsistematski položaj, premda su njihov udio i
pokrovnost manji nego u većini srodnih smrekovih
šuma na Dinaridima. Od ostalih viših kategorija ima
dosta vrsta redaFagetaliaPawl. 1928 i nižih jedinica,
čak 39 (22 preko 40 %). SvezaAdenostylionBr.-Bl.
1925 i redAdenostyletaliaG & J. Br.-Bl. 1931 zastupljeni
su s 20 vrsta, 9 preko 40 %. Značajne su vrste
redaErico-PinetaliaHorvat 1959 ne toliko po brojnosti
koliko po zastupljenosti.To su Cirsium erisithales
(u 12 snimaka), Calamagrostis varia(u 8 snimaka).
Ostalekategorije broje 69 vrsta biljaka i mahovina, od
toga 13 u preko 40 % snimaka.