DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2010 str. 22 <-- 22 --> PDF |
J. Vukelić, A.Alegro, V. Šegota:ALTIMONTANSKO - SUBALPSKASMREKOVAŠUMAS OBRUBLJENIM ...Šumarski list br. 5–6, CXXXIV (2010), 211-228 često sekundarnoga postanka, a poprimile su fizionomiju i strukturu sklopljene šume. Šumske se sastojine sukcesivno razvijaju na napuštenim ljetnim pašnjacima koji uglavnom pripadaju rudinskoj zajednici oštre vlasulje (Festucetum bosniacae), a manjim dijelom, nad is pra nim zakiseljenim tlima, zajednici trave tvrdače (Nardetum stricte).Ti se travnjaci nalaze na zaštićenim, nagnutim terenima, osobito na obroncima duliba i padeža (npr. Veliki Lubenovac,Tudorevo, Bilenski, Šegotski i Dundovića padež, Lomska duliba, Sunđer). Od ruba prema sredini travnjaka može se pratiti generacijski niz smreka, od najstarijih na rubovima travnjaka do sve mlađih i mlađih prema sredini travnjaka.Taj proces sukcesije dovodi do stvaranja smrekovih sastojina koje u sebi još uvijek uključuju i vrste kojima je optimum na otvorenim travnjačkim staništima, kao što su Festuca bosniaca,Festuca nigrescens, Persicaria vivipara, Trifolium pratense, Ranunculus polyanthemos, Bromus erectus, Vicia cracca. Jedan vrlo instruktivan primjer obradio jeDakskobler(2003) u južnim JulijskimAlpama, gdje je na staništu pretplaninske bukove šume utvrdio dva sukcesijska stadija: na sjenokošama travama bogatu zajednicuCentaureo julici-Laserpitium sileris, a pionirske smrekove sastojine kao inicijalnu subasocijacijubetonicetosum alopecuriu okviru ovdje već spomenute asocijacijeAdenostylo glabrae-Piceetum. Takve sukcesije vode povratku prirodne šumske vegetacije, no pitanje je na kojim su lokalitetima smrekove šume bile i prije prirodno rasprostranjene, a na kojima su se rasprostranile zahvaljujući pionirskoj ulozi smreke u zaraštanju otvorenih staništa subalpskoga pojasa. Glede sindinamske uloge smreke,Oršanićju(2001) po ekološko-biološkim svojstvima navodi kao intermedijarnu vrsta, no na Velebitu ističe njezinu pionirsku ulogu, tek na nekim lokalitetima nastupa s vrstama roda Sorbus. Ona ne osvaja brže staništa zbog gustoga travnoga pokrova, smrzavanja tla u zoni zakorjenjivanja mladih biljaka i zbog nepovoljnoga djelovanja snijega. Treći se tip sastojina razvio u skopljenim i zatvorenim vrtačama i padinama koje dolaze do njih. Na koluvijalnim tlima s većom vlagom i duljim zadržavanjem snijega prevladavaju vrste redaAdenostyletalia. One indiciraju takve uvjete, a među njima se ističuCicerbita alpina,Ranunculus platanifolius,Stellaria nemorum, Poa hybridai neke druge. Taj je tip sastojina u prijašnjim radovima (Vukelići Tomljanović1990, Vu kelićidr.2008) označen kao samostalna asocijacija Adenostylo alliariae-PiceetumHartman 1944. Uz florne specifičnosti na izdvajanje asocijacije uglavnom je utjecala fizionomija i gospodarsko-strukturni elementi smreke, koji ju prilično razdvajaju od tipski građenih sastojina na plićim tlima susjednih padina i grebena. Ove će se sastojine vjerojatno moći opisati kao zasebna subasocijacija smrekove šume s obrubljenim gladcem.Takav princip opisivanja subasocijacije s dna padina i vrtačastih reljefnih formi primijenjen je i kod ostalih smrekovih asocijacija (Zukrigl1972,Zupan čič 1999).Veće površine toga tipa nalazimo u Lomu i na širem područjuVranjkovca. ZAKLJUČCI – Conclusions Temeljem vegetacijskih istraživanja smrekovih šuma sjevernogaVelebita ustanovili smo novu smrekovu asocijaciju s gladcem (Laserpitio krapfii-Piceetum ass. nova). Rasprostire se na visinama od 1200 do 1600 m, na vapnenačkim sjevernim, sjenovitim i svježim padinama koje se spuštaju od vrhova prema vrtačama. U usporedbi s ostalim dinarskim i susjednim subalpskim smrekovim zajednicama siromašnija je vrstama razredaVaccino-Piceteai nižih jedinica, dok je bogatija vrstama iz bukovih šuma, odnosno redaFagetalia. Svojstvene su vrste asocijacije: Laserpitium krapfiiiCampanulavelebitica, razlikovne iz redaFagetalia: Knautia drymeia,Petasites albus,Mycelis muralis i Mercurialis perennis, dok se dijagnostičkim značenjem ističu:Hypericum richerisubsp.grisebac hii,Valerianamontana,Geranium sylvaticumiTrollius europaeus.Asocijacija pripada podsvezi Vaccinio-Piceenion, sveziVaccinio-Piceion, reduVaccinio-Piceetalia, razreduVaccinio-Piceetea. Smrekova fitocenoza s obrubljenim gladcem razvijena je kao trajni stadij, najčešće u pojasu pretplaninske bukove šume. Ona obuhvaća samo dio Horvatove makroasocijacijePiceetum subalpinum croaticum. Istraživanja drugih značajki i areal treba proširiti na ostali dio Dinarida. Pojedine su sastojine veoma produktivne, no u velikom dijelu areala zajednica je zaštitnoga karaktera. U razdoblju od 2006. do 2009. godine dio se sastojina potpuno osušio. ZAHVALA–Acknowledgement Za pregled članka i vrlo korisne sugestije zahvalju-nicima Hrvatskih šuma, Uprave šuma podružnice Senj jemo akademiku dr. sc. Mitji Zupančiču, za pomoć prii Nacionalnoga parka “SjeverniVelebit”. determinaciji mahovina prof. Miroslavu Samardžiću, a za tehničku pomoć pri terenskim istraživanjima djelat |